StoryEditor
Svijetstrateški projekt

Slučaj ruskog oporbenjaka narušava odnose EU-a i Rusije: zbog trovanja Navalnog plinovod Sjeverni tok 2 na čekanju

12. rujna 2020. - 00:04
Sergei Karpukhin/AFP

Otkad je prošlog tjedna Njemačka objavila da je ruski opozicionar Aleksej Navalni otrovan bojnim otrovom Novičok – čime sumnje za trovanje padaju na Kremlj - ne prestaju nagađanja o mogućoj obustavi projekta plinovoda Sjeverni tok 2, koji bi povezivanjem Rusije i Njemačke trebao osigurati energetsku opskrbu Europe.

- Moramo krenuti s čvrstom politikom, moramo odgovoriti jedinim jezikom kojeg Putin razumije - a to je jezik prodaje plina. Kad bi se Sjeverni tok 2 kompletirao, to bi bila maksimalna potvrda i ohrabrenje Putinu da smije nastaviti s ovakvom politikom - izjavio je predsjednik njemačkog parlamentarnog vijeća za vanjske poslove Norbert Roettgen, tražeći hitnu obustavu Sjevernog toka 2, bez obzira na njegovu važnost.

Riječ je, naime, o ključnom strateškom projektu ne samo za Rusiju i Njemačku, nego i za dobar dio Europe jer bi ruski plin preko Njemačke stizao u niz europskih zemalja. Stoga, uz ruski Gazprom, u projektu sudjeluje i više velikih europskih energetskih tvrtki (Uniper, Wintershall DEA, Royal Dutch Shell, Engie o OMV), čija računica nije politička nego ekonomska: alternativa ruskom plinu i Sjevernom toku 2 je znatno skuplji američki LNG plin, koji bi se brodovima dostavljao u europske luke.

Pompeo prijeti

Podsjetimo, projekt spomenutog plinovoda još od početka izgradnje 2011. godine nailazi na žestoko protivljenje Amerike, koja tvrdi da bi preko Sjevernog toka 2 Europa postala pretjerano ovisna o ruskom plinu, odnosno da bi Rusija na taj način kontrolirala energetsku, a time i političku budućnost Europe.

Zadnjih mjeseci iz Washingtona se čuju sve snažniji glasovi protivljenja ovom projektu, pa smo svjedoci kako je američki državni tajnik Mike Pompeo još i prije trovanja Navalnog intenzivno obilazio europske metropole, prenoseći poruku iz Bijele kuće da se Sjeverni tok 2 mora zaustaviti "pod svaku cijenu”.

Međutim, sve dosad Njemačka se snažno odupirala američkom pritisku, pa je kancelarka Angela Merkel više puta javno poručila da Washington ne može određivati energetsku i vanjsku politiku Njemačke i Europe, čak i kad je Pompeo pojačao pritisak zaprijetivši da će Amerika uvesti sankcije svim europskim kompanijama koje budu radile na Sjevernom toku 2.
Unatoč Pompeu, gradnja plinovoda ušla je u sami finiš: od ukupno 2460 kilometara cijevi dosad je postavljeno 2300 km, što znači da je više od 95 posto projekta već dovršeno. Činilo se da sve ide po logičnom ekonomskom scenariju priče, koji je predviđao da plinovod profunkcionira početkom iduće godine.

A onda se dogodio "slučaj Navalni" i njemačka kancelarka je dobila i glasove otpora na domaćoj sceni, uključujući i političare iz vlastite partije. Tako je i šef njemačke diplomacije Heiko Maas preko vikenda izjavio kako se nada da Rusija neće „natjerati Njemačku da mora odustati od Sjevernog toka 2”.

Njemački ekonomisti su podijeljeni: dok jedni tvrde da obustava projekta ne bi predstavljala snažan ekonomski udarac za Njemačku - iako se slažu da bi porasla cijena energije za domaćinstva u čitavoj Europi – drugi drže da bi uslijedio pravni kaos i opadanje ugleda Njemačke i EU kao sigurnih mjesta za investiranje.

Zaključno, ako se zbog trovanja Navalnog stopira Sjeverni tok 2, Europa će morati kupovati skuplji američki plin, umjesto jeftinijeg ruskog. Dakle, europski plinski bojkot Rusije najmanje bi odgovarao Europi, a najviše SAD-u. Kao i uvijek. D. Pilić

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

03. prosinac 2020 13:43