StoryEditorOCM
Svijethoće li biti opće mobilizacije?

Ruski vojnici sve češće odbijaju odlazak na ratište u Ukrajinu: ‘Želim se vratiti svojima, ali ne u lijesu! Službeno nismo u ratnom stanju, pa me ne mogu natjerati‘

Piše PSD
13. svibnja 2022. - 16:45

Kada je početkom travnja vojnicima elitne ruske brigade rečeno da se pripreme za drugi odlazak u Ukrajinu, u njihove kosti ušao je strah. Postrojba, koja je u mirnodopskom razdoblju bila stacionirana na dalekom istoku Rusije, prvi je put ušla u Ukrajinu iz Bjelorusije kada je rat počeo krajem veljače i doživjela žestoke borbe s ukrajinskim snagama.

'Ubrzo je postalo jasno da ne žele svi sudjelovati u tome. Mnogi od nas jednostavno se nisu htjeli vratiti', ispričao je  Dmitrij, pripadnik postrojbe koji je tražio da ga se ne identificira s pravim imenom za britanski Guardian. Kazao je kako se želi vratiti svojoj obitelji – ali ne u lijesu.

S još osmoricom kolega Dmitrij je rekao svojim zapovjednicima da se odbija pridružiti invaziji.

'Bili su bijesni. Ali na kraju su se smirili jer nisu mogli puno učiniti', rekao je.

Ubrzo je prebačen u Belgorod, ruski grad blizu granice s Ukrajinom, gdje je od tada stacioniran.

'Služio sam pet godina u vojsci. Ugovor mi ističe u lipnju. Odslužit ću svoje preostalo vrijeme i onda odlazim odavde', rekao je. 'Nemam se čega sramiti. Službeno nismo u ratnom stanju, pa me nisu mogli natjerati da idem.'

image
Alexander Nemenov/AFP

Prema ruskim zakonima vojnici koji se odbiju boriti u Ukrajini mogu biti procesuirani. Mikhail Benjaš, odvjetnik kazao je za Guardian da su 'stotine i stotine' vojnika u kontaktu s njegovim timom radi savjeta o tome kako izbjeći slanje u borbu. Među njima je bilo 12 gardista iz južnog ruskog grada Krasnodara koji su otpušteni nakon što su odbili otići u Ukrajinu.

'Zapovjednici pokušavaju zaprijetiti svojim vojnicima zatvorom, ali mi ih savjetujemo da jednostavno mogu reći ne', rekao je Benjaš, objasnivši da nije upoznat s bilo kakvim kaznenim postupcima protiv vojnika koji su se odbili boriti. Sličnu priču za BBC je ispričao i Sergej Bokov, 23-godišnji vojnik koji je krajem travnja odlučio napustiti vojsku nakon borbe u Ukrajini.

'Naši zapovjednici nisu se ni svađali s nama jer nismo bili prvi koji su otišli', rekao je Bokov.

Odvjetnik Benjaš je rekao da bi vojnicima bilo teže odbiti odlazak u borbu ako Rusija objavi rat punog razmjera.

 'Tijekom rata pravila su potpuno drugačija. Odbijanje bi tada značilo mnogo oštrije kazne. Mogli bi završiti u zatvoru, dodao je.

image
Kirill Kudryavtsev/AFP

Iako je točan broj vojnika koji odbijaju borbu i dalje nepoznat, ove priče ilustriraju ono što vojni stručnjaci i zapadne vlade navode kao jedan od najvećih ruskih problema -  ozbiljan nedostatak pješaštva.

Prema procjeni Zapada, Moskva je u veljači isprva poslala oko 80 posto svojih glavnih kopnenih borbenih snaga, odnosno 150.000 ljudi, u rat. No, do kaosa je došlo nakon što su se suočili s logističkim problemima, padom morala i podcijenjenim ukrajinskim otporom.

Vojni analitičar Rob Lee smatra kako će Putin morati donijeti odluku o mobilizaciji u narednim tjednima.

'Rusiji nedostaje dovoljno vojnika za održivu rotaciju. Postrojbe se iscrpljuju, neće moći tako dugo izdržati. Ročnici bi mogli popuniti neke praznine, no oni su slabo obučeni. Mnoge jedinice koje bi trebale obučavati ročnike i same se bore', naglasio je Rob Lee.

U suprotnom, Rusija bi se uskoro mogla boriti da zadrži teritorij koji trenutno kontrolira u Ukrajini, pogotovo jer Ukrajina dobiva bolju opremu od NATO-a', smatra Lee.

image
Alexander Nemenov/AFP

Ruske vlasti pojačale se napore za novačenje vojnika jer je i njima postalo jasno da je brza pobjeda u Ukrajini nedostižna.

Rusko ministarstvo obrane počelo je oglašavati na stranicama za zapošljavanje slobodna radna mjesta, nudeći ljudima bez borbenog iskustva mogućnosti da se pridruže vojsci na temelju unosnih kratkoročnih ugovora. Neke velike državne tvrtke primile su pisma u kojima ih se poziva da upišu svoje zaposlenike u vojsku.

Ujedno su se okrenuli i plaćenicima raspoređujući po terenu borce iz zloglasne Wagnerove skupine povezane s Kremljem.

No, analitičari kažu da je malo vjerojatno da će dobrovoljni regruti i plaćeničke skupine dovesti do značajnog povećanja broja novih vojnika, u usporedbi s brojevima koje bi donijela djelomična ili potpuna mobilizacija.

Andrej Kolesnikov, viši suradnik u zakladi Carnegie Endowment za međunarodni mir, rekao je da su vlasti možda zabrinute da bi opća mobilizacija podigla buru u velikom dijelu stanovništva koji podržava 'specijalnu operaciju'.

Opća mobilizacija bi podrazumijevala 'kolosalne gubitke neobučenih vojnika'.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. studeni 2022 10:03