Bio je ovo intenzivan radni tjedan za ruskog predsjednika Vladimira Putina: u srijedu je posjetio Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) i Saudijsku Arabiju, a u četvrtak je u Moskvi primio iranskog predsjednika Ebrahima Raisija.
Sve tri navedene zemlje (UAE, Saudijska Arabija, Iran) od Nove godine postaju nove članice BRICS-a, interkontinentalnog saveza kojeg predvode Rusija i Kina, a koji se protivi hegemoniji SAD-a u međunarodnim odnosima. Stoga je jačanje BRICS-a svakako bilo na repertoaru razgovora kako u Abu Dhabiju i Rijadu, tako i dan potom u Moskvi.
Također, sve tri zemlje su i veliki proizvođači nafte, kao i Rusija, pa je jedna od glavnih tema ovih Putinovih susreta s bliskoistočnim državnicima bila i prošlotjedna najava smanjenja proizvodnje nafte unutar organizacije OPEC+ (koja okuplja zemlje izvoznice nafte i njihove saveznike, uključujući Rusiju), kako bi se cijena nafte podigla i tako povećala zarada naftnih zemalja.
No možda i najvažnija stavka ovih Putinovih državničkih susreta bio je spektakularan doček ruskog predsjednika na Bliskom istoku, posebno u UAE, koji su izvjestitelji nazvali "carskim", odnosno "kraljevskim".
Među ostalim, Putina je na aerodromu u Abu Dhabiju dočekao osobno predsjednik UAE, šeik Mohammed bin Zayed, koji ga je nazvao "dragim prijateljem", a Putinov dolazak u bogatu zaljevsku monarhiju pozdravili su i emiratski avioni koji su svečano paradirali nebom iznad Abu Dhabija, ostavljajući za sobom trag u bojama ruske zastave.
Carstvo laži
Budući da se UAE tradicionalno smatra saveznikom SAD-a na Bliskom istoku, jasno je koliko je ovakav doček – kakav se priređuje samo najvažnijim gostima - morao šokirati zapadne zemlje, prije svega Ameriku. A sličan topao prijem Putin je kasnije istog dana doživio i u Rijadu, gdje ga je dočekao prijestolonasljednik i faktički vladar zemlje Mohammed bin Salman.
Već i sama Putinova arapska mini-turneja pokazala je neuspjeh zapadnog pokušaja da se ruskog predsjednika globalno izolira i ekskomunicira iz međunarodne zajednice, a njegov trijumfalni doček u bogatim arapskim zemljama – i to upravo onima na kojima je SAD desetljećima gradio svoju bliskoistočnu strategiju – pokazuje da utjecaj i moć Zapada u suvremenom svijetu rapidno slabe.
Činjenica je da arapski svijet ubrzano okreće leđa Zapadu. Jedan od katalizatora te historijske promjene je i aktualni rat u Gazi, odnosno otvorena podrška zapadnih zemalja izraelskom ubijanju palestinskog naroda, što je ogorčilo sav muslimanski svijet (a i šire). Američki Bloomberg u tom smislu podsjeća na nedavni istup saudijskog šefa diplomacije Faisala bin Farhana u Moskvi, gdje se sastao sa svojim ruskim kolegom Sergejom Lavrovom:
- Selektivna primjena međunarodnih pravnih i moralnih normi kojoj smo svjedočili i zanemarivanje odvratnih zločina koje su počinile izraelske okupacijske snage protiv bespomoćnih palestinskih civila razbjesnilo je islamski i arapski svijet – rekao je princ Farhan 21. studenoga u Moskvi, potvrdivši tako da i muslimanski svijet počinje doživljavati Zapad onako kakvim ga Rusija opisuje već desetljećima: kao "carstvo laži i licemjerja".
