StoryEditorOCM
Svijetbijela zastava

Svijet bruji o Papinom ‘velikom autogolu‘, Kijev ogorčen: ‘Više ne razgovaramo s njima!‘

Piše Vlado Vurušić/JL
13. ožujka 2024. - 12:41

Ne stišava se bura nakon izjave pape Franje u intervjuu koji je dao švicarskoj postaji RSI, koja je protumačena kao sugestija Kijevu da se "ne srami pregovarati" s Rusijom, u kojem je rekao da je spremnost na "podizanje bijele zastave" (shvaćeno kao poziv Ukrajincima da to učine) "hrabrost".

Vatikan smatra da Ukrajina treba sjesti za pregovarački stol s Ruskom Federacijom i tako pokazati svoju hrabrost. U Kijevu su riječi pape Franje izazvale nedoumicu te su doživljene kao poziv na "predaju i kapitulaciju" i zauzimanje "ruske strane" u ratu, pogotovo što u Moskvi nisu skrivali oduševljenje Papinim riječima, uzimajući ih kao potvrdu njihove politike, piše Jutarnji list.

Nisu izostale ni mnogobrojne negativne reakcije i iz zemalja EU, ali i različitih crkvenih i katoličkih laičkih krugova, pa je tako poglavar Ukrajinske grkokatoličke crkve Svjatoslav Ševčuk poručio, ne imenujući izravno papu Franju (čije vodstvo ta Crkva priznaje), premda je jasno na što se osvrće, da je "Ukrajina ranjena, ali ne i pokorena", napomenuvši: "Vjerujte mi, nitko, pa ni tamo gdje se danas vode teške borbe, ne razmišlja o predaji, ni u Hersonu, ni u Odesi, ni u Zaporižju, ni u Harkivu, ni u Sumiju".

Kasnije je Papin glasnogovornik Matteo Bruni nastojao umanjiti štetu, tumačeći što je papa Franjo "zapravo htio reći". Prema tom objašnjenju, papa Franjo je pozivao na pregovore i prekid vatre, "a nikako na kapitulaciju", ali čini se da je papa Franjo zabio efektni autogol koji je, kako kaže ukrajinski politolog Ihor Rejterovič za portal focus.ua, "isključio Vatikan kao ozbiljnog i relevantnog posrednika" u pregovaračkom procesu između Rusije i Ukrajine jer, po njemu, Kijev želi da u tom postupku sudjeluju oni koji Ukrajini mogu "jamčiti sigurnost" i "štititi njezine interese", a Vatikan nije više takav igrač.

Ukrajinski portal focus.ua tako je pisao da je izaslanik Vatikana, kardinal Matteo Zuppi, prije nekoliko mjeseci boravio u Pekingu, gdje je razgovarao s kineskim predstavnicima o "uvjetima mirovnih pregovora". Kijev je na razgovor pozvao i nuncija u Kijevu, Visvaldasa Kulbokasa, koji je također vadio kestenje iz vatre. Kako je prenijela TV postaja Kanal 24, Kulbokas je rekao da je novinar postavio krivo pitanje te da mu nije dano da "obrazloži svoj odgovor", dodavši kako "Vatikan razumije tko je agresor", iako, napomenimo, papa Franjo nikada izrijekom nije rekao tko je to.

image
Andreas Solaro/Afp

Nuncij Kulbokas je dodao da izjave o "hrabrosti bijele zastave" nisu poziv na predaju. Papa često govori o potrebi pregovora, iako nije nikad iznio neki konkretni plan u vezi s tim, kao što, recimo, nije govorio ni osudio aneksiju ukrajinskog teritorija ili, kako je rekao poljski ministar vanjskih poslova Radosław​ Sikorski, "lako je pozvati Ukrajinu da pokaže hrabrost bijele zastave", ali zašto onda nije pozvao Vladimira Putina da "pokaže hrabrost povlačenjem vojske iz Ukrajine".

