StoryEditor
SvijetKAOS NA ODLASKU

Svjedočimo dosad nezabilježenoj politici u modernoj američkoj povijesti: Trump Bidenu sprema pakao neviđenih razmjera

Piše Željko Trkanjec
22. studenog 2020. - 21:43
Mandel Ngan/AFP

Trumpov tim pripremio je prijelazne memorandume koji opisuju političke izazove, u skladu sa zakonom, prenosi CNN, ali i dalje nema rasprave o potezima koje treba povući ili zaustaviti. Zbog toga je i definiran proces tranzicije kako bi nova administracija, u dogovoru s odlazećom, mogla utvrditi što može poduzeti stara vlada, a što ostavljaju novoj. No, prenosi CNN informacije koje je dobio od dužnosnika, Bijela kuća i dalje radi po svome. Jedan od CNN-ovih sugovornika navodi da je cilj administracije na odlasku "podmetnuti toliko požara da će kabinetu Joea Bidena biti vrlo teško sve ih pogasiti".

Riječ je o dosad nezabilježenoj politici u modernoj američkoj povijesti, ali o politici koja se odvija pred našim očima. Sjedinjene Države će u siječnju 2021. smanjiti broj svojih vojnika u Afganistanu na 2500, na najmanji američki kontingent u dva desetljeća rata, objavio je u utorak Pentagon prema želji Donalda Trumpa, koji je obećao okončati "beskrajne ratove". Oko 2000 vojnika povući će se iz Afganistana do 15. siječnja 2021., a drugih 500 će otići iz Iraka pa će u svakoj zemlji ostati po 2500 vojnika, precizirao je Christopher Miller, privremeni ministar obrane. Ta odluka odražava želju američkog predsjednika da "uspješno i odgovorno okonča ratove u Afganistanu i Iraku i vrati naše hrabre vojnike kući", rekao je. Riječ je o odluci koja je naišla na negativnu reakciju vrha NATO-a i brojnih saveznika budući da će, posebno povlačenje iz Afganistana, imati negativan učinak na tijek pregovora između talibana i sadašnje vlade u Kabulu.

Znači li mekan i slab?

A s tom se odlukom može povezati i sedam projektila koji su ispaljeni u utorak navečer na Zelenu zonu u središtu Bagdada blizu ambasade SAD-a. U napadu je poginula jedna djevojčica, a nekoliko je civila ranjeno. Time je prekinuto jednomjesečno primirje koje su proglasile iračke proiranske frakcije. Odluka ministra Millera upravo tim snagama otvara novi prostor za političko i vojno djelovanje. Ne treba zaboraviti da u Iraku i Siriji i dalje postoji prijetnja terorističke skupine Islamska država. U takvim se okolnostima u dijelu američkih medija pojavila teza da je Biden pretjerano "mekan" kad je riječ o svjesno za svoju političku budućnost pogubnom djelovanju Donalda Trumpa na vanjskopolitičkom planu.

- To bih čak mogao prihvatiti kao tezu, ali ne s negativnim prizvukom, kako to navode neki analitičari. Upravo obrnuto, Bidenov nastup o pitanju vanjske politike vrlo jasno prezentira novi stil te politike. To neće biti politika prvo svađe, a zatim ljubavnih pisama sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Jong-unom, politika koja nije postigla ništa. Kao ni ona maksimalnog pritiska na Iran. To će biti politika meke sile (soft power) koja će nastojati sačuvati ono dobro što je postigla sadašnja administracija - Abrahamski sporazumi Izraela i tri arapske zemlje, razotkrivanje kineske politike krađe intelektualnog vlasništva - ali i kreiranje (ne vraćanje na staro) uzajamno korisnih odnosa sa saveznicima.

Unutarnji problemi

Budući da je u vanjskoj politici upravo percepcija izuzetno važna, tako Biden nastoji već sad pokazati stil djelovanja svoje administracije. Dobar primjer za to su razgovori koje je u utorak imao s indijskim premijerom Narendrom Modijem, kojemu je rekao da se nada suradnji u zajedničkim izazovima, među kojima su pandemija, regionalna sigurnost i klimatska kriza. A izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu rekao je da je odlučan u nakani da "osnaži veze Sjedinjenih Država i Izraela" te ponovio svoju "predanost sigurnosti Izraela i njegovoj budućnosti kao demokratske židovske države", kako stoji u priopćenju tima novoizabranog predsjednika.

No treba imati na umu da Biden preuzima SAD u trenutku velike krize, nekako slično kao što su on i Barack Obama došli na vlast u jeku globalne financijske krize. Vanjska politika je važna, ali ipak će biti u drugom planu. Prva godina će svakako biti posvećena rješavanju unutarnjih problema, od novog fiskalnog stimulansa ekonomiji preko definiranja energetske politike do suočavanja sa strukturalnim rasizmom.

A tu je i pitanje redefiniranja ekonomske politike te posebno ukidanja niza Trumpovih odluka koje su u izravnoj suprotnosti s Bidenovim planovima (primjerice, oslanjanje na fosilna goriva i povratak starim industrijama). I uvijek važna tema za SAD, a to je pitanje novog obrambenog proračuna koji bi Biden smanjio. Dodatni je problem što će republikanci vrlo vjerojatno imati tanku, ali ipak većinu u Senatu i moći će blokirati brojne zakonske poteze nove vlade. Demokrati će imati tješnju većinu i u Zastupničkom domu, što će biti dodatni problem. Tu je i pitanje odnosa unutar Demokratske stranke, gdje progresivna struja najavljuje zahtjeve za nove politike. U takvim okolnostima Europa i Rusija mogu čekati. I Bliski istok. Samo Pacifik je prioritet.

Šef CISA-e rekao da su izbori ‘čisti‘, Trump ga otpustio

Donald Trump objavio je da je razriješio ravnatelja vladine agencije za sigurnost izbora (CISA), koji je osporio njegove izjave o "masovnoj" prijevari na predsjedničkim izborima.

"Nedavna izjava Chrisa Krebsa o sigurnosti izbora 2020. bila je netočna, jer je bilo nepravilnosti i masovne prijevare", napisao je na Twitteru.
"Zato je Chris Krebs razriješen dužnosti ravnatelja agencije za informatičku i za infrastrukturnu sigurnost."

- Nema nijednog dokaza da je sustav glasovanja izbrisao, izgubio ili izmijenio listiće, ili da je na bilo koji način bio hakiran - istaknula je u priopćenju CISA, s drugim američkim agencijama za sigurnost izbora. "Bila mi je čast služiti", reagirao je Krebs u tvitu pod tematskim znakom #Protect2020.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

26. studeni 2020 21:51