Donald Trump je postao prilično nervozan: donio je iznenadnu odluku o zabrani izvještavanja u Bijeloj kući medijima koji mu se ne sviđaju i koje smatra ‘neprijateljskima‘. Među prvima su sankcionirani slavna kabelska mreža CNN, MS NOW (bivša kuća MSNBC) i ugledna online platforma Politico, no uskoro prijeti proširiti listu zabrana i legendarnim novinskim kućama poput New York Timesa i Washington Posta.
Istodobno, narančasti klaun objavio je da u Bijeloj kući pokreće svoju vlastitu i nadasve objektivnu Trump TV, sve kako publika ne bi bila uskraćena za dragocjene vijesti o njegovim velebnim političkim, ratnim i ekonomskim uspjesima. Njegov ured je objavio da će taj kanal emitirati 24 sata dnevno: trenutno na ekranima mahom vrti povijesne Trumpove govore, te dokumentarne snimke njegova obilaska oružanih snaga ili vojnih vježbi. Program je zasad bez ikakve a kamoli profesionalne novinarske produkcije.
Trump je odluku o zabrani pristupa Bijeloj kući nepoželjnim medijskim tvrtkama objavio na svojoj privatnoj platformi društvenih medija, Truth. Čovjek očito od svih medija najviše vjeruje - samome sebi. „Ponosan sam što mogu objaviti da, s trenutnim učinkom, zabranjujem CNN (mrežu) lažnih vijesti, MSNOW (koja je nedavno promijenila ime iz MSNBC zbog nedostatka gledanosti i kredibiliteta!), i Politico (koji je korisnik ilegalne i smiješne pretplate od 8 milijuna dolara - rekordne vrijednosti svih vremena – a koju je dobio izravno od vlade Sjedinjenih Država, pod korumpiranom administracijom Joea Bidena”, napisao je u dahu vrlo gnjevni predsjednik. Očito mu se ankete o popularnosti uoči međuizbora u studenome nimalo ne sviđaju, pa je odlučio razbiti medijsko zrcalo koje u javnost krivo odražava njegovu veličanstvenu sliku.
Trump je optužio CNN i druge ugledne medije da "stalno objavljuju LAŽNE VIJESTI " (kurziv i velika slova su njegovi), iako nije pružio nikakve, pa ni najmanje dokaze koji bi potkrijepili takve optužbe. Njegova mjera zabrane rada u Bijeloj kući je bez presedana u modernoj američkoj povijesti: iako je bilo slučajeva da su pojedini novinari povremeno stavljani na crnu listu, zabrana ovog opsega, i to cijelim medijskim kućama, nema raniji sličan primjer. A Trump se i prije ove eskalacije itekako znao otresati s pozicija sile na sve one medije koje je smatrao svojim neprijateljima.
U zadnjih 18 mjeseci tužio je na desetke medijskih kuća (poput The New York Timesa i The Wall Street Journala), dobio višemilijunske nagodbe od CBS-a i ABC Newsa, progonio anketare koji su objavili tobože netočne (a zapravo njemu nepovoljne) ankete, te je zabranio novinskoj agenciji Associated Press pristup Ovalnom uredu i predsjedničkom avionu jer su odbili nazivati Meksički zaljev "Američkim zaljevom".
Zabrana novinarskog rada je u subotu stupila na snagu tako što su po dolasku u Bijelu kuću na uobičajeni radni dan pripadnici Tajne službe odbili dopustiti ulazak novinaru i snimatelju MS NOW-a te im oduzeli novinarske akreditacije. Isto se ubrzo nakon toga dogodilo i njihovim kolegama iz CNN-a. Trump je potom javno upozorio da bi mjeru uskoro mogao proširiti i na druge medije s kojima se ne slaže, uključujući The New York Times i The Washington Post. Pošto ova zabrana već na prvi pogled krši slobodu tiska zajamčenu Prvim amandmanom američkog Ustava, sankcionirani mediji već pripremaju niz tužbi protiv takve protuustavne odluke trenutnog američkog predsjednika.
Govoreći iz Ovalnog ureda ubrzo nakon svoje objave, predsjednik je izjavio: „To je vrlo jednostavan veto.“ „Ne želim ih u svom uredu, ne želim ih ovdje... Rekao bih da će veto ići najdalje što može ići.“
„Bijela kuća pripada američkom narodu, a odluke koje se tamo donose plaćaju se novcem naših poreznih obveznika“, priopćio je MS NOW u službenom obraćanju, obećavši da će nastaviti izvještavati o predsjedniku, njegovoj administraciji i svim pitanjima koja utječu na živote Amerikanaca.
CNN se pozvao na ustav SAD-a koji im daje pravo na bavljenje novinarstvom bez uplitanja i opstrukcije vlade. „U potpunosti podržavamo naš tim za izvještavanje iz Bijele kuće i njihovo nepristrano, rigorozno izvještavanje. Ako se predsjednikova prijetnja vetom ostvari, to će predstavljati nezakonit napad na jedno od temeljnih prava zaštićenih Ustavom“, upozorila je slavna kabelska mreža, inače stalna meta predsjedničkog neprijateljstva. CNN je već angažirao odvjetnika Teda Boutrosa, iznimnog stručnjaka za Prvi amandman (koji štiti slobodu tiska) da što prije ospori Trumpovu mjeru.
Portal Politico je također ustvrdio da će, što god se dogodilo, nastaviti "nepristrano izvještavati o Bijeloj kući, kao i o onima koji u nju tek dolaze".
