Najveći zabilježeni pomor komercijalnih pčelinjih zajednica u Sjedinjenim Američkim Državama povezan je s virusima koje prenose parazitske grinje Varroa destructor. Problem je dodatno zabrinjavajući jer su sve analizirane grinje iz urušenih zajednica pokazale genetski marker povezan s otpornošću na amitraz, jedan od najvažnijih pripravaka za njihovo suzbijanje.
Između lipnja 2024. i početka 2025. američki su komercijalni pčelari izgubili više od 60 posto svojih zajednica, odnosno oko 1,7 milijuna košnica, uz procijenjenu izravnu gospodarsku štetu od približno 600 milijuna dolara. Riječ je o najvećem zabilježenom gubitku komercijalnih pčelinjih zajednica u SAD-u.
Istragu su vodili znanstvenici američkog Ministarstva poljoprivrede, USDA-a, nakon što su pčelari početkom 2025. počeli prijavljivati neuobičajeno velike gubitke dok su pripremali zajednice za sezonu oprašivanja, posebno za velike nasade badema. Analize uzoraka iz pogođenih zajednica pokazale su visoke razine nekoliko opasnih virusa, među njima virusa deformiranih krila A i B te virusa akutne paralize pčela.
Grinja koja otvara put virusima
Grinja varoa jedan je od najopasnijih nametnika medonosne pčele. Hrani se na pčelama, slabi ih i pritom može prenositi viruse koji se brzo šire kroz cijelu zajednicu. Kada se broj grinja ne uspije držati pod kontrolom, virusna infekcija može dovesti do naglog propadanja košnice. U novoj analizi istraživači su pregledali 39 prikupljenih grinja iz urušenih zajednica. Kod svih je pronađena mutacija Y215H u genu povezanom s djelovanjem amitraza, što upućuje na otpornost na taj miticid, sredstvo namijenjeno upravo uništavanju grinja.
Amitraz je godinama bio među najčešće korištenim alatima pčelara u borbi protiv varoe. Nalaz ne znači nužno da je samo otpornost na amitraz jedini uzrok rekordnih gubitaka, ali pokazuje koliko je otežano zaustaviti parazita koji prenosi smrtonosne viruse. Istraživači upozoravaju na to da su za potvrdu svih čimbenika potrebne daljnje analize, uključujući utjecaj drugih bolesti, izloženosti kemikalijama, vremenskih prilika i općeg stresa pčelinjih zajednica.
Rizik za poljoprivredu i cijene hrane
Posljedice masovnog uginuća ne pogađaju samo proizvođače meda. Medonosne pčele ključne su za oprašivanje brojnih poljoprivrednih kultura, od badema, jabuka i trešanja do borovnica, dinja i bundeva. Manjak zdravih pčelinjih zajednica može povećati troškove oprašivanja, smanjiti prinose pojedinih kultura i stvoriti dodatni pritisak na cijene hrane.
Potraga za novim rješenjima
Znanstvenici stoga ističu potrebu za novim načinima kontrole varoe: učinkovitijim tretmanima, rotacijom sredstava različitog djelovanja, praćenjem otpornosti grinja i pristupima koji ne ovise o samo jednom kemijskom sredstvu.
Rekordan gubitak zajednica pokazao je koliko je američki sustav oprašivanja ranjiv. Ako se otpornost varoe na postojeće tretmane nastavi širiti, pčelari bi mogli ostati s ograničenim mogućnostima zaštite pčela, a posljedice bi se mogle preliti na cijeli lanac proizvodnje hrane.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....