Meta, tvrtka koja u svojem portfelju drži Facebook, Instagram i WhatsApp, pod pritiskom izdavača od Washingtona do Bruxellesa iz novih uvjeta korištenja za poslovne korisnike ipak je izbacila riječ "trenirati", koja bi im dala mogućnost da sadržaj s web stranica svih medijskih kuća besplatno i bez ikakvih ograničenja koristi za treniranje svoje umjetne inteligencije. No pravni stručnjaci i izdavači nisu odahnuli: Meta je, kažu, uklonila ono najočitije, ali ostavila sve opasno, piše Jutarnji list.
Priča je relativno zamršena pa je vrijedi razložiti od samog početka. Naime, sve je počelo prošli četvrtak s tekstom na Nieman Labu, harvardskom portalu koji prati medijsku industriju, nakon dojave Stephena Bealea, urednika malog portala The Steampunk Explorer.
On je u nadzornoj ploči Meta Business Suitea vidio obavijest o novim uvjetima koji stupaju na snagu 30. listopada. Poslovni račun na Meti ima praktički svaka redakcija na svijetu, uključujući i Slobodnu Dalmaciju: preko njega se upravlja Facebook stranicama, Instagram profilima, Threadsom i WhatsApp kanalima te se zakupljuju oglasi.
Sporna odredba u izvornoj verziji glasila je ovako: "Ovlašćujete nas (ili bilo koji subjekt koji djeluje u naše ime) da koristimo automatizirani softver (kao što su web scraperi, botovi, roboti, pauci, crawleri i korisnički agenti) i kreiramo testne vjerodajnice kako bismo pristupali, indeksirali, pohranjivali, analizirali, prikupljali, preuzimali ili pretraživali domene, web stranice ili URL-ove (i bilo koji sadržaj dostupan putem njih) koji su povezani s vašim proizvodima ili uslugama, ili koji su dostupni kroz vaše ili korisničko korištenje Metinih proizvoda i usluga, te da periodično preuzimamo ažuriranja s tih domena, web stranica ili URL-ova. Meta može koristiti bilo koji sadržaj s tih domena, web stranica ili URL-ova kako bi pružala, razvijala, poboljšavala, istraživala, trenirala i održavala integritet Metinih proizvoda, usluga i značajki koje se pružaju prema ovim Komercijalnim uvjetima i svim drugim primjenjivim dopunskim uvjetima."
U prijevodu - Meta želi bez ikakve naknade "strugati" sav sadržaj s medijskih portala (sadržaj koji je nastao pomoću rada i resursa pojedinih redakcija), a potom s tim sadržajem može raditi što im je volja, pa ga tako vjerojatno može i prodavati kao svoj.
Problem ima nekoliko slojeva. Prvo, sporna je riječ "trenirati", a Meta u drugim svojim uvjetima kao jedan od proizvoda izrijekom navodi "AI at Meta". Drugo, formulacija "povezani s vašim proizvodima" dovoljno je široka da obuhvati cijeli portal jednih novina. Treće, "testne vjerodajnice": profesor James Grimmelmann s Pravnog fakulteta Sveučilišta Cornell objasnio je da bi to Meti omogućilo da se "registrira kao lažni korisnik" i zaobiđe registracijski zid. Odnosi li se to i na paywall, Meta nije odgovorila.
"Za izdavače je ovo jasno dopuštenje Meti da trenira AI na bilo kojem sadržaju s njihovih stranica, a možda i da dio tog sadržaja koristi u izravnoj konkurenciji samim izdavačima", rekao je Grimmelmann.
Za nula eura
Matt Topic, odvjetnik za medijsko i intelektualno vlasništvo iz tvrtke Loevy & Loevy, bio je jednako izravan u izjavi za Nieman Lab: "Nevjerojatno je da je netko ovakvu odredbu zakopao u uvjetima korištenja s obzirom na to da bi Meti dala pristup materijalu koji bi na tržištu licenciranja vjerojatno stajao mnogo milijuna dolara. Nije jasno bi li je sud provodio, ali izdavači bi trebali pretpostaviti da bi."
Meta se u početku branila jednim argumentom: izdavači mogu blokirati njezine "crawlere" preko datoteke robots.txt (crawleri su botovi koji obavljaju struganje sadržaja). Riječ je o običnoj tekstualnoj datoteci u korijenu svake web stranice u kojoj izdavač portala odredi koje botove pušta i u koje dijelove stranice.
Kvaka je u tome što je poštovanje robots.txt-a za Metu, u načelu, na dobrovoljnoj bazi. Profesor Benjamin Sobel sa Sveučilišta Wisconsin usporedio je to s vlasnikom koji na kuću objesi natpis "Ne gledaj mi u kuću": izrazio je želju, ali nema stvarnu mogućnost ikome zabraniti da gleda.
