StoryEditor
SvijetVELJKO MIKELIĆ

Ispovijest Splićanina koji radi u Panami, u UN-ovoj agenciji koja će primiti Nobela za mir: Gdje su glad i katastrofe, tamo je moje radno mjesto

5. prosinca 2020. - 17:54
U Svjetskom programu za hranu Mikelić radi od 2017. godine, na poziciji regionalnog humanitarnog savjetnika u Regionalnom uredu WFP-a u PanamiPrivatni Album

Kad je 9. listopada ove godine objavljeno da je Nobelovu nagradu za mir dobio Svjetski program za hranu (World Food Programme - WFP), agencija Ujedinjenih nacija specijalizirana za pružanje pomoći u hrani i najveća svjetska humanitarna organizacija za rješavanje slučajeva gladi i promoviranje sigurnosti hrane, svjetlo slave ove sjajne nagrade i priznanja palo je i na Splićanina Veljka Mikelića.

Petnaest godina Mikelić je, pravnik po struci i poliglot - uz materinski, govori engleski, španjolski, francuski i talijanski jezik - kao konzultant radio za UN-ove agencije UN HABITAT, UNHCR i UNDP, za Europsku komisiju, OSCE, bavio se pitanjima povratka imovine u pojedinim zemljama te pitanjima kako i u kojoj mjeri neriješena imovinska pitanja mogu biti uzrok konflikta u raznima zemljama - Kirgistanu, Somaliji, Gruziji, na Kosovu i na Krimu.

U Svjetskom programu za hranu radi od 2017. godine, na poziciji regionalnog humanitarnog savjetnika u Regionalnom uredu WFP-a u Panami koji pokriva 12 zemalja Srednje i Latinske Amerike te Kariba: Gvatemalu, El Salvador, Nikaragvu, Honduras, Kolumbiju, Peru, Boliviju, Ekvador, Haiti, Dominikansku Republiku, Kubu i posebni ured za obavještavanje o tropskim nepogodama na Bahamima.

Svečana ceremonija dodjele ovogodišnjim laureatima planirana je za 10. prosinca u Oslu. Moglo se dogoditi da i Veljko Mikelić bude u delegaciji koja će primiti nagradu. O tome je, međutim, odlučivala sreća, a konačnu odluku donijela korona-kriza. O radu WFP-a, o poteškoćama na koje nailaze prateći svjetsku mapu gladi, o njegovu radu u toj organizaciji, s Mikelićem smo razgovarali uoči dodjele, remote, jasno.

image
Svečana ceremonija dodjele ovogodišnjim laureatima planirana je za 10. prosinca u Oslu
Privatni Album

- Ukratko rečeno, glavni nam je zadatak da pomoć ili ciljani programi pomoći one kojima je pružamo ne izlaže dodatnom sigurnosnom riziku, da im se dostave uz primjenu naše unutarnje politike zaštite korisnika i odgovornosti prema zajednici u kojoj djelujemo i uz puno poštovanje njihova dostojanstva i integriteta, što znači da biramo sigurne lokacije za distribuciju, da se pri dodjeli prioritet daje najosjetljivijim kategorijama - osobama s poteškoćama, invalidima, majkama s djecom... WFP nema međunarodni mandat zaštite, kao UNHCR ili UNICEF, ali budući da smo agencija UN-a koja ima najveću globalnu prisutnost na terenu i čiji se rad odvija u jako teškim, nekad i ekstremnim uvjetima, moramo voditi računa da pomoć ​korisnicima bude dostavljena na siguran način, na sigurnom mjestu i da poštuje njihov tradicionalni i kulturni habit. Osim toga, u dio “paketa” odgovornosti spadaju i uspostava i nadzor mehanizama koji osiguravaju transparentnost čitavog procesa i sprječavaju zloupotrebe u distribuciji pomoći. Imamo besplatnu liniju za prijave i, dođe li do njih, posebnu proceduru s garancijom povjerljivosti. Dužni smo na svaku prijavu odgovoriti i procesuirati je.

Svjetska 'karta gladi'

Kakva je trenutačna svjetska "karta gladi"?

