Pripadnici etničke skupine Rohindže, koji su ostali zarobljeni na zapadu Mjanmara, očajnički pokušavaju stupiti u kontakt sa svojim obiteljima nakon što su im prošloga vikenda zapaljeni domovi, zbog čega je raseljeno oko 200.000 ljudi. Taj narod već dugo trpi masovne zločine koje je počinila mjanmarska vojska, a koje su mnogi, uključujući i UN-ove stručnjake, nazvali genocidom. Otkako je u veljači 2021. izvršila državni udar i preuzela vlast, vojska se u nemilosrdnom građanskom ratu bori protiv etničkih naoružanih skupina i narodnih snaga otpora.
U zapadnoj državi Rakhine, moćna naoružana skupina etničkih manjina, armija Arakan, koja se bori protiv mjanmarske vojne hunte, zauzela je grad u blizini granice s Bangladešom koji pretežno naseljavaju Rohindže, piše CNN. Najnovija izvješća pokazala su da vojnici pale i pljačkaju njihove kuće u gradu Buthidaungu, sprječavaju ljude da se vrate kući, oduzimaju im telefone, a onima koji pokušaju kontaktirati članove obitelji u inozemstvu prijete ubojstvom. Navodno ne žele da itko ima snimke na kojima bi ih se moglo vidjeti kako pale kuće pripadnika naroda Rohindže, prenosi Jutarnji list.
Prekinute su internetske i telekomunikacijske mreže, što rođacima onemogućava da razgovaraju s članovima obitelji, a novinarima, aktivistima i međunarodnim promatračkim skupinama da provjere što se točno događa u zemlji.
Farooq, pjesnik i pripadnik naroda Rohindže, koji je u izbjeglištvu u susjednom Bangladešu, izjavio je kako je većina njegove obitelji još uvijek u Buthidaungu, ali od subote ne može doći do njih.
- Tad smo se zadnji put čuli i šogor mi je rekao da je moja obitelj raseljena, a dom spaljen - ispričao je za CNN. U vatrenoj stihiji nestali su i uredi Liječnika bez granica.
Bježeći od paljevine, mnogi su, uključujući žene i djecu, proveli više noći skrivajući se na otvorenim poljima riže bez hrane i lijekova. Navodno ima i mrtvih, no njihov broj zasad je nemoguće utvrditi.
Satelitske slike pokazuju da su veliki požari u subotu ujutro zahvatili centar Buthidaunga i nastavili gorjeti tijekom vikenda.
‘Samo nekoliko kuća ostalo je netaknuto‘
- Cijeli grad gori. Samo nekoliko kuća ostalo je netaknuto. Nevladinih udruga uopće nema, tko će onima koji su ostali zarobljeni dijeliti hranu? Mjanmarska vojska zatvara ljude u sela i ne dopušta im otići - kaže Nay San Lwin, pripadnik Rohindže naroda i aktivist porijeklom iz Buthidaunga te suosnivač Slobodne Rohindže koalicije.
Procjenjuje se da oko milijun Rohindži trenutačno živi u najvećem svjetskom izbjegličkom kampu u Bangladešu, nakon što su stotine tisuća njih pobjegle od vojnih "operacija čišćenja".
A oni koji su ostali u Mjanmaru žive u uvjetima sličnima apartheidu - ograničeni su im kretanje, obrazovanje i nemaju nikakvu zdravstvenu zaštitu, a mlade Rohindže hunta prisilno regrutira. Mnogi su od nehumanih uvjeta brodom pobjegli u Indoneziju.
- Ovo je kritično razdoblje i rizik od novih zvjerskih zločina sad je posebno akutan - rekao je Volker Türk, šef UN-a za ljudska prava, a stručnjaci iz Posebnog savjetodavnog vijeća za Mjanmar upozorili su kako su Rohindže "ponovno u opasnosti od genocida" i pozvali Vijeće UN-a za ljudska prava da sazove posebnu sjednicu kako bi se pozabavilo "pogoršanjem stanja ljudskih prava u Mjanmaru".
Borbe između armije Arakan (AA) i mjanmarske vojske traju od studenoga prošle godine. AA je posljednjih mjeseci ostvarila značajne teritorijalne dobitke u državi Rakhine, a prošloga tjedna objavila je da je preuzela kontrolu nad svim vojnim bazama hunte oko Buthidaunga, kao i nad samim gradom.
Prijetnje spaljivanjem u kućama
Aung Kyaw Moe, Rohindže savjetnik mjanmarske Vlade nacionalnog jedinstva u sjeni, koja je s vlasti svrgnuta u puču, rekao je kako je armija Arakan naredila stanovnicima da napuste grad, no Rohindže to nisu učinili jer, kažu, nemaju kamo.
- Pripadnici AA-a došli su u grad i počeli pucati u zrak te upozoravati ljude da izađu iz svojih kuća ili će živi izgorjeti - ispričao je Nay San Lwin za CNN.
- Svjedočimo jasnom uništenju civilne infrastrukture. Hunta u Buthidaungu posljednjih nekoliko dana provodi topničko granatiranje, zračne napade i masovno paljenje - rekao je John Quinley, direktor skupine za ljudska prava Fortify Rights.
Glasnogovornik armije Arakan, Khaing Thu Kha, u petak navečer na Telegramu je napisao da naoružana skupina evakuira muslimanske zajednice u Buthidaungu i osigurava im hranu, sklonište te medicinsku skrb.
AA je u međuvremenu zanijekala da je zapalila grad, tvrdeći kako poštuje vojni kodeks ponašanja i nikad ne gađa objekte koji nisu vojni. Armija također optužuje mjanmarsku vojsku, kao i savezničku militantnu skupinu Rohindže, koju naziva bengalskim teroristima, za uništavanje Buthidaunga. Prethodno priopćenje AA-a iz travnja navodi kako su domovi nemuslimana u Buthidaungu spaljeni u napadima "bengalskih muslimanskih terorističkih skupina koje podržava hunta" i "drugih muslimanskih militanata koje je nedavno naoružala i obučila hunta".
Vlada nacionalnog jedinstva Mjanmara u utorak je priopćila kako je "opetovano priznala da su prijašnji sramotni postupci i neuspjesi u Mjanmaru omogućili počinjenje užasnih zločina nad manjinskim zajednicama, uključujući Rohindže".
- Posvećeni smo osiguranju da se ti zločini nikad više ne ponove - istaknuli su.
