StoryEditorOCM
Svijetiza kulisa

Tajni rat saveznika: Amerika uvrstila Izrael na popis najopasnijih špijunskih prijetnji?

Piše Deutsche Welle
10. lipnja 2026. - 08:24

Prema medijskim izvještajima, Pentagon je prijetnju špijunaže od strane Izraela podigao na najvišu internu razinu. Službeno, obje strane to negiraju. Ipak, slučaj izaziva veliku pažnju i smatra se posebno zapaljivim. Američki mediji izvještavaju da je anonimni izvor iz američke Obrambene obavještajne agencije (DIA) dostavio povjerljive informacije prema kojima je Pentagon, zbog značajno pojačanih izraelskih obavještajnih aktivnosti usmjerenih protiv SAD-a, Izrael svrstao u najvišu kategoriju špijunske prijetnje piše Deutsche Welle.

Washington je to demantirao, dok je Jeruzalem optužbe odbacio kao potpuno neistinite. Ipak, izvještaji su izazvali veliku pažnju u Washingtonu jer se Izrael smatra jednim od najbližih američkih saveznika. Istovremeno, oni ukazuju na problem star više od desetljeća – međusobno nepovjerenje kada su u pitanju obavještajne aktivnosti strateških partnera. No, u pozadini bi moglo biti i nešto sasvim drugo.

U Njemačkoj ova vijest podsjeća na izjavu bivše kancelarke Angele Merkel nakon što je otkriveno da je američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) prisluškivala njezin mobilni telefon. Špijuniranje među prijateljima jednostavno nije prihvatljivo, izjavila je tada Merkel. Međutim, ubrzo je postalo poznato da je i njemačka Savezna obavještajna služba (BND) cijelo desetljeće špijunirala savezničke države, vlade i institucije.

image

Angela Merkel 

Sebastian Christoph Gollnow/Dpa Picture-alliance Via Afp

Njemački stručnjak za obavještajne službe Erich Schmidt-Eenboom uvjeren je da se čak i prijateljske države međusobno špijuniraju gotovo rutinski, a posebno SAD i Izrael. Uvijek je bilo operacija Mossada u Sjedinjenim Državama u okviru borbe protiv međunarodnog terorizma, koje nisu bile usklađene s FBI-em. S druge strane, Izrael je za elektronsko-obavještajne aktivnosti NSA uvijek bio zanimljiva meta, posebno tijekom ratova, rekao je Erich Schmidt-Eenboom za DW.

Najpoznatiji primjer izraelske špijunaže u SAD-u i danas je slučaj Jonathana Pollarda iz 1987. godine. Taj američki državljanin, zaposlenik obavještajne službe američke mornarice, prosljeđivao je povjerljive informacije izraelskoj obavještajnoj službi i za to, prema pisanju lista The Times of Israel, dobio nekoliko desetaka tisuća dolara. Nakon priznanja krivnje osuđen je na doživotni zatvor. Visoki izraelski političari godinama su se zalagali za njegovo oslobađanje.

Pollard je 2015. pušten iz zatvora pod određenim uvjetima, a kada mu je 2020. dopušten odlazak u Izrael, na aerodromu ga je osobno dočekao izraelski premijer Benjamin Netanyahu. To je za Amerikance bila velika uvreda, smatra Schmidt-Eenboom. Godine 2004. otkriveno je da je Lawrence Franklin, politički analitičar u američkom Ministarstvu obrane, preko moćne proizraelske lobističke organizacije AIPAC Izraelu prosljeđivao povjerljive informacije o američkoj politici prema Iranu. AIPAC i Izrael to negiraju, ali je Franklin osuđen zbog špijunaže, navodi Deutsche Welle.

image
AFP

Tijekom afere Edwarda Snowdena 2013. godine izraelska špijunaža nije bila u centru pažnje. Ipak, britanski The Guardian usput je naveo kako je prema jednom od Snowdenovih dokumenata američka Nacionalna obavještajna agencija procijenila još 2008. godine da je izraelska obavještajna služba treća najagresivnija tajna služba prema SAD-u. Snowden je postao poznat jer je razotkrio masovni nadzor milijuna ljudi, koji su provodili NSA i druge američke službe.

Dokumenti su pokazali koliko blisko NSA surađuje sa službama prijateljskih država. Istovremeno je otkriveno da je SAD špijunirao i svoje saveznike. Među metama bili su tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel te francuski predsjednici Jacques Chirac, Nicolas Sarkozy i François Hollande. Godine 2023. procurili su dokumenti Pentagona koji su sugerirali da su američke službe nadzirale interne rasprave južnokorejske vlade. To je demantirano i priopćeno da je većina dokumenata falsificirana, ali se nije preciziralo koji dijelovi.

Gotovo da nema spora oko toga da se cijela afera mora promatrati u kontekstu zajedničkih interesa i geopolitičke situacije.

image
Saul Loeb/Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. lipanj 2026 08:40