Ruski predsjednik Vladimir Putin možda je šokirao mnoge invazijom na Ukrajinu, njegovim najkrupnijim potezom otkako je anektirao Krim 2014. godine, ali on nikad nije tajio svoju namjeru da obnovi ruski utjecaj – navodi BBC.
Putin je na vlasti od 2000. godine - u ulogama i predsjednika i premijera Rusije, i najduže se nalazi na čelu Kremlja još od sovjetskog diktatora Josifa Staljina, koji je umro 1953. godine.
Kontroverzni nacionalni referendum o ustavnim promjenama iz 2020. godine omogućio je Putinu da ostane na vlasti i poslije aktualnog četvrtog mandata, koji se završava 2024. godine.
Na taj način može ostati u Kremlju do 2036. godine.
Ali kako je tamo dospio?
Evo pregleda političkog i privatnog života ove polarizujuće osobe, koja se trenutno nalazi u udarnim vijestima širom sveta.
Bivši špijun
Kritičari u Putinu prepoznaju osobine iz sovjetskog doba koje su formirale njegov pogled na svet.
Bio je špijun u KGB-u - ozloglašenoj sovjetskoj obaveštajnoj službi - prije meteorskog uspona u kaosu poslije raspada SSSR-a.
Mnogi njegovi bliski suradnici i prijatelji imaju ili su imali veze s tajnom službom. Putinova politička karijera započela je ranih devedesetih, kad je bio glavni savjetnik gradonačelnika Sankt Petersburga Anatolija Sobčaka, koji mu je prethodno predavao pravo na Sveučilištu.
Ušao je u Kremlj 1997. godine kao šef Federalne službe sigurnosti (FSB - nasljednik KGB-a), a ubrzo poslije toga izabran je za premijera.
U novogodišnjoj noći 1999. godine, ruski predsjednik Boris Jeljcin podnio je ostavku i imenovao Putina za vršitelja dužnosti predsjednika.
Na vlasti je od tada, iako je Putin morao biti premijer između 2008. i 2012. godine, nakon što mu ruski ustav nije dozvolio da služi treći uzastopni mandat kao predsjednik. Putin se uredno vratio na vlast pobjedivši na izborima 2012. godine s više od 66 posto osvojenih glasova i uz optužbe za nameštanje izbora.
Vratio je sovjetske spektakle velikih vojnih parada, a Staljinovi portreti, nekada zabranjeni, ponovo su se našli na zidovima. Čak se i rusko cjepivo protiv Covida-19 zove Sputnjik V, po sovjetskom umjetnom satelitu iz 1957., prvom na svijetu koji se vinuo u Zemljinu orbitu.
Putin je opisao raspad SSSR-a kao "najveću geopolitičku katastrofu 20. veka" i često je kritizirao širenje NATO-a do ruskih granica poslije 1997. godine.
Zategnuti odnosi sa Zapadom
Prethodne napetosti između Rusije i Ukrajine i intervencija Moskve u građanskom ratu u Siriji radi podrške predsjedniku Assadu već su obnovili podozrenje Zapada prema Putinu.
Njihovi odnosi su još otprije zahladnjeli, naročito u vrijeme Hladnog rata, a jedini je izuzetak bio tijekom vladavine američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je otvoreno iskazivao divljenje prema ruskom kolegi.
Trumpov nasljednik Biden Putina je pak opisao kao "ubojicu".
Prikazuje se kao macho
Izgleda da Putin uživa u svom macho imageu, potpomognutom predizbornim trikovima kao što je bio odlazak u Čečeniju u borbenom lovcu 2000. godine i pojavljivanje na ruskom bajkerskom festivalu kraj Crnog mora 2011. godine.
Ali, Putin je pokazao i nježniju stranu u ruskim državnim medijima, kada mazi pse ili pomaže u njezi ugroženih amurskih tigrova.
Istraživanje ruskog Levada centra iz veljače 2021. godine pokazuje da bi 48 posto Rusa voljelo da Putin ostane predsjednik i poslije 2024. godine.
Na toj brojki mogli bi mu pozavidjeti mnogi zapadni političari, mada ona može značiti i da mnogi jednostavnoo doživljavaju Putina kao sigurnu kartu.
Stekao je političke bodove održivši Rusiju relativno stabilnom poslije postkomunističkog kaosa devedesetih.
Osim toga što je vratio široko rasprostranjeni nacionalni ponos, Putin je dozvolio srednjoj klasi da se izdigne i procvjeta, iako Moskva i dalje dominira gospodarstvom, a na selu vlada veliko siromaštvo.
Nemiri kod kuće
Njegova popularnost izrazitija je među starijim Rusima nego među mlađima. Ovi potonji su odrasli pod Putinom i mnogi od njih izgleda da su željni promene.
Tisuće mladih Rusa demonstriralo je širom zemlje 21. siječnja 2021. godine u podršci Alekseju Navaljnom, Putinovom ljutom kritičaru, koji je uhićen neposredno nakon što se vratio iz Berlina. Navaljni se proslavio objelodanjujući nesputanu korupciju u zemlji, nazvavši Putinovu Ujedinjenu Rusiju strankom prevaranata i lopova.
Prosvjedi koji su izbili bili su jedni od najvećih koje je Rusija vidjela prethodnih godina. Uslijedilo je policijsko gušenje demonstracija i uhićene su tisuće ljudi.
