StoryEditor
SvijetANALIZA

Sramota u New Yorku - SAD i Ukrajina protiv osude veličanja nacizma, EU apstinirala, pa tako i Hrvatska. A zašto? Jer je to predložila Moskva...

18. prosinca 2020. - 21:47
Natalia Kolesnikova/AFP

Nevjerojatne stvari se događaju u 2020. godini, što se ovog tjedna potvrdilo u slavnoj zgradi na East Riveru: iako je Generalna skupština UN-a u srijedu golemom većinom glasova (130 prema 2) prihvatila rusku rezoluciju o osudi glorifikacije nacizma, ostaje zapisano da su protiv rezolucije glasale Ukrajina i – SAD.

Da skandal bude potpun, dodajmo tome da se kompletna Europska unija, uključujući i Hrvatsku - suzdržala od glasanja.

Ponovimo još jednom: Amerika i Ukrajina glasale su protiv osude veličanja nacizma, a EU je unisono odbila zauzeti stav, pa tako i Hrvatska.

Iako je nacizam u Drugom svjetskom ratu najveću katastrofu izazvao baš u Europi, ova antinacistička rezolucija ne bi bila izglasana da nije bilo jednodušne podrške svih zemalja Južne Amerike i Afrike, te najvećeg broja zemalja Azije, koje su podržale zahtjev Moskve.

I tako se planet još jednom raskolio: dok velikoj većini svijeta smeta veličanje nacizma, Americi i Ukrajini smeta osuda tog veličanja, a Europska unija, kako rekosmo, nema stav.

Drugim riječima: ako unutar EU – pa tako i unutar Hrvatske - želite veličati nacizam, možete slobodno. Rezolucija koja to osuđuje jest donesena, ali mi smo se suzdržali.

Gdje ste bili 1941.?

Kako bilo, zahvaljujući uglavnom zemljama Trećeg svijeta Generalna skupština UN-a ipak je usvojila ruski nacrt rezolucije o „suzbijanju glorifikacije nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose poticanju suvremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodnih netrpeljivosti”.

Rezolucija također poziva sve države članice UN-a da donesu zakonodavstvo za „uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije” te osuđuje „veličanje nacističkog pokreta, neonacizma i bivših članova organizacije Waffen SS u bilo kojem obliku”, kao što osuđuje i „revizionizam u odnosu na Drugi svjetski rat”.

Nagradno pitanje glasi: što to točno u ovoj rezoluciji smeta onima koji su glasali protiv, odnosno onima koji su ostali suzdržani?

Za Ukrajinu se i ne treba čuditi – još od državnog udara na Majdanu 2014. godine u strukture nove ukrajinske vlasti ušli su političari neonacističke orijentacije, pripadnici neonacističke bojne Azov nesmetano svake godine sudjeluju u proslavi ukrajinskog Dana neovisnosti u Kijevu, a ukrajinski nacistički kolaboracionist i kvisling iz Drugog svjetskog rata Stepan Bandera u ovoj se zemlji već godinama slavi kao nacionalni heroj.

Ali što u tom društvu radi takozvana „predvodnica slobodnog svijeta” – Sjedinjene Američke Države? Je li američka UN delegacija možda zaboravila na kojoj je strani u WW2 bila njihova zemlja?

Neće biti da se radi o zaboravu – i dandanas, ako neki političar u SAD-u izrazi i najmanje simpatije za nacistički pokret, može slobodno prekrižiti daljnju političku karijeru. Kako onda objasniti ovo američko glasanje na East Riveru?

Zlokobna njemačka šutnja

Ne treba biti veliki geopolitički strateg da bi se razumjelo zašto je Washington odbio podržati antinacističku rezoluciju – zato što je prijedlog stigao iz Moskve. A Moskva je, kako ono bješe – „neprijatelj slobodnog svijeta”. Zato je „slobodni svijet” odlučio izaći nacizmu i neonacizmu u susret i glasati protiv rezolucije (odnosno biti suzdržan), kako je na Twitteru odmah komentirao irski novinar Bryan Macdonald, koji radi za RT:

„Zar Amerika toliko mrzi Rusiju da odbija osuditi nacizam samo u inat Moskvi?”

Upečatljivo je kako su svi američki politički vazali širom svijeta – koji se inače diče kao „čuvari progresivnih vrijednosti” – odlučili ostati suzdržani: ne samo EU, već i neke druge razvijene europske zemlje (Švicarska, Norveška, Island), kao i najrazvijenije zemlje Zapada: Kanada, Australija, Novi Zeland, Japan... Ukupno je čak 51 država ostala suzdržana – kompletni zapadni blok.

Posebno je šokantna suzdržanost Njemačke – nije bilo tako davno kad je njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila da njena zemlja snosi „vječnu odgovornost” za nacistička zlodjela. Također, ovo je jedna od rijetkih svjetskih situacija u kojoj su se Amerika i Izrael našli na suprotnim stranama – Izrael je, naravno, podržao rezoluciju.

Antifašistički obraz svijeta sačuvale su, dakle, prije svega zemlje Trećeg svijeta, a antifašističku čast Europe obranila je tek šačica zemalja: BiH, Srbija, Armenija, Moldavija i Bjelorusija. U „suzdržanu gomilu” utopile su se i sve četiri bivše jugoslavenske republike koje su u međuvremenu ušle u NATO: i Hrvatska, i Slovenija, i Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

Nema sumnje da će ovo biti veliko ohrabrenje za sve neonaciste u Europi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. lipanj 2021 19:51