Ugovor bi, međutim, bio nešto savim drugo. Stručnjaci su upozorili da bi Meta mogla tvrditi kako komercijalni uvjeti koje je izdavač prihvatio imaju prednost pred onim što piše u njegovu robots.txt-u. Izdavač bi, dakle, jednom rukom zaključavao vrata, a drugom potpisivao da Meta smije ući kad god želi.
Da su uvjeti stupili na snagu u izvornom obliku, izdavači bi 30. listopada imali samo dvije opcije, jer mogućnosti odbijanja nema: tko se ne slaže, piše u Metinoj obavijesti, "treba prestati koristiti naše proizvode u poslovne ili komercijalne svrhe".
Izdavači, sažeo je Grimmelmann, "ili moraju vjerovati da Meta ne misli ozbiljno kad navodi sve što piše u tim uvjetima ili moraju prestati koristiti poslovne račune". Sobel je to nazvao "vezivanjem", konceptom iz antimonopolskog prava: želiš li Metine poslovne alate, moraš pristati i na struganje.
Pobuna je stigla brzo. Europsko vijeće izdavača (EPC) najavilo je da će od Europske komisije i regulatora zatražiti da "hitno ispitaju te uvjete, uključujući implikacije na autorsko pravo, ugovornu pravednost i zloupotrebu tržišne moći". Theo Bamber, šef britanskog News Media Associationa, nazvao je to "besramnim pokušajem otimačine", a Danielle Coffey iz američkog News/Media Alliancea uvjete je proglasila "nečuvenima i vjerojatno nezakonitima".
Već idućeg dana Meta je objavila revidiranu verziju. Riječ "trenirati" je nestala, a namjena prikupljenog sadržaja suzila se s "Metinih proizvoda" na "oglašivačke i poslovne proizvode".
"Čuli smo vas i želimo pojasniti: uvjeti o crawlanju koje smo objedinili odnose se samo na naše oglašivačke i poslovne proizvode i to smo pojasnili u samim uvjetima", rekao je glasnogovornik Daniel Roberts za The Verge.
"Kao i uvijek, vlasnici sadržaja mogu koristiti robots.txt kako bi izrazili svoje preferencije. Ovdje se ne radi o struganju informativnih stranica i ove nam izmjene ne daju nova prava koja bi nadjačala te preferencije."
Problem je što ništa od toga ne piše u samim uvjetima. Robots.txt se u revidiranoj verziji ne spominje ni jednom riječju, a Meta i dalje smije "razvijati" (develop) svoje "poslovne proizvode", pojam koji nigdje nije strogo definiran pa je samim time i podložan širokoj interpretaciji. Metinoj interpretaciji.
Da je ova promjena samo Metin ciničan pokušaj mazanja očiju, smatra i Ozren Kronja, izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI).
"Pokušali su zamaskirati prave namjere, ali i dalje je to treniranje AI-ja. To je nedopustivo, i ono što je ključno jest da je to protivno i definicijama tržišnog natjecanja. Metu stavlja u još bolju poziciju u odnosu na ostale, a ionako su već sada u znatno povoljnijoj i boljoj poziciji. To treba blokirati na razini Europske komisije. Tu je i onaj drugi dio, dakle ulaženje u autorska i srodna prava, gdje se radi o korištenju tuđeg sadržaja bez ikakvih ograničenja", objašnjava Kronja.
Sljedeći korak izdavača je zajednički istup na razini Europske unije, navodi.
"Postoji mehanizam kojim se može tražiti pauziranje izmjena dok se ne dogovori trajno rješenje. Ali, prije svega, te promjene treba zaustaviti prije nego što stupe na snagu, a to je 30. listopada."
"Mislim da izdavači trebaju ostati zabrinuti", rekao je i odvjetnik Topic. "Meta vjerojatno razvija AI poslovne proizvode. Mislim da je ‘razvijati‘ dovoljno široko da uključuje i ‘trenirati‘."
Grimmelmann je bio slikovitiji: formulacija je "dovoljno široka da kroz nju provezeš kamion".
Usto, prema Nieman Labu, sadašnji uvjeti Meti dopuštaju struganje stranica poslovnih korisnika samo kad koriste generativni AI za oglase, i to samo za "optimizaciju vaših oglasa". Novi su, i nakon revizije, znatno širi.
Izdavači i dalje ovise o Meti
Izdavači širom Europe pozvali su regulatorna tijela da interveniraju prije nego što novi uvjeti stupe na snagu sljedeći petak.
