StoryEditorOCM
Svijetzaredali napadi

Ratoborni Huti siju strah na moru, napali i brod koji je nosio vrijednu robu u Split: Posljedice bi mogle biti kolosalne

Piše Damir Tolj
4. siječnja 2024. - 19:00

Crveno more baš kao da zlokobno zvuči. Gotovo kao krvavo... I ako ste pomislili da sve što se u tom akvatoriju događa nema nikakve veze s nama – prevarili ste se.

Evo dvaju primjera: “Maersk Hangzhou”, brod za prijevoz spremnika, koji su nekidan napali islamistički jemenski Huti, povremeno navraća u riječku luku, a kontejnerima nakrcani i početkom prosinca napadnuti “Number 9” nosio je vrijednu opremu za novi Centar za kontrolu i nadzor prometa na Splitu 3.

Povoljan položaj

Čuli ste već: ratoborna milicija šijitskih Hutija, koje obilato pomaže šijitski Iran, izvela je barem 25 napada na trgovačke brodove u Crvenom moru u posljednja tri tjedna. Koristeći povoljan geografski položaj, uz tjesnac Bab-el-Mandeb i istočnu obalu Crvenog mora, islamisti rade sada već velike probleme na izrazito prometnom pomorskom putu s Dalekog istoka kroz Sueski kanal do Mediterana i Zapadne Europe. Tim pravcem odvija se petnaestak posto globalne trgovine, a o prijevozu nafte da i ne govorimo.

Zato i ne čudi vijest iz Međunarodne pomorske organizacije (IMO) da skupina od 18 logističkih tvrtki zaobilazi Crveno more zbog napada na trgovačke brodove i preusmjerava ih na alternativnu rutu oko Afrike. Odnosno Rta dobre nade.

A to znači najmanje milijun dolara više potrošenoga goriva po svakom brodu, kako je BBC-ju rekao pomorski analitičar Peter Sand. Primjera radi, putovanje iz Tajvana do Nizozemske, rutom kroz Crveno more, traje 25 dana i dugo je 10.000 nautičkih milja (18.500 km), a obilazeći Afriku – 34 dana i 13.500 milja (25.000 km). Sve skupa, desetak dana i 7000 kilometara razlike.

image
Houthis Media Center/Handout/Anadolu Via Afp

– Značajan broj kompanija već je preusmjerio brodove oko Rta dobre nade kako bi se napadi prorijedili i, naravno, kako bi se ublažio njihov utjecaj, posebno na pomorce – rekao je Arsenio Dominguez, glavni tajnik IMO-a, pred Vijećem sigurnosti UN-a, koje zasjeda zbog stanja u Crvenom moru.

Globalni pomorski div, danski “Maersk” koji operira u 130 zemalja i posjeduje flotu od preko 700 brodova za prijevoz spremnika, preusmjerio je više od sto brodova, uputivši ih duljim putom. Do daljnjeg neće kroz Suez. Kojim godišnje prođe oko 20.000 brodova.

I njemački transportni gigant Hapag Lloyd odlučio je izbjegavati Crveno more barem do 9. siječnja, a to čini već dva tjedna, javlja Wall Street Journal.

Već vam je jasno, preusmjeravanje oko afričkog juga povećava troškove i značajno odgađa dostavu robe, moguće i za nekoliko tjedana. O rastu troškova osiguranja tek će se čuti...

image
Houthis Media Center/Handout/Anadolu Via Afp

Skočile vozarine

Francuski brodarski gigant, grupa CMA CGM u čijoj floti je 600 brodova, najavila je da će od 15. siječnja udvostručiti vozarine za kontejnerski prijevoz na potezu od Azije do Mediterana. Pa će dnevni najam brodskog prostora na ruti između Azije i zapadnog Sredozemlja iznositi 6000 dolara po kontejneru od 40 stopa, objavila je kompanija na svojim stranicama na internetu. Do nekidan je iznosila 3000 dolara. Podigli su i vozarine prema Jadranu – na 6100 dolara po kontejneru od 40 stopa. Francuzi zasad plove Crvenim morem.

I talijansko-švicarska tvrtka MSC podigla je cijene, ali upravo zato što su brodove uputili oko Afrike, prenosi Times of Israel. Okolnim putom plovit će i flota velike tvrtke Evergreen Line.

