Donald Trump je pozvao američke birače da glasaju kao da je on na republikanskoj listi, a oni su baš tako i postupili.
– Da, međuizbori su definitivno bili referendum o Trumpu. Ovo nije tolika pobjeda demokrata koliko je poraz republikanaca – složio se s nama dr. Cody McClain Brown, Amerikanac iz Oklahome, kad se 2011. sa svojom suprugom, Splićankom Silvanom, doselio u Zagreb te danas radi kao viši predavač na Fakultetu političkih znanosti.
S europske strane Atlantika oduševljenje rezultatima izbora je veliko, ali treba biti realan – malo će se toga promijeniti u američkoj vanjskoj politici. Novi saziv Kongresa preuzet će dužnost 3. siječnja, pa će aktualni saziv izglasati proračun za iduću godinu, a on će utjecati na ono što je i nama važno, odnos SAD-a prema Ukrajini i Bliskom istoku.
– Kad je riječ o vanjskoj politici, ne može se mnogo toga promijeniti. Kongres bi mogao ograničiti neke Trumpove poteze u vezi s ratom protiv Irana, ali predsjednik ima glavnu kontrolu nad američkom vanjskom politikom i vojskom. Kongres može provoditi istrage i kontrolirati proračun. No Trump sve to može osporavati i prepustiti sudovima da odluče. Na unutarnjopolitičkom planu rezultat bi mogao oslabiti pokret MAGA, čiji su pripadnici veliki gubitnici ove izborne noći. Na zakonodavnom planu bit će teško išta provesti jer Trump može uložiti veto na većinu zakona – oprezan je dr. Brown.
– Nije jasno kako će se situacija dalje razvijati. Očekujem sukobe, blokadu donošenja zakona i slično. Svojevrsno odmjeravanje snaga. Demokrati bi ponovno mogli pokušati pokrenuti postupak opoziva predsjednika, što bi moglo dovesti do daljnje polarizacije – mišljenja je dr. Luis Fleischman, profesor sociologije na Palm Beach State Collegeu i dopredsjednik tamošnjeg Centra za demokraciju. S njime smo razgovarali neposredno nakon zatvaranja birališta.
– Mislim da su demokrati pobijedili zbog visokih cijena, velike korupcije i zato što se Trumpov model, općenito gledano, iscrpio. Obećanja su ostala neispunjena. Kad je riječ o Bliskom istoku, pretpostavljam da će biti snažnijeg pritiska kako bi se izbjegao vojni sukob s Iranom te će se podržavati povratak pregovorima u Obaminu stilu. Gaza će se promatrati kao humanitarno pitanje, a uništenje Hamasa moglo bi se smatrati zločinom. Tu vidim probleme – kaže dr. Fleischman, jer – Trump bi mogao odlučiti dovršiti posao u Iranu. Nakon takvog poraza nema što izgubiti. Međutim, rat bi morao biti brz jer će mu se Kongres suprotstaviti.Što se Gaze tiče, naš sugovornik s Floride smatra kako će Kongres zagovarati rješenje s dvije države, iako nije jasno kako bi ono funkcioniralo. Očekuje nastavak američkih nastojanja da se prošire Abrahamski sporazumi, a promjena vlasti u Izraelu mogla bi pozitivno utjecati na američko-izraelske odnose, kaže dr. Fleischman. Dr. Brown sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti napominje da je Trump dao niz obećanja koja nije ispunio: da će smanjiti troškove života i neće pokretati nove ratove. Cijene nisu pale, započeo je rat s Iranom i to je bilo dovoljno da mnogi njegovi birači ostanu kod kuće. S druge strane, mnogi preziru Trumpa, što ih je potaknulo da iziđu na izbore.
– Ovakav je rezultat pomalo šokantan s obzirom na njegovu pobjedu 2024., ali riječ je o obrascu koji smo vidjeli i 2018., samo ne u ovakvim razmjerima – kaže Brown.
Ako ove izbore promatramo kao klatno, moglo bi se reći da uvjerljiva pobjeda demokrata, u Zastupničkom domu i u Senatu, potiče jednako velika očekivanja da će sada sve biti drukčije i bolje. No, SAD funkcionira po predsjedničkom sustavu i to se neće tako lako dogoditi pa će velika pobjeda i velika očekivanja demokratima postati teret na idućim predsjedničkim izborima.
– Upravo tako. Obama i demokrati uvjerljivo su pobijedili 2008., a republikanci su do 2010. nadoknadili sve svoje gubitke. Vođenje politike teško je i složeno. Većina Amerikanaca to ne razumije. Prednost demokrata bit će u tome što će Trump i dalje biti predsjednik, pa će kampanju moći graditi na protivljenju njemu. Možda će to dovesti do toga da na izborima 2028. bude manje republikanskih kandidata bliskih ideologiji pokreta MAGA – zaključuje dr. Cody McClain Brown koji je ovih dana postao hrvatski državljanin.
Pitanje koje nadilazi granice SAD-a jest – je li Donald Trump politički mrtav, može li MAGA pokretu i JD Vanceu osigurati uspjeh na predsjedničkim izborima sad kad su republikanci izgubili Teksas, Južnu Karolinu, Georgiju i Kansas, a iz ruku im curi i Mississippi.
– Deset godina najveća prijetnja karijeri bilo kojeg republikanca bila je suprotstaviti se Trumpu. Sada bi najveća prijetnja mogla postati podrška Trumpu – kaže David French, kolumnist New York Timesa.
Njegova kolegica Michelle Cottle je opreznija. Demokrati, kaže ona, nisu ponudili novi program upravljanja zemljom, nego su se suprotstavili Trumpu i njegovim politikama. Kažnjavanje predsjednika nije isto što i mijenjanje političkog smjera. Kažnjavanje predsjednika nije isto što i mijenjanje političkog smjera. JD Vance će se tako naći između dviju vatri – one koju će mu ložiti demokrati i one koju će mu podmetnuti vlastita stranka. U iduće dvije godine obratite pažnju na republikanske guvernere Briana Kempa iz Georgije i Rona DeSantisa. Ishod izbora jest snažan signal, ali ne i konačan odgovor o tome tko će oblikovati američku politiku nakon 2028. godine. Republikanci se moraju suočiti s pitanjem je li bliskost s Trumpom postala politički teret, dok demokrati tek trebaju pokazati da nezadovoljstvo predsjednikom mogu pretvoriti u trajniju većinu.
Naivac mjeseca na ovim je izborima pak ispao Elon Musk koji je u kampanju republikanaca uložio 474 milijuna dolara. Američki birači pokazali su da se novcem ipak ne može kupiti baš sve.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....