Dvije velike njemačke udruge izdavača koje zastupaju više od 9000 medija širom Europe - Medienverband der freien Presse i Bundesverband Digitalpublisher und Zeitungsverleger - traže od Europske komisije da zabrani nove uvjete dok se ne provede temeljita revizija.
"Meta namjerava automatski strugati, kopirati i spremati kompletne internetske stranice i arhive izdavača te ih analizirati za svoje automatizirane i neautomatizirane komercijalne proizvode. Novi uvjeti korištenja stvaraju obvezu potpune predaje naših kompletnih digitalnih izdavačkih proizvoda u zamjenu za pristup Metinim platformama. To je eklatantna krađa", stoji u zajedničkoj reakciji dviju udruga.
Eric Goldman sa Sveučilišta Santa Clara rekao je za The Register da Meta "nema rezervoar dobre volje iz kojeg bi mogla crpiti" te da on više ne može pretpostavljati da ona ima dobre namjere. Novi uvjeti i dalje stupaju na snagu 30. listopada i još nema mogućnosti da ih se odbije. Izdavačima preostaje provjeriti blokiraju li Metine crawlere i čekati hoće li Meta javne izjave pretočiti u obvezujući tekst.
Novi uvjeti korištenja stvaraju obvezu potpune predaje naših kompletnih digitalnih izdavačkih proizvoda u zamjenu za pristup Metinim platformama. To je eklatantna krađa
Nepovjerenje prema kompaniji Marka Zuckerberga pritom nije nečija paranoja, nego gorko iskustvo. Primjerice, sredinom prošlog desetljeća Facebook je izdavače silom gurao u video, redakcije su otpuštale novinare i "pivotirale na video". Oglašivači su poslije tužili Facebook tvrdeći da je vrijeme gledanja precjenjivao i do 900 posto, a tvrtka je 2019. pristala na nagodbu od 40 milijuna dolara, bez priznanja krivnje.
Upravo jučer Meti je presuđeno da američkoj saveznoj državi New Mexico mora platiti odštetu od čak 35 milijardi dolara zbog obmanjivanja građana u slavnom slučaju Cambridge Analytica. Ostalih 48 saveznih država koje su također bile tužile Metu u kolovozu su pristale na nagodbu tešku 18 milijardi dolara.
U siječnju 2018. Zuckerberg je promijenio algoritam u korist "prijatelja i obitelji" i upozorio medije da će im pasti doseg i promet. U veljači 2021., kad je Australija htjela natjerati društvene platforme da plaćaju vijesti, Facebook je preko noći blokirao vijesti u zemlji, a usput i stranice zdravstvenih službi usred cijepljenja protiv koronavirusa te liniju za žrtve obiteljskog nasilja.
Kanada je 2023. donijela sličan zakon, a Meta je vijesti tamo blokirala trajno. Godinu dana nakon toga angažman s vijestima na društvenim mrežama u Kanadi pao je 43 posto, pokazala je studija Media Ecosystem Observatoryja.
Krajem 2023. i početkom 2024. Meta je ugasila karticu Facebook News u nizu zemalja i najavila da više neće sklapati ugovore s izdavačima, tvrdeći da vijesti čine manje od tri posto onoga što korisnici vide. Ove je jeseni lansirala pretplatu Meta One, koja nekim računima ograničava broj objava s vanjskim linkovima. Drugim riječima, primjećuje Nieman Lab, Meta naplaćuje objavljivanje linkova na sadržaj koji bi istodobno htjela besplatno strugati.
Unatoč svemu tome, izdavači i dalje jako ovise o Meti. Prema podacima Chartbeata za 565 američkih i britanskih portala koje je analizirao Press Gazette, Facebook je u ožujku 2020. slao oko 1,5 milijardi posjeta mjesečno, a u srpnju 2025. tek 474,6 milijuna, otprilike trećinu.
No pad prometa nije isto što i potpuna neovisnost. Facebook je, prema Reuters Institutu, i dalje najvažnija društvena mreža za informiranje, a redakcije preko Metinih platformi dolaze do publike i oglašivača.
Prema novom istraživanju Pew Researchea, 40 posto odraslih Amerikanaca vijesti redovito dobiva preko Facebooka, za razliku od 36 posto 2020. godine. Dodatno, 23 posto se informira preko Instagrama, dok je to bio slučaj za samo 11 posto odraslih Amerikanaca prije šest godina.
Beale, čija se Steampunk zajednica okuplja gotovo isključivo na Facebooku, ipak razmišlja o gašenju računa.
"Znam da su mi stranicu već sastrugali do iznemoglosti", rekao je. "Ali ovo je tako arogantan potez. Ne želim da se izvuku."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....