StoryEditorOCM
SvijetIZBORI

Švedska lijeva stranka po Švedskoj objavila predizborne plakate na arapskom

Piše t. j.
23. kolovoza 2026. - 12:25
Švedski socijaldemokrati
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Švedski socijaldemokrati, najveća oporbena stranka u zemlji, u aktualnoj predizbornoj kampanji koriste i oglase na arapskom jeziku kako bi se obratili biračima migrantskog podrijetla. Oglasi su objavljeni na portalu Al Kompis, arapskojezičnoj platformi namijenjenoj ljudima u Švedskoj koji ne govore ili slabije govore švedski, a sličnu strategiju stranka je koristila i u kampanji prije izbora 2022. godine.

Parlamentarni, regionalni i lokalni izbori u Švedskoj održavaju se 13. rujna, a predizborna utrka odvija se u okolnostima u kojima su pitanja imigracije, sigurnosti, kriminala, troškova života, energetike i rada među glavnim temama. Socijaldemokrate predvodi bivša premijerka Magdalena Andersson, koja pokušava vratiti vlast nakon četverogodišnjeg mandata desnog bloka premijera Ulfa Kristerssona.

Poruke o školama, zdravstvu i troškovima

U arapskojezičnim oglasima socijaldemokrati obećavaju veća ulaganja u zdravstvo, škole i javne usluge. Stranka ujedno poručuje da bi njezina gospodarska politika "običnim ljudima" trebala ostaviti više novca, ponajprije kroz mjere usmjerene na rast cijena hrane, goriva, električne energije i troškove zaduživanja.

Prema podacima švedskog statističkog ureda SCB-a, na kraju 2025. oko 2,94 milijuna stanovnika – približno 28 posto ukupne populacije – imalo je strano podrijetlo. U tu kategoriju ulaze osobe rođene izvan Švedske, ali i osobe rođene u Švedskoj čija su oba roditelja rođena u inozemstvu. Švedska ima brojne zajednice podrijetlom iz arapskog govornog područja, osobito iz Sirije i Iraka.

Jesu li migranti krivi za val nasilja u Švedskoj?

Sigurnost se u Švedskoj tijekom posljednjeg desetljeća vidljivo pogoršala ponajprije zbog porasta vatrenog nasilja povezanog s kriminalnim mrežama. Najveći problem koncentriran je u obračunima bandi, pucnjavama, eksplozijama i regrutiranju maloljetnika za kriminalne mreže. U posljednje dvije godine službeni podaci bilježe pad broja pucnjava i ubojstava.

Većinu ukupnih kaznenih djela u apsolutnom broju čine muškarci, uglavnom mlađe i srednje dobi, a nasilje s vatrenim oružjem posebno je povezano s kriminalnim mrežama.

Službena analiza švedskog vijeća Brå za razdoblje 2007. – 2018. utvrdila je da su osobe rođene u inozemstvu i osobe rođene u Švedskoj s jednim ili oba roditelja rođena u inozemstvu nadzastupljene među osobama evidentiranima kao osumnjičenici. Kod smrtonosnog nasilja obrazac je izraženiji. Brå navodi da su u razdoblju koje je obuhvatila njihova novija analiza osobe stranog podrijetla činile 43 posto počinitelja i 49 posto žrtava ubojstava, dok je njihov udio u ukupnom stanovništvu, prema definiciji korištenoj u toj studiji, iznosio 21 posto.

Dakle, ista je skupina nadzastupljena i među počiniteljima i među žrtvama, što pokazuje da je riječ o koncentriranom nasilju unutar ranjivih, kriminalom pogođenih sredina, a ne o jednostavnom sukobu "migranata" i ostatka društva.

U oružanom nasilju dominantan je profil mlađeg muškarca povezanog s kriminalnim mrežama. I žrtve su često muškarci iz sličnih društvenih i kriminalnih krugova. To ne umanjuje rizik za prolaznike i stanovnike četvrti pogođenih obračunima, ali je bitno za razumijevanje problema: Švedska nije zemlja u kojoj je većina nasilja nasumična, nego zemlja koja se bori s iznimno ozbiljnim, lokaliziranim nasiljem organiziranih kriminalnih skupina.

Neki stručnjaci tvrde da migracija sama po sebi nije uzrok kriminala. Stručne analize upućuju na kombinaciju čimbenika: segregaciju pojedinih naselja, slabiju integraciju na tržište rada, siromaštvo, slabije škole, rano napuštanje obrazovanja, diskriminaciju, privlačnost ilegalnih tržišta droge i dugotrajno podcjenjivanje rasta kriminalnih mreža.

Najveći sigurnosni problem Švedske nisu klasične ulične bande s jasnom hijerarhijom, nego fleksibilne kriminalne mreže koje se bave trgovinom drogom i oružjem, iznudama, pranjem novca, naručivanjem nasilja i regrutiranjem maloljetnika. Njihova su najjača uporišta u širem Stockholmu, Uppsali, Göteborgu i Malmöu, ali djeluju po cijeloj zemlji i preko granica, uz logistiku i zapovijedanje iz Turske, Irana, Iraka, Meksika i drugih država.

Švedska policija procijenila je da je 2025. oko 17.500 ljudi aktivno uključeno u kriminalne mreže, dok je još oko 50.000 osoba povezano s njima kroz suradnike, obiteljske veze ili kriminalne aktivnosti.

