StoryEditorOCM
SvijetPROPALO IM

Putinu generali obećavali brzo osvajanje cijelog Donbasa, već su slavili. Ali onda se pojavio ukrajinski general Bilecki

Piše T. J.
15. studenog 2026. - 14:50
Shutterstock, AFP
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Ukrajinski Treći armijski korpus mjesecima je u tajnosti provodio protuofenzivu na istoku zemlje, kombinirajući prodore pješaštva s napadima bespilotnih letjelica na rusku pozadinu. Operacijom nazvanom „Vivaldi” do 14. listopada pod ukrajinsku je kontrolu vraćeno 277 četvornih kilometara teritorija i 16 naselja, objavilo je zapovjedništvo korpusa. Kyiv Independent, koji je razgovarao sa sudionicima operacije, napominje da te brojke nije mogao neovisno potvrditi.

image

Shutterstock

/Shutterstock

Operacija se odvijala na limanskom dijelu bojišta, na sjeveru Donecke oblasti. Prema riječima ukrajinskih zapovjednika, cilj nije bio samo osvajanje teritorija, nego i poboljšavanje obrambenih položaja prije zime. Taj je prostor važan za obranu preostalih ukrajinskih uporišta u Donbasu, među kojima su Slovjansk i Kramatorsk. Potiskivanjem ruskih snaga Ukrajinci su nastojali otežati njihovo zaobilaženje sa sjevera i ugrožavanje ključnih prometnih pravaca.

Ukrajinske postrojbe počele su napredovati još u proljeće, ali je zapovjednik korpusa, brigadni general Andrij Bilecki, postojanje operacije javno potvrdio tek 15. rujna. „Vivaldi” se razvijao kroz četiri faze, a zapovjedništvo je završetak četvrte objavilo 14. listopada. Samo u toj fazi, prema ukrajinskim podacima, vraćen je još 101 četvorni kilometar teritorija te naselja Zelena Dolina, Lipove i Kolodjazi.

Uspjeh se nije temeljio na jednom velikom proboju. Sudionici operacije opisali su postupno napredovanje u kojem su posebno važne bile dvije metode: intenzivna uporaba dronova i uvlačenje pješačkih skupina iza ruskih položaja. Njihov je zadatak bio izolirati protivničke snage, presjeći im pristup pozadini i onemogućiti povlačenje. Takvim pristupom ukrajinske su postrojbe nastojale razbiti obranu prije nego što bi se ruske jedinice uspjele pregrupirati.

Istodobno su ukrajinske bespilotne letjelice napadale rusku logistiku i do približno 200 kilometara od bojišta. Udari na opskrbne pravce i infrastrukturu trebali su otežati dopremu goriva, streljiva i drugih potrepština postrojbama na prvoj crti. Bilecki je nakon javnog otkrivanja operacije izjavio da su napadi dronovima prisilili rusku stranu na premještanje dijela logističkih čvorišta.

image
Celestino Arce/Nurphoto Via Afp
image
Dimitar Dilkoff/Afp
image
Aris Messinis/Afp
image
Aris Messinis/Afp
image
Ronaldo Schemidt/Afp
image
Ronaldo Schemidt/Afp

Prema njegovim tvrdnjama, operacija je pomogla očuvati cestovnu vezu između Harkiva i Slovjanska, važnu za opskrbu ukrajinskih snaga u Donbasu. Rusko je zapovjedništvo, ustvrdio je, moralo prebaciti dio jedinica Prve tenkovske armije prema ugroženom području, čime je oslabljen pritisak na Kupjansk-Vuzlovij. To bi značilo da su lokalni ukrajinski protunapadi imali učinak i na drugim dijelovima bojišta.

Treći armijski korpus objavio je i da su ruski gubici tijekom operacije dosegnuli oko 8000 pripadnika, dok je više od 250 vojnika zarobljeno. Ni te podatke Kyiv Independent nije mogao neovisno provjeriti. 

Zapovjednici s kojima je taj medij razgovarao početkom listopada smatrali su da je glavni cilj protuofenzive već ostvaren te su očekivali usporavanje napredovanja s dolaskom zime. Operacija „Vivaldi” tako je, uz teritorijalne dobitke koje navodi ukrajinska strana, trebala osigurati povoljniji položaj za obranu u sljedećim mjesecima. Bilecki je završetak četvrte faze popratio porukom: „Četiri godišnja doba ‘Vivaldija’ su završena, ali glazba se nastavlja.”

Operacija je nazvana „Vivaldi” po skladatelju Antoniju Vivaldiju i njegovim „Četirima godišnjim dobima”, jer je ukrajinsko zapovjedništvo predvidjelo četiri faze napredovanja, svaku kao zasebno „godišnje doba”.

image
Ronaldo Schemidt/Afp
image
Ronaldo Schemidt/Afp
image
Ronaldo Schemidt/Afp
image
Ronaldo Schemidt/Afp
image
Ronaldo Schemidt/Afp

Cijeli je Donbas prevažan...

Donbas je Putinu važan ne samo zbog ugljena i nekadašnje industrijske moći, nego i zato što njegovo osvajanje slabi gospodarsku i obrambenu sposobnost Ukrajine. Kontrola nad cijelom regijom omogućila bi Moskvi da ostvari jedan od glavnih ratnih ciljeva i stekne povoljnije položaje za budući vojni pritisak. Ipak, godine razaranja znače da Rusija ne osvaja netaknutu industrijsku riznicu, nego velikim dijelom opustošen prostor čija bi obnova zahtijevala golema ulaganja.

Donbas je prije početka rata 2014. imao oko 6,5 milijuna stanovnika, a Rusija danas kontrolira približno 90 posto njegova teritorija. Broj ljudi koji ondje stvarno žive danas nije pouzdano poznat zbog masovnog raseljavanja, pogibija i nedostupnosti podataka s okupiranih područja. Inače, grad Doneck pod ruskom je kontrolom još od 2014. godine, kada su ga preuzele proruske snage uz potporu Moskve. Tada je postao središte samoproglašene „Donecke Narodne Republike”, separatističke tvorevine uspostavljene na dijelu ukrajinskog teritorija. Dok sam grad kontrolira Rusija, oblast nije osvojena u cijelosti. Među najvećim gradovima koji su ostali pod ukrajinskom kontrolom nalaze se Slovjansk i Kramatorsk, važna uporišta preostale ukrajinske obrane u tom dijelu zemlje.

Donecka oblast zajedno s Luhanskom čini Donbas. Rusija je 2022. proglasila pripajanje Donecke i još triju ukrajinskih oblasti, iako ih nije u potpunosti kontrolirala. 

image
Ronaldo Schemidt/Afp
image
Ronaldo Schemidt/Afp
image
Fadel Senna/Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. studeni 2026 14:51