StoryEditorOCM
Svijetnije nego

Ruski ultranacionalist i Putinov ideolog Aleksandar Dugin, bijesan zbog gubitka Hersona, pozvao na Putinovo svrgavanje: ‘Ako vladar ne ispuni svoju dužnost, zna se što ga čeka‘

13. studenog 2022. - 11:02

Utjecajni ruski ideolog i ultranacionalist Aleksandar Dugin, o kojemu se govori kao o Putinovu Rasputinu, arhitektu i duhovnom vođi ruske invazije na Ukrajinu, bijesan je kao ris zbog povlačenja ruskih jedinica iz Hersona. U petak je na stranicama televizijske postaje Tsargrad, koju je nekoć i osobno uređivao, objavio članak u kojemu napada Kremlj i traži odgovornost. Prije toga Dugin je na kanalu Telegram također objavio žestoki antiputinovski tekst. Tekst je ubrzo izbrisan ali je kopija pohranjena. Sam Dugin potom je izjavio da je to sve „laž i zapadna i ukrajinska propaganda”, te da on u tom tekstu nije mislio na svrgavanje Putina nego da je prozivao ruske elite.

Potom je u kolumni TV postaje Tsargrad napisao kako su svi Rusi bijesni zbog povlačenja iz Hersona, te da samo ništarije i oni koji nisu Rusi ne osjećaju bol.

“Ako ti je svejedno, onda nisi Rus. Rusi sada stišću zube od boli, plaču i pate kao da im se srca iščupaju, da će im pred očima pobiti djecu, braću, majke i žene. Ako te sada ne boli, nisi ništa, piše Dugin.

 Potoci krvi koje su izazvali ruski vojnici u Ukrajini, ne zanimaju ga nimalo.  

image
Str/Afp

Krivnju za „bol koju osjećaju Rusi“ svaljuje na vlast odnosno, konkretno, na vladara “kojemu smo predali svu i potpunu moć”.

„Što znači autokracija, a mi je imamo? Vladaru dajemo apsolutnu puninu vlasti, a on u kritičnom trenutku spašava sve nas – narod, državu, ljude. Ako ne ispuni svoju dužnost, onda ga čeka sudbina kralja kiša”, piše Dugin spominjući škotskog antropologa Jamesa Frazera i njegovu priču objavljenu u knjizi “Zlatna grana” o kralju kiše. Riječ je o vladaru koji je iznevjerio povjerenje te je ubijen tako što mu je rasporena utroba nakon što svojim podanicima usred suše nije donio kišu.

Analogija je tu prilično jasna. Putin je prema Duginu upravo dobio povjerenje da pobijedi u ratu, ali kako stvari ne stoje dobro, čeka ga sudbina "kralja kiše". U tekstu je Dugin ponovio kako autokracija nosi vladarevu svemoć u slučaju uspjeha, ali i potpunu odgovornost u slučaju neuspjeha. Istovremeno dok proziva Kremlj, brani zapovjednika na terenu Sergeja Surovikina riječima da je on samo tehnički izvršitelj. Smatra da Surovikin nije odgovaran za političke odluke, a prema mišljenju ovog ruskog nacionaliste - napuštanje Hersona je politička, a ne vojna odluka. Napominje također da na djelu nije izdaja, nego korak prema Armagedonu.

Dugin nudi rješenje i spas od mogućeg poraza, kaže kako je "ruski posljednji resurs ideologija". "Može nas spasiti samo ruska ideja. Samo ona. Tehnička sredstva više nisu dovoljna za pobjedu u ratu", veli i traži zbijanja ruskih redova te popularizaciji rata za koji smatra da mora u punom smislu riječi postati narodni.

Navodi kako je dostignuta granica i da Rusija više ne smije ništa predati, a i sam članak nosi naslov da je Herson “zadnja linija povlačenja”. 

image
Mikhail Klimentyev/Afp

Aleksandar Dugin rođen je 1962. u Moskvi. A kada je napunio tri godine, njegov otac, general-pukovnik sovjetske vojne obavještajne službe, napustio je obitelj, ali je i dalje financijski skrbio za sina. U 80-ima je bio antikomunistički disident, a nakon raspada Sovjetskog Saveza bio je suosnivač Nacional-boljševičke stranke. Autor je Putinove inicijative za aneksiju Krima, uz izjavu da ‘ruska renesansa može stati samo u Kijevu‘. Aktivno se uključio u sukob u Ukrajini 2014., kada je bio u redovnom kontaktu sa separatističkim pobunjenicima, pozivajući na iskorjenjivanje ukrajinskog identiteta. U listopadu te godine rekao je da Rusija može postati vjerodostojan globalni igrač tek nakon obnove tzv. velike Rusije. Ovoga ljeta u Moskvi mu je ubijena kći Darja Dugina koja je također podržavala njegove ideja. U prvom tekstu koji je ove jeseni objavio nakon atentata na njegovu kćerku govorio je kako Rusija ima još dosta saveznika koji „odbacuju zapadni, liberalni i unipolarni poredak“.

“Riječ je o zagovornicima multipolarnog svijeta poput Kine, Irana, Sjeverne Koreje, Srbije, Sirije, Srednjoafričke Republike, Malija, ali donekle i Indije, Turske, nekih islamskih, afričkih i latinoameričkih zemalja (posebno Kuba, Nikaragva i Venezuela), ocijenio je Dugin.

image
Kirill Kudryavtsev/Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. siječanj 2023 04:39