Predratna situacija u zapadnoj Africi – nastala nakon vojnog udara u Nigeru 26. srpnja – nimalo se ne smiruje. Naprotiv, kako je u petak navečer objavila nigerska državna televizija RTN, Mali i Burkina Faso rasporedili su svoje borbene avione u Nigeru.
Radio Slobodna Europa piše da su dvije spomenute zemlje u Niger poslale vojnu tehniku „kako bi pomogle nigerskim pučistima u odbijanju eventualnog napada”, navodeći da su u Niger prebačeni avioni „Super Tucano” koje proizvodi brazilska tvrtka Embraer.
A nigerska državna televizija ističe da Burkina Faso i Mali stacioniranjem svojih zrakoplova u Nigeru „ostvaruju svoje obaveze sadržane u njihovom zajedničkom priopćenju o solidarnosti” s Nigerom, koje je objavljeno kako bi se „odbila svaka vrsta agresije protiv Nigera”.
Podsjetimo, u tom priopćenju od 31. srpnja vojne hunte Malija i Burkine Faso – koje su na vlast i same došle vojnim udarima - izrazile su „solidarnost s narodom Nigera” i upozorile da će eventualnu vojnu intervenciju ECOWAS-a protiv Nigera smatrati „objavom rata” i protiv njih, obećavši da će „poduzeti mjere samoobrane kao podršku oružanim snagama i narodu Nigera”.
Takvo priopćenje bilo je reakcija na prethodni ultimatum koji je ECOWAS uputio pučistima u Nigeru, u kojem je zahtijevao da do 7. kolovoza vrate na vlast svrgnutog predsjednika Mohameda Bazouma, ili će se suočiti s vojnom intervencijom čitavog bloka, koji čini 15 država zapadne Afrike.
Ultimatum je istekao prije dva tjedna, a u petak 18. kolovoza iz ECOWAS-a su – nakon sastanka načelnika glavnih stožera oružanih
snaga ECOWAS-ovih članica, koji se održao u Accri, glavnom gradu Gane - poručili da su spremni za vojnu intervenciju i da je datum za početak intervencije „određen”, ali se „još neće objaviti”.
- Izabran je „dan D” za intervenciju. To nije naša omiljena opcija, ali smo je dužni provesti zbog nigerske hunte - rekao je povjerenik za politička pitanja ECOWAS-a Abdel-Fatau Musah, dodavši kako je cilj vojne intervencije „obnavljanje ustavnog poretka” Nigera.
Samo nekoliko sati kasnije nigerska televizija je javila o dolasku borbenih aviona iz Malija i Burkine Faso u Niger, a u glavnom nigerskom gradu Niameyu održan je sastanak časnika glavnih stožera Malija, Burkine Faso i Nigera, s ciljem „kako bi se finalizirao plan za odbijanje kukavičke i nezakonite agresije koju je osmislio ECOWAS”.
Dan ranije, 17. kolovoza, vojne vlade Malija i Burkine Faso uputile su zajedničko pismo Vijeću sigurnosti UN-a i ECOWAS-u, upozorivši da će „razmjeri posljedica eventualne vojne intervencije biti nepredvidivi”.
Radio Slobodna Europa podsjeća da je Europska unija nakon vojnog puča u Nigeru obustavila financijsku pomoć i sigurnosnu suradnju s tom najvećom zapadnoafričkom državom, dok su i EU i SAD zatražili „trenutno oslobađanje” svrgnutog predsjednika Bazouma i „povratak demokratskog poretka” u zemlji.
Takve reakcije Zapada su razumljive: za razliku od prozapadnog predsjednika Bazouma, vojna hunta najavljuje okretanje Nigera Rusiji - što su ranije učinile i hunte u Maliju i Burkini Faso – a jedan od prvih huntinih poteza nakon puča bilo je otkazivanje svih vojnih sporazuma s Francuskom (u Nigeru se nalazi 1500 francuskih vojnika), što je bio jasan signal da nove vlasti ove nekadašnje francuske kolonije žele raskrstiti sve veze s bivšim kolonizatorom.
Na kraju, valja reći da je trećina članica ECOWAS-a odbila sudjelovati u vojnoj intervenciji protiv Nigera. Osim samog Nigera, te Malija i Burkine Faso – koji su, kako vidimo, spremni i na oružani otpor ECOWAS-u – učešće u intervenciji odbili su i Gvineja i Zelenortski Otoci, što ne znači da će eventualni afrički rat u zapadnom Sahelu biti manje krvav.