StoryEditor
Svijettko će im suditi?

Ruskim ubojicama i silovateljima pravda trenutno može staviti soli na rep! Je li moguće da će ovo biti zločin bez kazne ili će EU naći rješenje?

22. svibnja 2022. - 19:17

Kako rat u Ukrajini uskoro ulazi u četvrti mjesec, sve bjelodaniji su dokazi o tamošnjim brojnim ratnim zločinima. Nikome više nisu tajna ubojstva, mučenja, silovanja, masovne grobnice sa stotinama tijela, kao i gradovi koji su pretrpjeli takve razmjere razaranja da su im imena već postala sinonimi za ruska zlodjela: Buča, Harkiv, Mariopulj, Irpin, Borodjanka...Brojni svjetski čelnici traže hitne neovisne istrage o zločinima i kažnjavanje mogućih počinitelja.

Povjerenik EU-a za pravosuđe Didier Reynders obećao je da će odgovorni za ratne zločine u Ukrajini biti kazneno gonjeni te da zvjerstva tijekom ruske invazije "neće proći nekažnjeno". On je u intervjuu za talijanske novine La Stampa u subotu kazao da 11 zemalja članica Europske unije trenutno surađuje u istragama ratnih zločina u Ukrajini, te da je dosad identificirano više od 600 potencijalnih osumnjičenika. Istrage se odvijaju u Ukrajini, ali i u raznim drugim europskim zemljama gdje svjedoče ljudi koji su pobjegli od rata, rekao je Reynders. Upozorio je da dokazi o ratnim zločinima moraju biti potkrijepljeni čvrstim indicijama i ispravno prikupljeni, kako se proces ne bi kompromitirao lažnim vijestima i informacijama.

image

Jedna od masovnih grobnica u Buči

Metin Aktas/Anadolu Agency Via Afp

Za razliku od europskoga povjerenika za pravosuđe, brojni pravni stručnjaci još uglavnom smatraju da procesuiranje glavnine počinitelja ruskih ratnih zločina u Ukrajini neće biti moguće, i to primarno zbog trenutnog međunarodnopravnog poretka koji je utemeljen na licemjerju i kaznenoj nedodirljivosti velikih sila kao što su Rusija i SAD. Riječju, da bi se Rusiju sutra pred međunarodnim sudom moglo procesuirati za zločine agresije na suverenu državu, ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti, ona bi sama, kakvog li paradoksa, prethodno morala za to dati svoj službeni pristanak.

Čak i kad bi Moskva na postupak suđenja za ratne zločine nekim čudom pristala, opet joj ostaje mogućnost odbiti izvršiti donesenu presudu, jer je za izvršenje presuda međunarodnoga suda zaduženo Vijeće sigurnosti UN-a u kojem je Rusija stalna članica s pravom veta. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je pozvao na reformu Vijeća sigurnosti i izmjenu aktualnih svjetskih pravila kako bi se moglo procesuirati Rusiju, no ni to nije moguće bez pristanka pet stalnih članica ovog tijela, uključujući Rusiju.

image

Vadim Šišimarin je jedini Rus kojemu se u Kijevu sudi za ubojstvo ukrajinskog civila, zato što je nakon zločina zarobljen

Yasuyoshi Chiba/Afp

Teoretska mogućnost suđenja ruskim dužnosnicima i vojnim zapovjednicima za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Ukrajini postoji i pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, kojega Rusija uz još neke svjetske zemlje također nije stranka, no taj sud ne može suditi u odsutnosti. Drugim riječima, odgovorne za ratne zločine u Ukrajini Haaški sud bi morao ili sam uhititi i dovesti u pritvor, ili bi Vladimira Putina neka nova ruska vlast trebala izručiti u Haag onako kako je Srbija pod vodstvom Zorana Đinđića svojedobno izručila Slobodana Miloševića. Više je nego jasno da takav film nećemo lako gledati, makar dok je Putin na vlasti u Kremlju.

image

Prosvjed kojim se traži kažnjavanje ruskih silovatelja u Haagu

Sandra Uittenbogaart/Anp Via Afp

Na koji način onda Europska unija kani procesuirati odgovorne ruske dužnosnike i počinitelje ratnih zločina i prikupljene dokaze o nedjelima u Ukrajini pokriti adekvatnim kaznenim presudama, što obećava EU povjerenik za pravosuđe? Sudeći po rezoluciji što je prošli četvrtak usvojena u Europskom parlamentu, umiješanost ruskih čelnika i vojnih zapovjednika u zločine u Ukrajini trebao bi procesuirati posebni međunarodni sud koji bi se tek trebao formirati. Sud bi bio zadužen za procesuiranje kaznenih djela počinjenih u Ukrajini za koja aktualni Međunarodni kazneni sud nema nadležnost te bi pred njime odgovarali ruski politički vođe i vojni zapovjednici, kao i njihovi saveznici poput vođe Bjelorusije Aleksandra Lukašenka. Eurozastupnici su zatražili od tijela EU-a da što prije osiguraju sve potrebne ljudske i financijske resurse te administrativnu, istražnu i logističku potporu koja je potrebna za osnivanje toga suda. Naglasili su i da EU mora brzo djelovati jer postoji ozbiljan rizik da se zbog neprijateljstava koja su u tijeku dokazi povezani s ratnim zločinima u Ukrajini unište.

Oko detalja ove inicijative postoji još jako puno nejasnoća, od one hoće li EU biti i formalni osnivač toga suda pa do uklapanja te institucije u međunarodne norme i poredak UN-a usprkos ruskom vetu u Vijeću sigurnosti. Ostvarenje ideje zasad se čini prilično upitno, ali je makar jasna namjera Zapada da za ruske ratne zločine u Ukrajini formiraju zasebno sudište kakvo je za nacističke zločine svojedobno 1945. osnovano u Nürnbergu.

Međunarodni vojni sud u Nürnbergu je utemeljen odlukom četiri članice antihitlerovske koalicije (SAD, SSSR, UK, Francuska) i bio je prva međunarodna institucija koja je prokazala napadački rat kao zločin, osuđujući njegove pokretače i izvršitelje. Načela sadržana u Statutu Međunarodnoga vojnog suda i u njegovoj presudi (tzv. Nürnberški principi), potvrđena su kao dio međunarodnog prava rezolucijom Opće skupštine UN-a 1946. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. srpanj 2022 18:17