StoryEditor
Svijetnoćna mora zločinaca

Suđenje zapovjedniku Jasenovca Dinku Šakiću najveći je uspjeh Efraima Zuroffa, ali ustrajni lovac na naciste imao je i bolne neuspjehe

Piše PSD
8. listopada 2021. - 12:35

Prošlo je osamdeset godina od početka holokausta, a 75 godina od okončanja Nirnberških procesa, kada su kazneno gonjeni neki od "arhitekata" masovnih ubojstava.

Bilo koji preostali počinitelji sada su u poodmaklim godinama i najvjerojatnije im nije ostalo još mnogo vremena na svijetu.

Zbog čega onda veteran među lovcima na naciste doktor Efraim Zurofff i dalje ustrajava u misiji da ih pronađe?

Zuroff kaže za BBC da ima brojne razloge za to, ali prvi i najpreči je taj što se "nacisti ne kaju".

"Za sve ove godine nisam sreo nacističkog zločinca koji se pokajao i tražio iskupljenje", kaže on, sjedeći u svom domu u Izraelu, piše BBC.

Doktor Zuroff, glavni lovac na naciste iz Centra Simon Wiesenthal i direktor njegove jeruzalemske kancelarije, šokiran je sugestijom da bi poodmakla dob nacističkih zločinaca mogla biti olakšavajuća okolnost. On procjenjuje da je na slobodi još nekoliko stotina nacista i čvrsto je riješen da ih privede pravdi.

 U ovom trenutku, pred sudom u Njemačkoj je dvoje osumnjičenih nacista, a doktor Zuroff pažljivo prati postupak.

image
Efraim Zuroff u Zagrebu sa svojom knjigom o lovu na ratne zločince
Bruno Konjević/Cropix

Jozef Šuc, koji ima 100 godina, optužen je da je radio kao čuvar više od tri godine u koncentracijskom logoru Sachsenhausen u Njemačkoj. Optužen je za sudioništvo u 3.512 ubojstva.

Druga osumnjičena je 96-godišnja žena Irmgard Furhner. Ona je radila kao tajnica zapovjednika koncentracionog logora Štuthof, blizu Gdanjska u Poljskoj, između lipnja 1943. i travnja 1945. godine. Tijekom tog perioda ubijeno je 11.430 zatvorenika. Furhner je pokušala pobjeći pred početak suđenja.

"Dok god ovi napori ne prestaju, ti ljudi u teoriji ne mogu mirno spavati noću i nikad ne mogu biti sigurni da im jednog dana netko neće pokucati na vrata", kaže doktor Zuroff.

Serijski ubojice potisnuli naciste 

On tvrdi da vrijeme ne umanjuje krivnju i da starost ne smije biti izgovor da ne budu osuđeni za užasna zvjerstva.

Uspješno kazneno gonjenje donosi osjećaj zadovoljenja pravde obiteljima žrtava, kaže on, i služi kao snažan faktor odvraćanja kod potencijalnih budućih počinitelja.

U posljednja četiri desetljeća doktor Zuroff je pokušao pronaći više od 3.000 osumnjičenih nacističkih zločinaca koji su živjeli u 20 zemalja, iako su neki od njih umrli prije nego što je uspio stići do njih.

Samo je četrdesetak slučajeva zapravo završilo na sudu, a još manje rezultiralo presudom.

Ipak, doktor Zuroff je veoma optimističan u pitanju ishoda slučajeva u Njemačkoj zahvaljujući izmjenama zakona.

"U prošlosti, prije više od 12 ili 13 godina, da biste kazneno gonili naciste u Njemačkoj morali ste dokazati da je osoba počinila konkretan zločin nad konkretnom žrtvom i da je njena motivacija bila rasna mržnja", kaže Zuroff.

To je, kako dodaje, bilo praktično nemoguće u većini slučajeva, ali sada je taj zahtjev ukinut.

"Danas trebate samo dokazati da je osoba služila u konkretnom logoru smrti - u kojem je postojala plinska komora ili visoka stopa smrtnosti - a to možete postići dokumentacijom", navodi.

image
Šakić ulazi u Županijski sud
Damjan Tadić/Cropix

 Poslije završetka Drugog svjetskog rata, mnoge su zemlje uhitile naciste i njihove suradnike i pokrenule sudske postupke protiv njih.

