StoryEditorOCM
SvijetVIJESTI I KONTEKSTI

Ruska duboka država traži Putinova nasljednika

9. listopada 2022. - 12:00
Sjajne dvorane Kremlja čekaju novog vladara. Manje je bitno tko će to biti. Ključno je pitanje zapravo: tko će dovesti i ustoličiti nasljednika?  AFP

Moskovski patrijarh Kiril uputio je rođendansku čestitku Vladimiru Putinu na svoj način: pozvao je vjernike da dva dana mole za zdravlje ruskog predsjednika. Istoga dana Putinu je “čestitku” za 70. rođendan, nakon njegove odluke o aneksiji Donjecka i Luganska, poslala Europska komisija - kao pojačani, osmi krug EU sankcija. Formalni zamjenik predsjednika ruskog vijeća za nacionalnu sigurnost i stvarni vječiti Putinov mali od kužine Dimitrij Medvedev je kao odgovor na nove europske sankcije najavio da bi one “mogle biti dobar razlog da konačno razmotrimo sve odnose s državama koje ih nameću”.

”Mi uistinu i ne trebamo diplomatske odnose. Vrijeme je da stavimo bravu na ta veleposlanstva”, poručio je Medvedev, najavljujući mogućnost da Putin i formalno izolira od Zapada sebe i Rusiju, a nakon što je Zapad stvarno izolirao njega.

Vladimir Putin uistinu nema razloga za rođendansko slavlje. Njegova vojska u Ukrajini trpi strateške poraze (Harkov, Herson), pokazuje se kao zastarjeli, neprilagodljivi, doktrinarno i strateški inferiorni tigar od papira, s logistikom koja se raspada, tehnikom koja je funkcionirala na vojnim paradama, s demotiviranom vojskom koja bježi s bojišnice i vojnim obveznicima koji bježe od mobilizacije…

Kao bumerang

Vladimir Putin već je izgubio rat. Ukrajina ga doduše još nije dobila, ali kombinacija ukrajinske vojske i suvremene zapadne vojne doktrine i tehnologije sve više pokazuje svoju superiornost i gradi sve jaču ukrajinsku poziciju za buduće mirovne pregovore.

Vladimir Putin trpio je stalne poraze i u informacijskom ratu, koji se smatrao osobito jakom stranom tog nekada perspektivnog pukovnika KGB-a. Od samog početka, kada su zapadni mediji i političari, poglavito američki, a na temelju svojih obavještajnih informacija, unaprijed razotkrivali njegove ratne planove, i tako prevenirali iznenađenje planiranog ruskog blitzkriega u Ukrajini, do aktualnih licitiranja nuklearnom opasnošću, Putinove se informacijske operacije na kraju kao bumerang okrenu protiv njega. I nakon što je, uoči papirnate aneksije Donjecka i Luganska, Vladimir Putin zaigrao na mogućnost uporabe nuklearnog oružja, računajući na globalni strah od nuklearnog rata, njegove prijetnje ubrzo su se okrenule protiv njega samog. Definitivno je globalno percipiran kao glavni izvor nuklearne opasnosti i nestabilnosti, od njega su se okrenule i dotad suzdržane Kina i Indija pa je naknadno njegov glasnogovornik Peskov morao objašnjavati da Rusija ne planira koristiti nuklearno oružje.

Ne zna se što je trenutačno neugodnije za Vladimira Putina za njegov 70. rođendan: to što mu jedino sjevernokorejski vođa Kim Jong-un šalje poruke podrške i divljenja? Ili to što ga američki predsjednik Joe Biden opisuje kao uistinu opasnog tipa, poručujući da se svijet suočava s prijetećim “nuklearnim Armagedonom”.

Možda je Putinov duhovni otac patrijarh Kiril uistinu pozvao samo na rođendansku molitvu za zdravlje. No bez obzira na zdravlje, Putinova vladavina se nužno bliži kraju i licitacije oko njegova nasljednika nisu tek dio zapadnog informacijskog rata. Tko će biti nasljednik, onaj koji će ispred Rusije potpisati primirje ili mir s Ukrajinom i nastaviti voditi oslabljenu Rusiju u novom geopolitičkom poretku? I hoće li to uistinu biti nasljednik ili tek prijelazno rješenje? Zapadne medijske spekulacije vrte se oko nekoliko imena Putinovih suradnika, koja široj publici ne znače ništa. Ključno je pitanje zapravo: tko će dovesti i ustoličiti nasljednika?

Unutarnja stvar

Za razumijevanje Putinove vladavine, njegova uspona i (nadolazećeg) pada, dobro je pročitati najnoviju knjigu “Bitka za Ukrajinu: Treći svjetski rat?”, koju su nedavno objavili Jurij Felštinski, rusko-američki povjesničar, istraživač povijesti KGB-a i ukrajinski povjesničar Mihajlo Stančev (Hrvatsko izdanje objavila je Stilus knjiga). Feltišinski je, baš kao i njegov sunarodnjak Gari Kasparov, godinama prije Putinove otvorene agresije na Ukrajinu (koju je predvidio), ukazivao na diktatorsku prirodu i osobnu beskrupuloznost Putinove vladavine, pozivajući Zapad da ga zaustavi.

U novoj knjizi Feltišinski ukazuje u kojoj je mjeri vladar Putin ne samo klasični ruski diktator, već je i sredstvo preko kojeg je nekadašnji KGB, današnji FSB, nakon Jeljcina preuzeo (političko i ekonomsko) upravljanje ne samo Rusijom, već i Ukrajinom i drugim bivšim sovjetskim republikama. Vrlo je vjerojatno da će i Putinov nasljednik biti odabran na sličan način, u strukturama ruske duboke države nakon njihovih unutarnjih obračuna (slično međusobnom unutar-srpskom obračunu nekadašnjeg KOS-a i UDBE u predvečerje vladavine Slobodana Miloševića).

Serija iznenadnih i nerazjašnjenih smrti među ruskim oligarsima jedan je od pokazatelja tih previranja. Za Zapad i buduću europsku stabilnost bilo bi važno da u tom nadmetanju unutar ruske duboke države pobijedi struktura koja će shvatiti da dugoročno Rusiji prijeti veća opasnost s Istoka (Kina) i iznutra (gospodarska i demografska kriza), negoli sa Zapada.

A Putinova završnica bit će unutarnja ruska stvar. Ruski namjesnik u okupiranom ukrajinskom Hersonu zasad je pozvao samo svog ministra obrane Sergeja Šojgua da povuče potez. Odnosno okidač. Ili da skoči, kao oligarh. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. lipanj 2023 23:12