"Tada ni pregovori ne bi bili potrebni, a mir bi odmah nastupio", istaknuo je Sikorski. I njemački kancelar Olaf Scholz je rekao, prenosi Deutsche Welle, "da se ne slaže s Papom po tom pitanju", a ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock za ARD je rekla da "Papine riječi ne mogu shvatiti ljudi koji su bili na bojištu u istočnoj Ukrajini i vidjeli posljedice ruske agresije". I ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba pozvao je papu Franju "nakon dvije godine rata u apostolski posjet Ukrajini", da podrži više od milijun ukrajinskih katolika, više od pet milijuna grkokatolika te sve kršćane i Ukrajince.

I šefica Središnjeg odbora njemačkih katolika (Zentralkomitee der deutschen Katholiken (ZdK) Irme Stetter-Krap pozvala je papu Franju da se obrati Putinu te da bi takva inicijativa od Vatikana bila svrsishodnija, prenosi DW. S druge strane, u objašnjenje Papinih riječi dali su se i u Moskvi. Glasnogovornica tamošnjeg ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, prenosi režimska agencija TASS, riječi pape Franje protumačila je kao poruku "ni Rusiji ni Ukrajini", nego Zapadu.

"Papa rimski moli Zapad da se odrekne svojih ambicija i prizna grešku. On zapravo poziva Zapad da počne pregovore", objašnjava Marija Zaharova, a Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov kaže kako u Kremlju smatraju da Papa poziva na pregovore, a ne na kapitulaciju Ukrajine.

Neki smatraju da se papa Franjo nije samo nespretno izrazio, nego da je, razmišljajući u "crkvenim vremenskim dimenzijama", ovime pokazao da su mu dijalog i odnosi s Ruskom pravoslavnom crkvom, kao najjačom i najvažnijom pravoslavnom crkvom na svijetu, ipak važniji i presudniji te da će teško izravno osuditi Rusiju, jer smatra da bi time otežao "međukršćansko pomirenje".

image
Alberto Pizzoli/Afp

Konačno, i ukrajinski mediji pripominju kako se prošlog kolovoza, u jeku žestokih borbi u Ukrajini, obratio videolinkom sudionicima susreta ruske katoličke mladeži riječima da "ne zaborave da su oni nasljednici i pripadnici velike Rusije, velikih ruskih svetaca, vladara, velike Rusije Petra I. i Katarine II.", pa su u Vatikanu i nakon toga morali objašnjavati "što je Papa zapravo htio reći", objašnjavajući da nije "veličao rusku imperijalnu prošlost".

Ukrajinski politolog Oleh Pasternak smatra da se sada, s promjenom stanja na bojištu, određenim zamorom Zapada, otežanom isporukom oružja, ali i "strahom" od mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, pojačavaju priče o "pregovorima", iako nitko ne zna na kojim bi se osnovama oni vodili, jer Rusija i dalje tvrdi da će pregovarati samo po svojim uvjetima i nakon ispunjenja svih ciljeva tzv. specijalne vojne operacije, iako su nedavno poručili da je "jedan od glavnih uvjeta za pregovore obustava zapadne pomoći u oružju Ukrajini", o čemu su izvijestili hongkonški mediji (pretpostavlja se da je Peking taj uvjet plasirao preko Hong Konga).

U Kijevu žele razgovarati, ali i oni po svojim uvjetima, a jedan od osnovnih je povlačenje ruskih snaga s njihova teritorija. Pasternak kaže da pregovaračke inicijative niču kao gljive poslije kiše, pa se i papa Franjo uključio u to, pored turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i najavljenog za ljeto mirovnog summita u Švicarskoj, na kojem bi se trebalo okupiti čak 160 zemalja, ali najvjerojatnije bez Rusije.

I Kina je nedavno poslala svog emisara u Moskvu, Kijev i Bruxelles, kao i Saudijska Arabija, kaže Pasternak, kao zemlja koja je sudjelovala u dogovoru o prvim razmjenama zarobljenika, pokazala se kao "pouzdani partner". Konačno, u Bruxellesu su rekli da se mir u Ukrajini mora zaključiti prema uvjetima "žrtve, a ne agresora". U svakom slučaju, papa Franjo je uskovitlao strasti, ali moguće i diskreditirao Vatikan u njihovim mirovnim nastojanjima i inicijativama, piše Jutarnji list.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. svibanj 2024 11:45