Prekid globalnih opskrbnih lanaca već povećava troškove prijevoza i produljuje vrijeme isporuke.

– Duža putovanja za preusmjerene usluge znače dulja vremena za uvoznike i određenu prijetnju zagušenja luka... iako do sada nije bilo izvješća o zaostacima – rekao je CNN-u Judah Levine, voditelj istraživanja u poznatoj logističkoj tvrtki Freightos.

‘Moglo bi imati kolosalan utjecaj‘

Doc. dr. sc. Luka Vukić, profesor splitskog Pomorskog fakulteta:

– Ne smiri li se stanje s napadima u Crvenom moru na dulji rok, u što nitko ne želi vjerovati, to bi moglo imati kolosalan utjecaj na globalnu komercijalnu mrežu, budući da tim pravcem ide najmanje 12 posto svjetske trgovine.

Prema njegovim riječima, teško je tvrditi koliko će kriza potrajati, ali je znakovito da su se u njezino rješavanje uključile i velike sile predvođene Sjedinjenim Američkim Državama. Operaciju nazivaju “Prosperity Guardian”.

– Ako znamo da gorivo u ukupnom trošku prijevoza morem sudjeluje sa 70 posto i ako znamo da su neki logistički operateri i brodari najavili da će udvostručiti vozarine na ruti prema Mediteranu, onda je jasno i da bi sve moglo imati značajan utjecaj na krajnju cijenu proizvoda, odnosno na krajnjeg kupca. On uvijek sve plaća.

Profesor kaže da kontejnerima iz Indijskog oceana i Dalekog istoka k nama najčešće stižu elektronički proizvodi i oprema, roba široke potrošnje, tekstil, građevinski materijal i slično. Prosječna vrijednost robe u jednom kontejneru od 20 stopa iznosi oko 56 tisuća dolara, a u spremniku od 40 stopa oko 108 tisuća.

Posljednje upozorenje

SAD i 12 saveznika objavili su posljednje upozorenje Hutima da zaustave napade ili bi se mogli suočiti s vojnom akcijom. Kao i da više neće biti novih upozorenja. Uz Bijelu kuću, izjavu su potpisali Australija, Bahrein, Belgija, Kanada, Danska, Njemačka, Italija, Japan, Nizozemska, Novi Zeland, Singapur i Velika Britanija:

“Neka naša poruka sada bude jasna: pozivamo na trenutni prekid nezakonitih napada i oslobađanje nezakonito zadržanih brodova i posada. Huti će snositi odgovornost za posljedice ako nastave ugrožavati živote, globalnu ekonomiju i slobodan protok trgovine u kritičnim plovnim putovima u regiji”.

‘Jasno vam je što bi zatvaranje moglo značiti...‘

Ivić Vodopija, direktor “Maerska” za istočnu Europu, sa sjedištem u Rijeci:

– Čak 85 posto robe koja na hrvatsko tržište stiže brodskim kontejnerima prolazi upravo pravcem kroz Crveno more i Sueski kanal. Jednako toliko hrvatskog kontejnerskog izvoza ide tim putem. Onda vam je jasno što nam svima može značiti zatvaranje tog dobavnog smjera. Zato se i nadamo da će ova kriza biti brzo riješena.

Osim toga, dobar dio brodskih spremnika koji s tih strana dolazi u Rijeku, nastavlja put do Mađarske, Slovačke, Češke, pa i Poljske, do Austrije, Srbije, Bosne i Hercegovine.

Prema njegovim riječima, i nekidan napadnuti brod “Maersk Hangzhou” dolazi s Dalekog istoka u Rijeku i Koper otprilike jednom u dva mjeseca. A “Maersk” i hrvatski partner Enna logic grade i veliki kontejnerski terminal “Rijeka Gateway”, vrijedan 380 milijuna eura.

– Na prvome mjestu nam je sigurnost brodskih posada, zbog čega si ne možemo dopustiti rizik putovanja Crvenim morem. Nadamo se da je to samo privremeno jer bi bilo pogubno da se toliko važan pravac – oko 20.000 brodova godišnje kroz Sueski kanal –​ blokira dulje vrijeme.

Do normalizacije stanja na putu kroz Crveno more treba računati s višim vozarinama i troškovima, ali Vodopija poručuje da do zastoja u dobavnom lancu ipak ne bi trebalo doći s obzirom na stabilnost i asistiranje logističkih partnera.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2024 18:05