Arktik je dugo ispunjavao ljude strahopoštovanjem, ali sada postoje duboko zabrinjavajući signali koji dolaze iz zaleđenog krajolika na vrhu našeg planeta, a znanstvenici su duboko zabrinuti za njegovu budućnost jer Trumpova administracija povlači SAD iz globalne klimatske strategije i uništava njezine znanstvene agencije.
Prošli je mjesec bio ekstreman: temperature su u dijelovima Arktika skočile za 20 Celzija. Do kraja mjeseca, morski led bio je na najnižoj razini ikad zabilježenoj u veljači, označavajući treći mjesec zaredom rekordno niske razine.
Ovo je uslijedilo nakon godine zabrinjavajućih znakova iz regije, uključujući intenzivne šumske požare i otapanje permafrosta koji ispumpava zagađenje koje zagrijava planet, piše Laura Paddison za CNN.
To oslikava sumornu sliku regije koja je u velikom opadanju posljednja dva desetljeća dok ljudi nastavljaju sagorijevati fosilna goriva. Arktik sada postoji unutar "novog režima", gdje signali kao što su gubitak morskog leda i temperatura oceana možda neće uvijek oboriti rekorde, ali su dosljedno ekstremniji u usporedbi s prošlošću, objavila je Nacionalna uprava za oceane i atmosferu u svojoj godišnjoj zdravstvenoj provjeri regije objavljenoj u prosincu.
ubrzavanje globalnog zatopljenja
To je problem s globalnim posljedicama. Arktik igra vitalnu ulogu u globalnim temperaturama i vremenskim sustavima. To je "nešto poput našeg planetarnog sustava klimatizacije", rekla je Twila Moon, zamjenica vodećeg znanstvenika u Nacionalnom centru za podatke o snijegu i ledu.
"Nadam se da ova tri mjeseca neće djelovati kao preteča potencijalnog novog svevremenskog minimuma ovog ljeta, jer početna točka za sezonu otapanja nije dobra", rekao je Mika Rantanen, istraživač na Finskom meteorološkom institutu.
Arktički morski led dosegne dno krajem ljeta u rujnu. Posljednjih 18 godina zabilježene su najniže razine leda u moru, a silazna spirala će se nastaviti, kažu znanstvenici.
Arktik će biti bez leda ljeti u nekom trenutku do 2050., čak i ako ljudi prestanu stvarati klimatsko onečišćenje, navodi se u izvješću čiji je koautor Dirk Notz, voditelj odjela za morski led na Sveučilištu u Hamburgu. "U biti je prekasno da se to spriječi", rekao je za CNN.
Prvi dan bez leda mogao bi se čak dogoditi prije kraja ovog desetljeća, prema zasebnoj studiji objavljenoj u prosincu.
Gubitak morskog leda ne šteti samo divljim životinjama, biljkama i otprilike 4 milijuna ljudi koji žive na Arktiku – on ima globalne posljedice. Morski led djeluje poput golemog zrcala, odbijajući sunčevu svjetlost od Zemlje natrag u svemir. Kako se smanjuje, više sunčeve energije apsorbira tamni ocean, što ubrzava globalno zatopljenje.
Dio razloga za nedavnu rekordno nisku razinu leda u moru je neobična vrućina na Arktiku, koji se zagrijava otprilike četiri puta brže od globalnog prosjeka.
Ekstremna toplina početkom veljače "bila je jedna od najjačih ikad zabilježenih", rekao je Rantanen.
šumski požari i otapanje permafrosta
Šumski požari postali su češći i intenzivniji, a sezone šumskih požara traju dulje.
Ove promjene iz temelja mijenjaju ekosustav. Tisućama godina grmoviti krajolik arktičke tundre skladištio je ugljik, ali šumski požari i otapanje permafrosta znače da ovo područje sada oslobađa više ugljika nego što ga skladišti, prema NOAA.
Ono što se događa na Arktiku ima posljedice diljem planeta. Topliji Arktik znači da se kopneni led - ledenjaci i ledene ploče - brže tope, što pridonosi porastu razine mora.
Brzo zagrijavanje u regiji također slabi mlaznu struju, mijenjajući vremenske sustave koji utječu na milijarde ljudi, rekla je Jennifer Francis, viša znanstvenica u Centru za istraživanje klime Woodwell. Vijugaviji mlazni tok "dulje zadržava vremenske uvjete, što dovodi do dugotrajnijih toplinskih valova, hladnih razdoblja, suše i olujnih razdoblja", rekla je za CNN.
Znanstvenici kažu da se neke od ovih promjena mogu poništiti ako ljudi prestanu ispumpavati plinove koji zagrijavaju planet.
Postoji i druga prijetnja. Geopolitički preokreti ugrožavaju sposobnost znanstvenika da prate Arktik. Ruski rat protiv Ukrajine značio je da su znanstvenici iz te zemlje, najveće arktičke nacije, isključeni iz međunarodne suradnje. To je već potkopalo sposobnost znanstvenika da prate što se događa na Arktiku, prema nedavnoj studiji.
U SAD-u, sveobuhvatni rezovi Trumpove administracije u vladinim klimatskim znanstvenim poslovima stvaraju ozbiljnu zabrinutost, pogotovo jer mnoge mjerne sustave održavaju u SAD-u. S manje američke stručnosti i manje američkih znanstvenika, "postalo bi puno, puno teže razumjeti što se događa" u vitalnom trenutku za Arktik, rekao je Notz sa Sveučilišta u Hamburgu.
Ono što se događa na Arktiku jedan je od najupečatljivijih pokazatelja "koliko smo mi ljudi postali moćni u mijenjanju lica našeg planeta", rekao je Notz. "U stanju smo izbrisati cijele krajolike.", piše CNN.
Komentari (0)
Komentiraj