Također su odbacili Trumpovu bijesnu optužbu da su primili "nezakonitu" financijsku potporu tijekom predsjedništva Joea Bidena. Trumpovom odlukom pozabavila se i Udruga dopisnika iz Bijele kuće: njezina predsjednica, inače novinarka Fox Newsa, podsjetila je Trumpa kako Ustav štiti slobodu tiska od uplitanja vlade. Rekla je i da ta zaštita ne ovisi o tome sviđa li se predsjedniku izvještavanje neke novinske kuće ili neko novinarsko pitanje: radi se o pravu američkog naroda na potpun i neovisan izvještaj o aktivnostima, politikama i odlukama onoga tko obnaša najvišu dužnost u zemlji. Udruga dopisnika Bijele kuće, koja inače okuplja više od 900 članova i više od 250 medija diljem svijeta, jasno je stala uz svoje kolege iz CNN-a MSNowa i Politica.
Zarađivanje propusnice – odnosno identifikacijske kartice koju Bijela kuća koristi za akreditaciju novinara trajno zaduženih za izvještavanje iz iste – gotovo oduvijek je jedan od najviših profesionalnih vrhunaca kojima politički novinar u SAD-u može težiti. Stalna akreditacija pri Bijeloj kući obično je nagrada za dugu karijeru u washingtonskim hodnicima moći, ili poticaj talentu i ambiciji mladih i vrlo probojnih novinara.
Oni koji uspiju ući u Bijelu kuću svoje dane uglavnom provode u legendarnoj Brady Press Room, nazvanoj po glasnogovorniku predsjednika Ronalda Reagana Jamesu Bradyju, kojega je John Hinckley upucao u glavu u pokušaju atentata 1981. Kultni prostor koji je puno puta viđen na televiziji - s podijem za glasnogovornika i američkim zastavama u pozadini – uživo je puno manji nego što se na ekranu čini: broji samo 49 sjedala, a sva su dodijeljena određenim medijskim kućama. Novinari bez prava na stolicu vrzmaju se po uglovima i tamošnjim hodnicima na gotovo svakoj konferenciji za tisak.
Iza Bradyjeve novinarske sobe nalazi se radni prostor, nekoliko stolova i kabina raspoređenih na dva kata, gdje je u gotovo svaki centimetar ugurana novinarska radna i tehnička oprema. Tu su stativi, kamere, računala, pa čak i aparat za kavu (tradicionalni dar novinarima Toma Hanksa, koji glumac svake godine mijenja novim modelom).
Kako je Bijela kuća donedavno bila strogo povijesna i zaštićena građevina (dok Trump nije srušio Istočno krilo i odlučio tamo graditi svoju plesnu dvoranu) mali novinarski prostor, izgrađen iznad bivšeg bazena F.D. Roosevelta, ne može se (tobože) širiti niti mijenjati. Ta skučenost dovela je do jedne od najsvetijih institucija unutar novinarskog zbora Bijele kuće: novinarskog poola. Svaki javni nastup američkih predsjednika mora biti popraćen od strane medija ali kako su dimenzije nekih od najčešćih radnih lokacija predsjednika litimitirane (bilo da se radi o Ovalnom uredu ili Rooseveltovoj sobi) određuje se neprestano manje rotirajuće skupine novinara da predstavljaju sve ostale. Kad bilo koji strani državnik posjeti Bijelu kuću, u press pool se ubacuje i strani tj. gostujući novinar.
Ova grupa odgovorna je za prijenos slika, zvuka i videa svih događaja te pripremu kratkih izvješća koja uključuju najvažnije činjenice, predsjednikove izjave i živopisne detalje o događanjima. Ako predsjednik putuje, novinarski pool prati ga u njegovoj koloni vozila, obično na začelju. Ako putuje izvan Washingtona Air Force Oneom, novinari ga također prate, i to na sjedalima u stražnjem dijelu aviona rezerviranim za novinare. Novinarstvo je u Americi iznimno snažno ugrađeno u demokraciju i nezamislivo je da politika funkcionira bez te vrste javne armature. Barem je bilo dosad.
Trump, dakako, nije prvi predsjednik koji je ljut na neke novinare niti ih je prvi optužio da lažu. Takvim je optužbama znao baratati još i George Washington, a Theodore Roosevelt pokušao je zabraniti novinarima da spominju njegovu frizuru. Obama je bio poništio akreditaciju Helen Thomas, tadašnjoj šefici udruge dopisnika, i to zbog komentara koje su smatrali antisemitskim. Svaki je predsjednik imao svoje prijatelje i svoje neprijatelje među medijima, no Trump jedini iskazuje upornu i jasnu ambiciju da ih sve zamijeni svojim privatnim medijima. Stalno ih guši, gazi, ukida akreditacije pa i financiranje (Glas Amerike). Novinarke s provokativnim i dobrim pitanjima su mu naročito na piku: kroničarku New York Timesa Maggie Haberman redovito vrijeđa, a novinarku Bloomberga Catherin Lucey je u predsjedničkom avionu počastio replikom: ‘Začepi, prase! (Quiet, piggy!)
Čovjek je naprosto talentiran za diktaturu, umjesto za dijalog i prava pitanja. A ako možda i jest u krivoj zemlji, to gore po nju: valja joj konačno ispraviti i nakaradni ustav i sve te komplicirane demokratske običaje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....