Brzi pad Afganistana pred talibanskim borcima dva desetljeća nakon što su Sjedinjene Države napale zemlju izazvao je političku i humanitarnu krizu, prenosi Jutarnji list.
Također je potaknuo stručnjake da se pitaju: što će se dogoditi s ogromnim neiskorištenim rudnim bogatstvom zemlje?
Afganistan je jedna od najsiromašnijih država u svijetu. No 2010. godine, američki vojni dužnosnici i geolozi otkrili su da se zemlja, koja se nalazi na raskrižju središnje i južne Azije, nalazi na nalazištima minerala vrijednim gotovo bilijun dolara, što bi moglo dramatično promijeniti njezine gospodarske izglede, piše CNN.
Zalihe minerala poput željeza, bakra i zlata raštrkane su po provincijama. Tu su i rijetki minerali i, možda najvažnije, ono što bi moglo biti jedno od najvećih svjetskih nalazišta litija - bitne, ali oskudne komponente punjivih baterija i drugih tehnologija vitalnih za rješavanje klimatske krize.
- Afganistan je zasigurno jedna od regija najbogatijih tradicionalnim plemenitim metalima, ali i metalima potrebnim za nastajuću ekonomiju 21. stoljeća - rekao je Rod Schoonover, znanstvenik i sigurnosni stručnjak koji je osnovao grupu Ecological Futures Group.
Sigurnosni izazovi, nedostatak infrastrukture i ozbiljne suše spriječili su vađenje najvrjednijih minerala u prošlosti. To se vjerojatno neće uskoro promijeniti pod kontrolom talibana. Ipak, postoji interes zemalja uključujući Kinu, Pakistan i Indiju, koje bi se mogle pokušati angažirati unatoč kaosu.
- To je veliki upitnik - rekao je Schoonover.
Veliki potencijal
Čak i prije nego što je predsjednik SAD-a Joe Biden najavio da će povući američke trupe iz Afganistana ranije ove godine, postavljajući pozornicu za povratak talibanske kontrole, gospodarski izgledi zemlje bili su slabi.
U svom posljednjem profilu zemlje, Svjetska banka je rekla da gospodarstvo ostaje "oblikovano zbog krhkosti i ovisnosti o pomoći".
- Razvoj i diverzifikacija privatnog sektora ograničeni su nesigurnošću, političkom nestabilnošću, slabim institucijama, neodgovarajućom infrastrukturom, široko rasprostranjenom korupcijom i teškim poslovnim okruženje - navelo se u ožujku.
Mnoge zemlje sa slabim vladama pate od onoga što je poznato kao "prokletstvo resursa", u kojem pokušaji iskorištavanja prirodnih bogatstava ne donose koristi lokalnom stanovništvu i domaćem gospodarstvu. Čak i u tom slučaju, otkrića o afganistanskom mineralnom bogatstvu, koja su nastala na temelju ranijih istraživanja koje je proveo Sovjetski Savez, nudila su velika obećanja.
Potražnja za metalima poput litija i kobalta, kao i elementima rijetkih zemalja poput neodima, sve je veći jer se zemlje pokušavaju prebaciti na električne automobile i druge čiste tehnologije kako bi smanjile emisije ugljika.
Međunarodna agencija za energiju je u svibnju priopćila kako se globalne zalihe litija, bakra, nikla, kobalta i rijetkih zemljanih elemenata trebaju naglo povećati ili svijet neće uspjeti u pokušaju rješavanja klimatske krize.
Kina, Demokratska Republika Kongo i Australija - trenutno čine 75% globalne proizvodnje litija, kobalta i sličnih rijetkih minerala.
Prosječni električni automobil zahtijeva šest puta više minerala od konvencionalnog automobila. Litij, nikal i kobalt ključni su za baterije. Električne mreže također zahtijevaju velike količine bakra i aluminija, dok se rijetki elementi koriste u magnetima potrebnim za rad vjetroturbina.
Američka vlada je navodno procijenila da bi se nalazišta litija u Afganistanu mogla mjeriti s onima u Boliviji, gdje se nalaze najveće svjetske rezerve.
Dodatne prepreke
Većina rudnog bogatstva Afganistana ostala je u zemlji, rekao je Mosin Khan, nerezidentni stariji suradnik pri Atlantskom vijeću i bivši direktor za Bliski istok i središnju Aziju pri Međunarodnom monetarnom fondu.
Iako je došlo do izvlačenja zlata, bakra i željeza, iskorištavanje minerala poput litija zahtijeva mnogo veća ulaganja i tehničko znanje, kao i vrijeme. IEA procjenjuje da je u prosjeku potrebno 16 godina od otkrića ležišta za početak proizvodnje rudnika. Prema Khanu, minerali u Afganistanu godišnje generiraju samo milijardu dolara godišnje.
On procjenjuje da je 30% do 40% istisnuto korupcijom. Ipak, postoji šansa da talibani iskoriste svoju novu moć za razvoj rudarskog sektora, rekao je Schoonover.
- Možete zamisliti da je jedna putanja možda neka konsolidacija, a dio ovog rudarstva više neće morati biti nereguliran -, rekao je.
No, nastavio je Schoonover, "izgledi su protiv toga", s obzirom na to da će talibani morati posvetiti svoju neposrednu pozornost širokom spektru sigurnosnih i humanitarnih pitanja.
- Talibani su preuzeli vlast, ali prijelaz iz pobunjeničke skupine u nacionalnu vladu neće biti jednostavan - rekao je Joseph Parkes, azijski sigurnosni analitičar u tvrtki za obavještavanje o riziku Verisk Maplecroft.
- Funkcionalno upravljanje nastalim mineralnim sektorom vjerojatno je udaljeno mnogo godina - dodao je.
Privlačenje privatnog kapitala sada će biti još teže, osobito s obzirom na to da se mnoga globalna poduzeća i ulagači pridržavaju sve viših ekoloških i društvenih standarda upravljanja.
Prilika za Kinu?
Projekti koje podržava država djelomično motivirani geopolitikom mogli bi biti druga priča. Kina, svjetski lider u rudarstvu rijetkih minerala, izjavila je u ponedjeljak da je "održala kontakt i komunikaciju s afganistanskim talibanima".
- Kina, susjed iz prve ruke, započinje vrlo značajan program razvoja zelene energije - rekao je Schoonover.
- Litij i ostali rijetki elementi za sada su nezamjenjivi zbog svoje gustoće i fizičkih svojstava. Ti minerali utječu na njihove dugoročne planove - dodao je.
Schoonover je rekao da, ako Kina uđe, doći će do zabrinutost oko održivosti rudarskih projekata s obzirom na dosadašnje rezultate Kine.
- Kad se rudarstvo ne obavlja pažljivo, to može biti ekološki pogubno, što šteti određenim segmentima stanovništva bez puno glasa - rekao je.
Peking bi mogao biti skeptičan prema partnerstvu u pothvatima s talibanima s obzirom na stalnu nestabilnost, a mogao bi se usredotočiti i na druge regije, piše Jutarnji list.