- Glad se klasificira po tome gdje je stanovništvo najviše “food insecure”, odnosno gdje mu je dostupnost hrane najmanja i najmanje sigurna. I najteža je situacija u Africi, zbog više faktora, političke nestabilnosti i konflikata. Trenutačno je najkritičnije područje Južni Sudan, uz Mali i Libiju. U posljednje vrijeme kao faktor koji utječe na sigurnost dostupnosti hrane do izražaja jako dolaze klimatske promjene, najviše suša. Upravo suša najviše pogađa autarkičnu i ograničenu poljoprivrednu proizvodnju, utječe na smanjivanje ionako ograničenih resursa, pa sama takva situacija postaje generator konflikata između raznih grupa. Uz Afriku, glad pogađa i dobar dio Azije, iz oba razloga - i zbog klimatskih promjena i zbog konflikata. Najteža je situacija u Jemenu zbog kolapsa institucija, ratnih sukoba i epidemije koronavirusa. Teško je i u Bangladešu, zemlji koja ima ograničene resurse, a uz međunarodnu pomoć zbrinula je veliki broj izbjeglica pristiglih iz Mjanmara.

Kakva je situacija u regiji koju pokriva vaš ured?

- Postoje tri kritična područja, u prvom redu Centralna Amerika - El Salvador, Honduras i Gvatemala, koji osim teških klimatskih promjena, naročito suše na takozvanom “Suhom koridoru” koji se proteze od Meksika do Paname koja najviše pogađa Gvatemalu, Honduras i Nikaragvu. Imaju i velik strukturalni problem nejednake raspodjele poljoprivrednih resursa. U Gvatemali, na primjer, 1,4 posto latifundista posjeduje više od 40 posto poljoprivrednog zemljišta, tako da je bez rješavanja strukturnih problema vrlo teško očekivati neka dugoročna rješenja protiv ruralnog siromaštva. Gvatemala, Honduras i Nikaragva “čuvene” su po vrlo velikoj prisutnosti organiziranih kriminalnih grupa, “pandillas” i "maras”, poznatih po svojoj brutalnosti, pa se sve tri države ubrajaju u najnasilnije na svijetu. Prošlih je godina prosjek ubojstava u El Salvadoru bio i do petnaest dnevno, što je više nego u nekim područjima s aktivnim sukobima. Njihova prisutnost na terenu ima utjecaja i na naš rad na terenu. Područja koja drže pod kontrolom ove grupe poseban su i paralelan svijet u kojemu vladaju njihovi nepisani zakoni. Kad dođete na njihov teritorij, šefove bandi naravno ne vidite, sva komunikacija ide preko njihovih "delegata" koji vam "savjetuju" kako biste trebali raditi na njihovu terenu. Takve okolnosti stvaraju poprilično dilema o tome kako se postaviti. Kako je na tom teritoriju stanovništvo koje je pogođeno glađu, a stvarni nositelji moći su kriminalne grupe, nekada je vrlo zahtjevno pitanje kako osigurati našu prisutnost i modus vivendi u takvom ambijentu, kako da pomognete ugroženom stanovništvu, a da ne ugrozite humanitarne principe na kojima se temelji mandat čitave organizacije. Općenito govoreći, čak i takvim kriminalnim grupama poznato je da nismo pristrani i koji je razlog naše nazočnosti, ali i maras i pandillas su podozrivi prema mogućoj inflitraciji policijskih ili vojnih agenata preko naše prisutnosti. U El Salvadoru su nam, recimo, u jednoj zoni omogućili pristup na "njihovu terenu" pod uvjetom da naša ekipa dolazi uvijek s istim vozačem, istim automobilom istih registracijskih oznaka i s uvijek otvorenim prozorom.

Sezona uragana

Osim toga u Latinskoj Americi smo svjedoci najveće emigracijske krize nakon II. svjetskog rata. Više od pet milijuna ljudi napustilo je Venezuelu u potrazi za boljim životom i većom sigurnošću, što je uvelike opteretilo susjedne zemlje, naročito pogranične zone u Kolumbiji. Ne treba zaboraviti ni da Centralnu Ameriku i Karibe u pravilu jednom godišnje zahvate i uragani. Ove godine su Eta i Iota prije mjesec dana poharali Nikaragvu, Honduras i EL Salvador ostavivši pustoš s više od 150 mrtvih i nestalih te štetama od više stotina milijuna dolara.

Drugo krizno područje je Kolumbija gdje nakon mirovnog sporazuma sa gerilom FARC (Revolucionarne oružane snage Kolumbije) nikako da zaživi proces međusobnog pomirenja, čak je u nekim područjima situacija i pogoršana, jer su u područja gdje se FARC povukao pristigle razne oružane grupe od kojih neke imaju vezu s kontrolom droge, neke ne, ali po posljednjim procjenama, više od 50 posto područja na koja odlazimo na teren kontroliraju naoružane bande. I na kraju, tu je i Haiti čija kontinuirana politička i institucionalna nestabilnost koja lokalnom stanovništvu stvara trajnu ugroženost, uključujući i ovisnost o pomoći u hrani.

image
Doslovce u svakom trenutku može zazvoniti telefon i u roku 72 sata možete osvanuti u nekom od najugroženijih područja, priča nam Mikelić
Privatni Album

Iscrpljuje li vas taj posao emocionalno? Kako se nosite s tim?