Foxtrot je postao simbol švedske krize bandi. Mreža je izrasla oko Rawe Majida, kriminalca rođenog u Iranu, kurdskog podrijetla, koji je odrastao u Švedskoj. Policija ga povezuje s trgovinom drogom, naručivanjem ubojstava i nizom eksplozija. Njegova mreža djeluje kroz lokalne skupine, posrednike i regrutirane izvršitelje, a ne samo kroz članove s formalnim članskim iskaznicama.

Majid je napustio Švedsku 2018. godine. Nakon boravka u Turskoj, prema više medijskih i policijskih navoda, sklonio se u Iran; britanska vlada uvela je sankcije njemu i mreži Foxtrot u travnju 2025. godine. Njegovu sadašnju lokaciju nije moguće neovisno potvrditi, a istrage navode da zapovijedi suradnicima može slati preko šifriranih aplikacija.

Rat Foxtrota i Rumbe

Najkrvaviji dio švedskog banditskog nasilja posljednjih godina povezuje se sa sukobom između Foxtrota i Rumbe. Ismail Abdo, švedski državljanin kurdskog podrijetla i nekoć blizak Majidov suradnik, predvodi suparničku mrežu Rumba. Njihov raskol prerastao je u niz uzajamnih pucnjava, eksplozija i naručenih napada.

Posebno zabrinjava način na koji se nasilje organizira. Stariji operativci i vođe mogu biti u inozemstvu, dok se za izvršitelje u Švedskoj regrutiraju vrlo mladi ljudi, ponekad i tinejdžeri. Kontakt se uspostavlja preko društvenih mreža i šifriranih aplikacija, a mladima se nude novac, status ili "zadaci" – od prijevoza droge i postavljanja eksploziva do pucnjave na članove suparničke mreže. BBC je Foxtrot opisao kao mrežu koja koristi model "nasilja kao usluge", u kojem se kriminalni napadi mogu naručivati i izvan njezina neposrednog sukoba.

Gdje su vođe danas?

Švedska i međunarodne policijske službe posljednjih su godina uhitile više istaknutih osoba, ali to ne znači da su mreže nestale. Ismail Abdo uhićen je u Turskoj u srpnju 2025. zbog sumnji povezanih s teškim kaznenim djelima i trgovinom drogom; švedske ga vlasti također traže u više istraga.

Mikael Tenezos, kojeg se navodi kao vođu mreže Dalen, uhićen je u Meksiku u listopadu 2025. te izručen Švedskoj.

Mohamed Mohdhi, navodno Majidov bliski suradnik poznat kao "Moewgli", uhićen je u Tunisu u svibnju 2026. godine. 

Rawa Majid i dalje je na slobodi, a švedske vlasti i međunarodni partneri ga traže zbog sumnji u povezanost s teškim kriminalom.

Vođe nekih najpoznatijih mreža imaju kurdsko, iransko, iračko ili drugo migrantsko podrijetlo, ali bilo bi pogrešno iz toga izvlačiti zaključke o cijelim etničkim zajednicama. Bande nisu etničke organizacije koje predstavljaju "svoje" zajednice, nego kriminalna poduzeća koja okupljaju ljude prema dostupnosti, rodbinskim i kvartovskim vezama, pristupu tržištu droge i spremnosti na nasilje.

Najnovija anketa agencije Verian za švedski javni servis SVT, provedena između 3. i 16. kolovoza na oko 3000 birača, daje četirima lijevo orijentiranim oporbenim strankama ukupno 53,9 posto potpore. Vladajući blok, koji čine Umjerena stranka premijera Kristerssona, Kršćanski demokrati, Liberali i Švedski demokrati, imao bi 43,9 posto. To je prednost oporbe od deset postotnih bodova, koja bi prema projekciji značila 196 od 349 zastupničkih mjesta u Riksdagu. nst.com+1

Socijaldemokrati Magdalene Andersson ostaju najveća pojedinačna stranka s 30,5 posto potpore. Na drugoj strani, Švedski demokrati imaju 18,5 posto, a Umjerena stranka 17,3 posto. politpro

No rezultat nije konačan. Druga anketa, koju je početkom kolovoza objavio list Svenska Dagbladet, pokazala je znatno užu prednost lijevog bloka – 50,6 prema 46,9 posto. Razlike među anketama pokazuju da izbori nisu riješeni, iako je oporba u većini posljednjih mjerenja u prednosti.

Imigracija ostaje središnje pitanje

Arapskojezična kampanja istodobno pokazuje koliko se promijenila politička i društvena slika Švedske. Zemlja koja je desetljećima bila poznata po otvorenijoj migracijskoj politici nakon izbjegličke krize 2015. postupno je pooštrila pravila za azil, spajanje obitelji i dobivanje državljanstva.

Vladajući desni blok, koji ovisi o parlamentarnoj potpori Švedskih demokrata, snažno naglašava restriktivniju migracijsku politiku, borbu protiv kriminalnih mreža i zahtjevnije uvjete integracije. Socijaldemokrati se također zalažu za strožu kontrolu migracija nego ranije, ali pokušavaju kombinirati sigurnosne mjere s naglaskom na zapošljavanje, obrazovanje, jače javne službe i uključivanje građana migrantskog podrijetla.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. kolovoz 2026 12:25