Razgovori o nafti
Upravo je pitanje Palestine bilo jedno od ključnih tema Putinovih razgovora s bliskoistočnim državnicima. U zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon njihova susreta u Rijadu, Putin i Salman zatražili su "zaustavljanje vojnih operacija na palestinskim teritorijima" i uspostavu neovisne, suverene palestinske države na granicama iz 1967. godine - s istočnim Jeruzalemom kao glavnim
gradom - dok je iranski predsjednik Raisi dan kasnije u Moskvi optužio Zapad da "podržava izraelski genocid nad Palestincima":
- Ovo što se događa u Palestini i Pojasu Gaze je, naravno, genocid i zločin protiv čovječnosti – rekao je Raisi u razgovoru s Putinom, kako je prenijela ruska televizija.
Rekosmo već da je ruski predsjednik sa svojim bliskoistočnim kolegama razgovarao i o nafti. Dogovor o smanjenju njezine proizvodnje naročito odgovara dvama najvećim proizvođačima, Rusiji i Saudijskoj Arabiji, čije su nedovoljno diverzificirane ekonomije ovisne o izvozu energenata.
Ove dvije zemlje zajedno raspolažu petinom svjetske nafte, što im omogućava veliki utjecaj na određivanje razine proizvodnje unutar formata OPEC+, a time i na cijenu barela, kako je to uoči Putinova odlaska na Bliski istok formulirao njegov pomoćnik Jurij Ušakov:
- Prilično bliska rusko-saudijska koordinacija u ovom formatu pouzdano je jamstvo održavanja stabilne i predvidljive situacije na globalnom tržištu nafte - rekao je Ušakov.
Prema izvještajima iz Rijada, Putin i bin Salman potvrdili su prošlotjedni OPEC-ov dogovor da će u prvom tromjesečju iduće godine Saudijska Arabija produljiti smanjenje proizvodnje nafte od milijun barela dnevno, dok će Rusija smanjiti izvoz za pola milijuna barela. Kako je OPEC objavio prošlog tjedna, ukupna ograničenja izvoza od osam zemalja proizvođača iznosit će 2,2 milijuna barela dnevno.
Zapad vs. ostatak svijeta
Boravak na Bliskom istoku Putin je iskoristio i da naglasi veliki porast trgovinskih prometa između Rusije i arapskih zemalja u zadnje dvije godine, odnosno od početka ukrajinskog rata koji je Rusiju doveo pod zapadne sankcije i ekonomski je preusmjerio prema Istoku i Globalnom jugu.
Tako je Putin u Abu Dhabiju istaknuo da je međusobni trgovinski promet između Rusije i UAE lani dosegnuo rekordnih devet milijardi dolara, da bi u prvih devet mjeseci ove godine porastao još za 63
posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok se u Rijadu pohvalio da je obujam bilateralne trgovine između Rusije i Saudijske Arabije lani porastao za 46 posto u odnosu na 2021. godinu.
Inače, Putinov posljednji posjet Bliskom istoku bio je lani u srpnju, kada se u Iranu sastao s tamošnjim vrhovnim vođom, ajatolahom Alijem Hamneijem, dok je UAE i Saudijsku Arabiju zadnji put posjetio još prije pandemije, u listopadu 2019. godine.
Ovog puta analitičari su uočili pažljivo izbalansirani Putinov pristup prema dvije vodeće (uz Tursku), međusobno antagonističke muslimanske sile na Bliskom istoku - sunitskoj Saudijskoj Arabiji i šijitskom Iranu. Razgovore s vladarima tih zemalja Putin je sada održao unutar 24 sata, kako se nitko ne bi osjetio manje bitnim za Kremlj i kako se ne bi narušila delikatna ravnoteža između Rijada i Teherana, koji su tek ove godine – uz posredovanje Kine i podršku Rusije - obnovili diplomatske odnose.
Time Putin pokazuje da su mu obje zemlje jednako važne: Saudijska Arabija mu treba zbog zajedničkih aranžmana oko cijena nafte na svjetskom tržištu, dok mu je Iran važan kao ratni saveznik koji ga u ukrajinskom ratu opskrbljuje dronovima. Uz to, obje zemlje za tri tjedna postaju službene članice BRICS-a, što će dodatno zaoštriti aktualni mega sukob između Zapada i ostatka svijeta.