StoryEditor
SvijetPlan B

Što ako znanstvenici nikad ne uspiju razviti cjepivo protiv koronavirusa? Povijest nam je pokazala da je ovaj najcrnji scenarij itekako moguć

Piše J. V.
3. svibnja 2020. - 19:05
Creative Touch Imaging Ltd/AFP

Dani u karanteni prolaze, ljudi diljem svijeta ih broje uglavnom u iščekivanju dobrih vijesti. Iako nam je od strane stručnjaka rečeno kako povratak u "normalu" neće biti baš tako jednostavan, mnogi se još uvijek nadaju nekom čarobnom rješenju koje bi raspustilo restrikcije, vratilo nas u život na kakav smo navikli.

Nadaju se, primjerice, cjepivu.

Jer nepopravljivi optimisti odlučili su se, nakon što su sve lađe potonule, uzdati u znanost. Temperatura nam ipak nije saveznik u borbi protiv koronavirusa, ne pomaže ni vlaga, neće nestati s prvim skidanjem u kupaće kostime, sad je već jasno. No cjepivo, cjepivo će razviti, kad tad.

No što ako ne bude tako?

Povijest nam je pokazala da je to itekako moguće. A koliko god ona na prvu zvučala jezivo, znanstvenici ju razmatraju - mogućnost suživota s koronavirusom. Novog života, koji neće pretjerano sličiti na onaj stari. U trenutku kad je bolest izazvana novim virusom, Covid-19, uspjela odnijeti 245,540 života, a ostatak svijeta prisiliti na promjene u društvenom, ekonomskom i svakom drugom ljudskom smislu, jako je teško pojmiti da se ne nazire kraj.

Posljednjih nam se dana činio gotovo blizak. Sve manje oboljelih, popuštanje mjera. Toliko blizak da smo počeli zanemarivati upozorenja stručnjaka, odbijali razgovarati uopće o nekom "drugom valu" koji bi mogao svijet zadestiti već na jesen.

Novi život s novim koronavirusom

Ukoliko cjepivo protiv koronavirusa nikada ne bude razvijeno, moguće je da ćemo se morati naviknuti na jedan potpuno novi način života, piše CNN.

Drugim riječima, umjesto da virus iskorijenimo, morat ćemo s njim naučiti živjeti. Gradovi bi se polako otvarali i neke bi nam se slobode vratile, no trebali bismo za čitavo to vrijeme slijediti pažljivo uputstva stručnjaka. Testiranje bi se odvijalo u fazama, a situacija bi mogla svake sezone nanovo eksalirati, dok bi broj oboljelih nastavljao rasti. Nove karantene i najstrože mjere društvenog distanciranja ponavljale bi se ciklički u skladu sa situacijom.

Zaštitne maske postale bi nam neophodan dodatak. Virologe i epidemiologe bismo svakodnevno slušali i pratili vijesti s novim uputama.

No neki političari, pa i znanstvenici, vrlo su optimistični. Njihova izlaganja o "brzom razvijanju cjepiva" djeluju takvima da mu se nadamo već sutradan. U vrijeme kad počinju testiranja na ljudima, struka pak razmatra i onu najcrnju mogućnost, mogućnost nepronalaska cjepiva - uopće.

Dogodilo se to već nekoliko puta kroz povijest. Dr. David Nabarro s londonskog Sveučilišta Imperial upozorava i na tu opciju kad je u pitanju novi koronavirus čije značajke nisu ni najuglednijim svjetskim virolozima još u potpunosti jasne.

- Postoje i oni virusi protiv kojih nemamo cjepiva. Ne možemo u ovom trenutku donijeti apsolutan zaključak kako će se cjepivo pojaviti ili govoriti da će, ako se i pojavi, uredno proći sva testiranja i biti siguran za korištenje. Od najveće je važnosti da se kao društvo dovedemo u poziciju da se naučimo braniti od koronavirusa kao od konstantne opasnosti, te da budemo u mogućnosti nastaviti s društvenim i ekonomskim aktivnostima - čak i s virusom oko nas, kaže virolog za CNN.

Ipak, većina stručnjaka uvjerena je kako će se cjepivo u dogledno vrijeme razviti. Djelomično i zato što, za razliku od HIV-a i malarije, koronavirus ne mutira brzo.

Mnogi su među njima, uključujući Anthonyja Faucija, direktora američkog Nacionalnog instituta za alergijske i zarazne bolesti, uvjereni kako će do toga doći za godinu dana ili pak 18 mjeseci. Chris Whitty, jedan od glavnih epidemiologa u Velikoj Britaniji, tvrdi pak kako je taj period preoptimističan. Čak i ukoliko dođe do razvoja cjepiva, pričati o tome kako će proći sva testiranja u zadanom vremenskom roku, bilo bi nešto što se nikada ranije nije dogodilo.

- Nikada nismo razvili cjepivo unutar 18 mjeseci. Ne kažem da je nemoguće, ali bio bi to herojski pothvat, podupire Whittyja dr. Peter Hotez, američki epidemiolog.

Treba nam stoga, tvrde stručnjaci, plan B, baš kao što bi nam dobro došao i plan A u obliku cjepiva.

Kad cjepiva nema

1984. godine američka je političarka Margaret Heckler na konferenciji za medije u Washingtonu objavila kako su znanstvenici uspješno identificirali novi virus koji je kasnije ostao poznat pod imenom HIV. Ujedno je i najavila kako bi cjepivo trebalo biti spremno u roku od dvije godine.