"Nirnberški procesi bili su samo vrh ledenog brijega", kaže doktor Zuroff.

"U svakoj zemlji u Europi bilo je stotine slučajeva, nekada tisuće, u Zapadnoj Njemačkoj od 1949. do 1985. godine bilo je 200.000 istraga, 120.000 optužnica, ali manje od 7.000 presuda", podsjeća.

Međutim, prvobitni entuzijazam za privođenje nacista pravdi opao je poslije šezdesetih, a danas doktor Zuroff kaže da vlasti imaju vrlo očigledne razloge zašto ne žele posvetiti vrijeme ni resurse tim naporima, piše BBC.

"Usporedite 90-godišnjeg nacista s nekim serijskim ubojicom", kaže on.

"U svakoj normalnoj zemlji policija bi prije tražila serijskog ubojicu zato što će on nastaviti ubijati dok ne bude zaustavljen. Kolike su šanse da 90-godišnji nacist ubije nekoga? Ništavne", kaže on.

Dakle, da bi nacisti bili privedeni pravdi, lovci poput Zuroffa moraju obaviti najveći dio posla i pritom su u utrci s vremenom.

Doktor Zuroff je rekao za britanski list Guardian da je on sigurno jedini čovjek na svijetu koji želi dobro zdravlje preživjelim nacistima.

Pojačavši svoje napore, on je prije deset godina ponovo pokrenuo "Operaciju posljednja šansa", s novčanom nagradom od 25.000 dolara za bilo kakvu informaciju o nacističkim zločincima.

Šakić bez pokajanja i žaljenja

Najveći uspjeh doktora Zuroffa do danas je osuđivanje posljednjeg znanog preživjelog zapovjednika koncentracijskog logora Dinka Šakića, koji je upravljao logorom Jasenovac u današnjoj Hrvatskoj 1944. godine.

U ovom logoru je ubijeno više od 100.000 ljudi, podaci su Memorijalnog muzeja Spomen-područja Jasenovac.

Zahvaljujući radu doktora Zuroffa, Šakić je 4. listopada 1998. godine osuđen na 20 godina zatvora.

Kad je Zuroff napustio sudnicu poslije izrečene presude, zaustavio ga je visoki čovjek koji mu je zahvalio.

"'Da nije bilo vas, do ovog suđenja nikad ne bi došlo', rekao je taj čovjek. Nisam imao pojma tko je on", prisjeća se doktor Zuroff.

Taj čovek bio je brat Mila Boškovića, liječnika iz Crne Gore koji je bio držan u logoru 1944. godine.

Njega je nasumično odabrao Šakić, želeći kazniti aktivnosti onih koji su pružali otpor.

image
Dinko Šakić na suđenju u Zagrebu

"Milo Bošković je rekao Šakiću da ne želi biti obješen. Šakić je izvadio pištolj i pucao mu u glavu. Ubio ga je", kaže doktor Zuroff.

"Uvjeravam vas da njegov brat nije mogao sanjati ni za tisuću godina da će demokratska Hrvatska suditi Dinku Šakiću - velikom nacionalnom heroju - ali upravo se to dogodilo."

Šakić nije pokazao ni pokajanje ni žaljenje, za šta Zuroff kaže da je tipičan stav nacista prema njihovim zločinima.

U mnogim slučajevima, ustrajnost doktora Zuroffa nije dovela do rezultata.

On je pokušao privesti pravdi bivšeg mađarskog oficira Sandora Kepira i slučaj je završio na sudu u Budimpešti 2011. godine poslije mnogo godina napornog rada.

Zuroff je tvrdio da je Kepiro bio jedan od petnaestorice mađarskih oficira koji su sudjelovali u Novosadskom masakru u siječnju 1942. godine, u kojem je ubijeno više od 3.000 ljudi, piše BBC.

Kepiro i drugi oficiri već su bili osuđeni 1944. za izvršavanje neautoriziranih operacija, ali ništa nije poduzeto protiv njih.

