U svijetu koji se ubrzano mijenja događaju se stvari koje su do jučer bile nezamislive. Tko je donedavno mogao i slutiti da bi jedna uboga i siromašna afrička zemlja mogla reći "ne" Americi i protjerati američku vojsku sa svog teritorija? A upravo se to ovog tjedna dogodilo u Nigeru.
"Nacionalno vijeće za zaštitu domovine službeno je odbacilo... sporazume o vojnoj suradnji koji povezuju zemlju sa Sjedinjenim Američkim Državama", poručio je prošlog vikenda na nacionalnoj televiziji glasnogovornik vladajuće nigerske vojne hunte, pukovnik Amadou Abdramane, izazvavši šok i konsternaciju u Pentagonu i Bijeloj kući.
Bivše vlasti Nigera još su prije desetak godina potpisale vojne sporazume sa SAD-om, koji su američkoj vojsci dali na raspolaganje nekoliko zračnih vojnih baza - uključujući bazu 101 u glavnom gradu Niameyu i pustinjsku bazu 201 kod grada Agadeza – iz kojih su Amerikanci pokretali napade dronovima i avionima protiv islamističkih skupina povezanih s ISIL-om i al-Qa‘idom na prostoru Sahela.
Smatra se da SAD u Nigeru ima oko 650 vojnika, stacioniranih mahom u spomenutoj bazi 201 kod Agadeza.
"Niger, koji je bio važno uporište američkih protuterorističkih operacija u regiji gotovo cijelo desetljeće, objavio je da se povlači iz sporazuma koji je dozvoljavao američkom vojnom i civilnom osoblju djelovanje u toj zemlji od 2014. godine", piše CNN, ističući zabrinutost američkog vojnog vrha koji smatra "da je Kremlj stvorio još jedan mostobran u regiji Sahela", a da "Zapad gubi svoj utjecaj".
Problem urana i Irana
Nigerska hunta – koja je na vlast došla lani u srpnju vojnim udarom protiv prozapadnog predsjednika Mohameda Bazouma – proteklih je mjeseci već uspjela izbaciti francusku vojsku iz zemlje, a sada ista sudbina prijeti i američkoj vojsci. Pritom je osobito zanimljiv razlog, odnosno povod koji je huntu nagnao da obznani kako je američka vojska nepoželjna u Nigeru.
Na prvi pogled, taj povod je iznimno banalan – bahatost visoke američke delegacije koja je prošlog tjedna posjetila Niamey.