- Najteže je, naravno, kad ste svjedoci da se gube ljudski životi. U El Salavdoru su, na primjer, 2017. godine organizirane kriminalne grupe ubile devet korisnika naše pomoći u okviru posebnog programa ruralnog razvoja. Za razdoblje od nekoliko mjeseci dobivali su i naknadu koja nije premašivala sto američkih dolara mjesečno. Samo zbog odbijanja plaćanja reketa od desetak dolara mjesečno dio tih ljudi kojima smo pomagali stigla je “kazna” od ovih organiziranih kriminalaca. Nisu ugodne scene vidjeti ni kada nakon uragana koji vas - osim što uzmu ljudske živote - u nekoliko sati ostave bez doma, usjeva, i svega onoga od čega ste živjeli. Ne treba napominjati da su uragani prije mjesec dana pogodili baš najsiromašnije stanovništvo.

Imate li vi "terenci" psihološku podršku za slučaj psihodestabilizacije nakon svjedočenja ovakvim situacijama?

- Da, u Regionalnom uredu imamo stalnog profesionalnog psihologa koji nam je na raspolaganju i za individualna savjetovanja koja organizira i za tematske radionice. Individulane konzultacije obavljaju se na osnovu zahtjeva, uz puno diskreciju nitko ne zna koliko je puta bio i o cemu su razgovarali

Što sve sadrži pomoć koju isporučujete?

- Treba razlikovati dvije situacije. Kada glad kod stanovništva uzrokuje životnu ugroženost, zbog ozbiljnosti situacije dolazimo po pozivu Vlade ili Generalnog tajnika UN-a. U takvim ekstremnim situacijama, u roku od 72 sata, na osnovi brzog testa - mjerenjem dijametra nadlaktice kod djece i promatranjem uhranjenosti skupine - dobiju se okvirni podaci o dimenzijama i postotku ugroženosti od gladi. Apsolutni priroritet tada su djeca do pet godina, trudnice i dojilje. Daju im se posebni visokoenergetski pripravci od žitarica, uz stalni monitoring. Druga situacija su aktivnosti koje se uz suradnju s državama u kojima smo prisutni mogu planirati na osnovi njihovih prioriteta. U takvim slučajevima pomoć za ciljane i ugrožene skupine se sve više, pogotovo od 2008., daje u obliku novca i vaučera, a ne tradicionalno u hrani, jer kako su sva istraživanja pokazala, takav oblik pomoći ima višestruki pozitivan učinak na lokalnu ekonomiju i stvara manju zavisnost od davatelja pomoći.

Milijun praktičnih problema

Što je gladnima u svijetu učinila korona? Koliko je dodatno otežala situaciju, koliko je vama otežala posao?

- Nažalost, posljedice pandemije nisu neutralne ni pravocrtne, najviše pogađaju one koji su i prije pandemije pripadali najosjetljivijim društvenim kategorijama - ljude koje je pandemija ostavila bez posla, bez odgovarajuće zdravstvene zaštite, posebno u urbanom kontekstu. Za razliku, naime od ruralnog okružja u kojemu je, kad je sloboda kretanja ograničena, komad zemlje značajan amortizer u strategiji preživljavanja, u urbanom okružju u Latinskoj Americi dominira "ekonomija na crno", bez regularnog zapošljavanja i plaćanja poreza, s osjetno nižim primanjima, što je nakon uvođenja karantenskih mjera dodatno pogoršalo situaciju. Posljedice su da će nam se broj korisnika pomoći, prema prvim procjenama, povećati za najmanje 20 posto. Osim toga, korona nam je otežala pristup terenu, prema našim korisnicima pomoći, jer su sve vlade nakon uvođenja mjera sasvim zabranile ili uvelike ograničile slobodno kretanje. Morali smo, iako smo u pojedinim državama prisutni više desetljeća, ispočetka objašnjavati nacionalnim i lokalnim vlastima što nam je mandat, i da priroda posla zahtijeva prisutnost na terenu, dogovor, slobodu pristupa ljudima kojima pomažemo. Naravno, ima milijun praktičnih problema. Dogovorite, na primjer, s centralnim vlastima da omoguće pristup, a onda vam, zbog loše koordinacije i obaviještenosti, lokalne vlasti u zoni koju mislite posjetiti prave milijun problema što nekad, pogotovo u uvjetima globalne pandemije, zna rezultirati dugim, sporim, iscrpljujućim pregovorima.