Da bi dokazao svoj slučaj, doktor Zuroff se oslonio na postupak tog prijašnjeg suđenja, ali je sud rekao da ga ne može prihvatiti kao dokaz.

Uložio je pet godina rada i čak putovao u Novi Sad da se sretne s preživjelima.

Taj poraz ga je zabolio.

"Idućeg dana, dok sam čekao da se vratim u Izrael, počeo sam plakati. Bilo mi je prosto previše", kaže doktor Zuroff.

"Ali na kraju uvijek pomislim na žrtve, na preživjele. Ono kroz što su oni prošli mnogo je gore od ovoga što se meni dogodilo."

Osobna motivacija i užas u Ruandi

Kad je doktor Zuroff otputovao u Litvu da istraži što se dogodilo tamošnjim Židovima, morao se suočiti s vlastitom bliskom vezom s tragedijom.

Doktor Zuroff je bio nazvan Efraim po djedovu bratu, koji je bio rabin u Litvi. Njegov rođak je bio rana žrtva holokausta.

Posjetio je stan u kojem je njegov djed-stric živio.

Potom je posjetio 35 različitih lokacija masovnih ubojstava u Litvi i pet u Bjelorusiji.

"Svaki dan smo posjetili dvije ili tri masovne grobnice i ja bih se pomolio za pale žrtve.

"Znao sam da stojim pored ogromne jame nekada ispunjene stotinama, a ponekad i tisućama mrtvih", kaže.

"Znao sam da je moj djed-stric bio jedan od njih i barijera koju sam postavio naprosto se srušila. Bilo je to vrlo potresno emotivno iskustvo", prisjeća se on.

On kaže da je od 220.000 Židova koji su živjeli u Litvi, tijekom nacističke okupacije ubijeno njih 212.000.

image
Sandor Kepiro, 96-godišnji mađarski osumnjičenjik za nacističke zločine, u sudnici 2011., kao i većina drugih, izgledao je na rubu ubrojivosti
 
Ferenc Isza/AFP

"Mog djeda-strica rabina Efraima Zara zarobila je u Vilniusu grupa litvanskih osvetnika koji su lovili Židove s bradama 13. srpnja 1941. godine", kaže.

"Odveden je zatvor Lukoškis i ubijen tamo ili na lokaciji masovne egzekucije 70.000 Židova u Ponaru."

"Nisam pronašao ubojice", priča sa žaljenjem.

 Kao i njihove lovine, i lovci na naciste stare. Zuroff danas ima 73 godine i 15 unučadi.

On zna da će preostali nacisti najvjerojatnije umrijeti i nestati prije nego što njegovi unuci odrastu.

Ponosan je što njegov rad pomaže da se sjećanje na holokaust održi u životu i vjeruje da se metode koje primjenjuju lovci na naciste mogu iskoristiti da bi se i drugi koji su sudjelovali u zločinima protiv čovječnosti priveli pravdi.

Ali na osnovi vlastitog iskustva, on sumnja u sposobnost postojećeg sudskog okvira za pružanje pravde žrtvama genocida i kao primjer navodi slučaj Ruande, gdje je išao ponuditi stručni savjet poslije genocida počinjenog 1994.

U zatvoru je bilo 140.000 osumnjičenih, kaže on, ali logistika njihovog suđenja bila je neodrživa.

"U Ruandi je tijekom genocida ubijena većina sudaca, uništena većina sudnica.

"Čak ni neka razvijenija zemlja ne bi bila u stanju omogućiti potpunu pravdu za zločine kao što je taj - to je naprosto nemoguće."

On zna da je pronalaženje rješenja za pravne, logističke i političke izazove koje predstavlja jedno suđenje počiniteljima genocida veliki izazov, ali nije spreman odustati.

"Nisam odabrao ovo zato što sam mislio da će to biti lak posao", kaže on.

"Odabrao sam ga zbog osjećaja odgovornosti i dužnosti prema ljudima koji su ubijeni.", piše BBC

image
Dr. Zuroff s predsjednikom Stipom Mesićem
Srđan Vrančić/Cropix
item - id = 1133398
related id = 0 -> 1147340
related id = 1 -> 1146351
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. studeni 2021 16:09