Nakon gotovo četiri desetljeća i 32 milijuna smrti, svijet još iščekuje cjepivo protiv HIV-a.

Potraga nije završila u 80-ima, pokrenuo ju je za vrijeme svoga mandata i Bill Clinton. Prije četrnaest godina, znanstvenici su tvrdili kako smo "desetak godina udaljeni" od cjepiva. No njega nema.

To znanstvenici pripisuju neobičnoj moći mutacije ovoga virusa koji istovremeno napada imunološki sustav. No HIV nije jedini - virus koji izaziva Denga groznicu desetljećima zbunjuje struku - u međuvremenu se od nje zarazi oko 400,000 ljudi. Ni koronavirusi koji izazivaju običnu prehladu nisu "riješeni" cjepivom.

U vrijeme koronavirusa, dok kreću testiranja na ljudima, stručnjaci baš zato upozoravaju:

- Sve ovisi o tome kako će tijelo reagirati. Slijedi dio teži od razvijanja cjepiva, onaj koji bi pokazao da je sigurno za korištenje, kaže Nabarro.

Plan B

Kao što su HIV liječnici uspjeli pretvoriti kod oboljelih u kronično stanje koje ne predstavlja "smrtnu kaznu" kao u 80-ima, traže se i lijekovi koji bi usporili razvijanje teških simptoma kod ljudi oboljelih od koronavirusa. Kombinacija antimalarika hidroksiklorokina i sumameda pokazala se beskorisnom, iako je o njoj čitav svijet brujao prije mjesec dana.

U petak je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) dala odobrenje po hitnom postupku za korištenje lijeka remdesivira za tretman protiv bolesti Covid-19. Znanstvenici pozivaju pak na oprez.

Ako je cjepivo plan A, trebalo bi, kažu, naći plan B koji bi na snagu stupio u periodu u kojem iščekujemo ovaj glavni. Da svijet nastavi stajati, ne bi se moglo održati gospodarstvo - ako se moramo kretati ekonomije radi, trebaju nam stvari koje će pomoći kontrolirati opasnost od virusa.

To bi značilo da bi tijekom izlaženja iz karantene eksperti pojedinih država trebali donijeti nove mjere koje bi ljude prilagodile suživotu s virusom. Mjere samoizolacije, pozivanje na savjest pojedinaca koji znaju da su ugroženi, novi način ostvarivanja kontakata, rad od kuće i pažnja na simptome, nešto su što bi nam u nadolazećim godinama moglo postati svakodnevnica.

Kultura "guranja" kroz prehlade i odlasci na posao kašljući i kišući postat će nešto potpuno nepoznato. Dapače, poslodavci će morati biti prisiljeni organizirati potpuno nov način rada, sa što manje ljudi u uredima. Rad od kuće postao bi standard mnogima.

- Trebamo pronaći novi način funkcioniranja. Pozivati na ljudsku odgovornost, no tretirati oboljele kao heroje, a ne ih stigmatizirati. Dok nam prijeti virus, kolektivni ugovor za preživljavanjem nešto je što bismo trebali shvatiti ozbiljno, tvrdi Nabarro.

To će naročito teško biti ostvariti u siromašnijim državama. Politička bi situacija u svijetu također mogla postati delikatna, s izbjeglicama u prenapučenim dijelovima gradovima. Zato je potrebno razraditi jasnu strategiju.

Ona bi izgledala otprilike ovako: podrobno praćenje kontakata, jasan sistem rada, testiranja na radnim mjestima, rano prepoznavanje simptoma i mjere samoizolacije i društvenog distanciranja.

Sportski događaji, kafići, restorani...

Noi sistem ne bi značio da do daljnjega možemo zaboraviti na sve što nam je nekada sačinjavalo svakodnevicu. I sportski bi događaji, tvrde stručnjaci, bili mogući dokle god se sportaši redovno testiraju, a gledalište nije popunjeno do zadnjega sjedala. Naravno da bi se stadioni promptno ispraznili, a natjecanja obustavila ukoliko bi došlo do nove opasnosti.

Barovi i kafići također su među zadnjima na listi. Prenapučenost jednostavno više nije opcija. Neki čak predlažu da se barovi pretvore u restorane sa jasno odvojenim sjedećim mjestima.

Nove restrikcije se predviđaju već na jesen i zimu, kad se očekuje sljedeći val koronavirusa u svijetu. Ako se pokaže da je virus sezonski, on će se vraćati svake godine. Stoga i kućne karantene, dokle god ne postoji cjepivo, djeluju izgledno.

- Ospice su savršen primjer toga. Prije nego smo razvili cjepivo, svake bi godine oboljelo između 2 i 3 milijuna ljudi, a tako bi moglo biti i s koronavirusom, tvrdi ugledni američki epidemiolog Paul Offit.

- Zaista mislim da ćemo imati cjepivo - dovoljno je novca, dovoljno interesa, a cilj je zajednički. No ako su nas prethodne epidemije naučile išta, to je da traganje za njim može biti puno prevrata. Stvarno bi me iznenadilo da se cjepivo pojavi za 18 mjeseci, zaključuje.

Ostaje, stoga, samo čekati.

#CJEPIVO#KORONAVIRUS

Izdvojeno

03. srpanj 2020 16:59