Navaljni, sada narušenog zdravlja u zatvoru, s kontroverznom presudom zbog navodnog starog slučaja pronevjere, još je jedan ključni razlog zašto su Putinovi odnosi sa Zapadom toliko zategnuti.
U kolovozu 2021. godine Navaljni je otrovan bojnim otrovom novičok, za što su zapadne vlade kasnije otvoreno okrivile Putinov FSB. Novičok - ruski otrov koji se koristi kao oružje - upotrebljen je i za trovanje bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćerke Julije u Engleskoj 2018. godine.
Putin je negirao bilo kakvu vezu s tim i drugim napadima na istaknute političke protivnike.
Teško djetinjstvo
Vladimir Putin je odrastao u opasnom, siromašnom stambenom bloku u Lenjingradu - danas Sankt Petersburgu - i ulazio je u tučnjave a lokalnim dečkima koji su često bili veći i jači od njega. To ga je navelo da počne trenirati džudo. Međunarodna džudo federacija mu je ukinula poziciju počasnog predsjednika i ambasadora tog sporta 27. veljače 2022. godine zbog invazije na Ukrajinu.
Prema web stranici Kremlja, Putin je želio raditi za sovjetske obavještajne službe još prije nego što je završio školu.
"Prije pedeset godina, lenjingradske ulice su me naučile važnoj životnoj lekciji: ako je tučnjava neizbježna, morate udariti prvi", izjavio je Putin u listopadu 2015. godine.
Koristio je grub rječnik uličnog "tučara" dok je opravdavao svoj vojni napad na separatističke pobunjenike u Čečeniji, zarekavši se da će ih obrisati "čak i u toaletu".
Sjeverna kavkaska republika s većinskim muslimanskim stanovništvom ostala je razorena poslije teških borbi 1999. i 2000. godine, u kojima su poginule tisuće civila.
Gruzija je bila još jedno krizno žarište za Putina. Njegove snage su 2008. godine potisnule gruzijsku vojsku i zauzele dvije otcijepljene oblasti - Abhaziju i Južnu Osetiju.
Bio je to veoma osoban sukob s gruzijskim tadašnjim pronatovskim predsjednikom Mihailom Sakašvilijem i pokazao je Putinovu spremnost da podriva prozapadnjačke lidere u bivšim sovjetskim republikama.
Prijatelji milijarderi
Zna se da Putinov najuži krug prijatelja čini bogata elita, a i za njega samog se vjeruje da posjeduje ogromno bogatstvo. Obitelj i financije krije daleko od očiju javnosti. Curenje "Panamskih papira" 2016. godine objelodanilo je postojanje sumnjive mreže off shore kompanija u vlasništvu dugogodišnjeg Putinovog prijatelja - čelista Sergeja Roldugina.
Putin i njegova supruga Ljudmila razveli su se 2013. godine poslije gotovo 30 godina braka. Ona ga je opisala kao radoholočara.
Prema istraživanju novinske agencije Reuters, jedna od Putinovih kćerki, Katarina, ima prestižan administrativni posao na Moskovskom državnom sveučilištu i sudjeluje na natjecanjima u akrobatskom rock'n'roll plesu.
Putinova starija kćerka Marija je profesorica, specijalistica endokrinologije.
Gušenje liberala
Putinova specifična vrsta domoljublja dominira ruskim medijima, koji izvještavaju u njegovu korist, tako da je teško do kraja procijeniti razmjere njegove opozicije.
Za prva dva predsjednička mandata, Putin se održavao na površini uz pomoć zdravog priljeva novca od nafte i plina - dva glavna ruska izvozna artikla. Životni standard većine Rusa se popravio. Ali cijena, prema mišljenju mnogih, bila je erozija mlade ruske demokratije.
Od globalne financijske krize iz 2008. godine Putin je imao problema sa anemičnim gospodarstvom, pogođenim recesijom i, kasnije, drastičnim padom cijene nafte. Rusija je izgubila mnoge strane investitore i milijarde dolara pri odljevu kapitala.
Putinovu vladavinu obilježio je konzervativni ruski nacionalizam. On pronosi snažne odjeke carističkog apsolutizma, koji ohrabruje Pravoslavna crkva.
Ubrzo nakon što je postao predsjednik, Putin je počeo marginalizirati liberale na vrhu, često ih zamjenjujući tvrdokornijim saveznicima ili neutralcima koji se svode na pouzdane poslušnike.
Na primjer, Jeljcinovi favoriti, kao što su oligarsi Boris Berezovski i Vladimir Gusinski, na kraju su završili kao bjegunci koji žive u egzilu u inozemstvu.
Međunarodna zabrinutost za ljudska prava u Rusiji tijekom godina je samo rasla, poslije zatvaranja oligarha Mihaila Hodorovskog, nekad jednog od najbogatijih svjetskih milijardera, kao i antiputinovskih aktivistica iz punk skipine Pussy Riot.
Danas, nakon što je naredio napad na Ukrajinu i upozorio da će odgovor Moskve biti "trenutačan" ukoliko se netko pokuša suprotstavi Rusiji - sve su oči uprte u ruskog predsjednika da bi se vidjelo šta će uraditi sljedeće - piše BBC.