Vaš posao zahtijeva puno putovanja. Kako to izgleda u korona-krizi?

- WFP je ne samo najveća UN-ova agencija, nego zbog prirode svog mandata prisutna na terenu gdje nisu baš nazočne ostale humanitarne organizacije. Nudi pomoć najugroženijima, ljudima koji su žrtve prirodnih katastrofa ili oružanih konflikata, a kada će nastupiti prirodna katastrofa ili konflikt koji će ostaviti posljedice, vrlo je, naravno, teško predvidjeti. Praktično, trebate računati da vam doslovce u svakom trenutku može zazvoniti telefon i da u roku 72 sata možete osvanuti u nekom od najugroženijih područja, a to se u WFP-u ne događa tako rijetko.

Tko će iz organizacije i kako preuzeti nagradu 10. prosinca?

- Dobro pitanje, koje ujedno i objašnjava i dokazuje kako je u sadašnjim “posebnim uvjetima” gotovo nemoguće bilo što sa sigurnošću planirati i na globalnoj razini. Prije petnaestak dana dobili smo obavijest da se izuzetno, zbog ceremonije dodjele Nobelovih nagrada, na dobitnike i članove delegacije neće primjenjivati mjere ograničenja kretanja koje su trenutno na snazi u Norveškoj, te da će se dodjela nagrade upriličiti na “tradicionalan” način. Inače se u WFP-u organizirao vrlo demokratičan izbor članova delegacije: lutrijom. Na taj način su svoje mjesto u delegaciji koja bi otputovala u Oslo trebali imati vozač iz Somalije, radnica iz područnog ureda iz Kolumbiji... Moglo se svakome posrećiti, pa i meni. Nažalost, na koncu smo ovoga tjedna obaviješteni da će se ceremonija dodjele ipak obaviti “virtualno”.

Radimo na smanjenju ovisnosti o pomoći


Kako gledate na primjedbe na rad WFP-a? Hvali se efikasnost kojom Agencija rješava akutne krize, no iz Afrike, prema kojoj je pomoć najčešće usmjerena, godinama se već čuje kako je velika i stalna pomoć kontraproduktivna, kako mnoge afričke zemlje čini ovisnima, potiče nezaposlenosti itd.

- Ne znam od koga dolaze takve primjedbe, ali ono što mogu potvrditi jest da su nam u svim strateškim dokumentima oslonac - naravno, ako se ne radi o ugrozi života - upravo dugoročni projektima kako bi se ciljane skupine, procijenjene kao ugroženije, činile sve manje ovisnima o pomoći. Tako postoje “resilience” projekti koji uz našu stručnu pomoć omogućuju ruralnom stanovništvu da preko malih infrastrukturnih projekata bolje koriste svoje ograničene resurse i postanu manje ovisni o pomoći. Isto tako vrijedan projekt je pomoć malim farmerima da plasiraju svoje proizvode na tržištu ili kroz naše aktivnosti za školske kuhinje.

Politizacija stambenih prava u zemljama ex Yu


Iako nije vezano uz vaš aktualni posao, zanimljivo je spomenuti da ste koautor publikacije "Stambena i imovinska prava u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori". Čime se točno knjiga bavi, što problematizira?

- Tu publikaciju je UN HABITAT, agencija za humano stanovanje, objavio kao razultat istraživanja koje je analiziralo proces povratka imovine u poslijeratnom kontekstu, te u kojoj je mjeri današnji pristup pitanju stanovanja u skladu s europskim standardima. Zajedničko je svima da se radi o složenom pitanju koje se stalno politizira, iako se radi o zakonom zajamčenim pravima. A što se tiče nekakve stambene politike danas u ovim drzavama, pitanje je postoji li ona uopće, posebno za kategorije stanovništva koje si ne mogu priuštiti stan po tržišnim uvjetima, iako za to postoje dobri praktični primjeri u Austriji i Nizozemskoj.

Obrazloženje nagrade


WFP je osnovan 1961. godine, sjedište mu je u Rimu, a financira se isključivo dobrovoljnim donacijama. Ova najveća svjetska humanitarna organizacija prošle je godine pomogla nahraniti 97 milijuna ljudi u 88 zemalja.

U službenom obrazloženju navedeno je da se Nobelova nagrada za mir ove godine dodjeljuje WFP-u zbog napora u borbi protiv gladi, za doprinos poboljšanju uvjeta za postizanje mira u područjima pogođenima ratom te zato što je program snaga iza napora da se spriječi korištenje hrane kao oružja u ratovima i sukobima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

27. veljača 2021 16:25