Kosovski premijer Albin Kurti upozorio je da Rusija i Srbija zajednički rade na kampanjama dezinformiranja i kibernetičkim napadima protiv balkanskih zemalja koje podupiru Ukrajinu. Kurti, prozapadni čelnik zemlje, koja se odvojila od Srbije nakon rata na Kosovu 1998.-1999., kako navodi britanski The Times, rekao je da Kremlj koristi svoje veze s Beogradom, inače čvrstim saveznikom, kako bi rasplamsao postojeće napetosti u bivšoj Jugoslaviji.
Kosovo je pružilo vojnu pomoć Ukrajini, koja je uključivala minobacačke granate i oklopna vozila, te je dio multinacionalne koalicije za razminiranje u toj zemlji. Također je donijelo rezoluciju o smještaju do 5000 ukrajinskih izbjeglica i zabranilo ruskim građanima ulazak na Kosovo, a golema ukrajinska zastava istaknuta je u središtu glavnog grada Prištine.
"Na Balkanu imamo malu Rusiju, a to je Srbija", izjavio je Kurti.
“Kada je Rusija napala Ukrajinu, Srbija je odmah stala na njihovu stranu. Sutradan ujutro srpski tabloidi su tvrdili da je Ukrajina napala Rusiju. Potporu iskazuju ruskim zastavama i simbolom ‘Z‘, koji su osvanuli i na sjeveru Kosova", dodao je.
Kosovo je, podsjeća britanski list, etnički većinom albansko (po vjeroispovijesti većinom muslimansko, op.a.), ali tamo živi i srpska manjina, uglavnom koncentrirana na sjeveru, uz granicu sa Srbijom. Mnogi unutar te zajednice (kao ni službeni Beograd, op.a.) ne priznaju neovisnost Kosova te podupiru i orijentiraju se na vladu u Beogradu, koja izravno financira i podupire tamošnje srpske političare i skupine.
To je rezultiralo izbijanjem nekoliko nasilnih incidenata u proteklih 18 mjeseci. Napetosti su počele rasti u prosincu 2022. godine, kada su kosovski Srbi postavili barikade na ceste u blizini srpske granice. U svibnju prošle godine pripadnici mirovnih snaga NATO-a ozlijeđenu su tijekom nasilnih prosvjeda u istom području.
Najozbiljniji incident dogodio se prošloga rujna, kada se oko 30 naoružanih napadača zabarikadiralo u samostanu u mjestu Banjska na sjeveru Kosova - nekadašnje Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo za vrijeme SFRJ - što je završilo oružanim obračunom u kojem su ubijene četiri osobe, uključujući kosovskog policajca. I napadači i oružje koje su koristili - uključujući ručne raketne bacače (RPG) i dronove - dolazilo je iz Srbije.
Drugi front predstavlja polje dezinformacija. Vijesti na srpskom jeziku za događaje na sjeveru izvještavali su kao isprovociranim od vlasti u Prištini. Kurti, pak, vjeruje da je cilj operacije u Banjskoj bio izazvati obračun s kosovskim sigurnosnim snagama unutar srpskog pravoslavnog samostana iz 14. stoljeća, a zatim to predstaviti i plasirati kao religijski motivirani napad.
"Količina lažnih vijesti (koje dolaze) sa sjevera je bez presedana. Golema je", rekao je Kurti. "Protiv mene posebno, ali i protiv Nenada Rašića (ministra za zajednice i povratak, koji je etnički Srbin). Njihova glavna meta su Srbi koji se integriraju na Kosovu".
Istraživanje kosovskog Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), neprofitne organizacije koju financiraju SAD, Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Pikasa Analytics, tvrtke specijalizirane za praćenje i analizu medijskog sadržaja, između siječnja 2022. i studenog prošle godine pokazalo je da su žene također bile na meti, posebice političarke, čiji se kredibilitet potkopava usklađenim kampanjama dezinformiranja.
Mimoza Kusari-Lila, kosovska parlamentarna zastupnica koja je promijenila nekoliko stranaka, bila je izložena zlostavljanju sa seksualnim aluzijama u naslovima koji su glasili: "Kusari-Lila je pripadala svima".
Albulena Haxhiu, ministrica pravosuđa, bila je, pak, tema članaka s porukom da bi žene trebale biti domaćice, a ne se baviti "muškim" poslovima vezanim za politiku.
O Vjosi Osmani, kosovskoj predsjednici i prvoj ženi na toj funkciji u zemlji, pisalo se da obnaša simboličku funkciju te da je Kurtijeva marioneta. Narativ ovakvih sadržaja na društvenim mrežama pun je mizoginije i često jezika nasilja i prijetnji. Druge političarke bile su izložene napadima i difamiranju zbog neslaganja sa svojim muškim kolegama u parlamentu.
Istraga koju je ovog mjeseca objavila Balkanska istraživačka mreža (BIRN) pokazala je da je Rusija izgradila čitavu mrežu poslovnih ljudi, političara i medijskih organizacija na Balkanu od početka invazije na Ukrajinu, kada su mnoge zemlje u regiji poduzele korake kako bi blokirali ruske medijske kanale.
Političke ‘sive zone‘ zaostale nakon ratova na području bivše Jugoslavije nude lagan ulaz na ‘stražnja vrata‘. Osim sjevera Kosova, postoji i srpska etnički entitet Republika Srpska u Bosni i Hercegovini, čiji je čelnik, navodi Times (misleći na Milorada Dodika, op.a.) također blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Crna Gora, pak, koja je posljednja bivša jugoslavenska republika koja se odvojila od Srbije 2006. godine, pretrpjela je pokušaj državnog udara, koji je podupirala Rusija, protiv prozapadne vlade 2016. godine.
Kremlj sada koristi dezinformacije na Balkanu ne samo kako bi destabilizirao ionako krhke demokracije u toj regiji, već i da bi povukao lažne paralele između ukrajinskog rata i NATO-ovog bombardiranja Beograda 1999. godine, na vrhuncu rata na Kosovu.
To bombardiranje i danas raspiruje duboke protuzapadne osjećaje u Srbiji, a sukob na Kosovu i dalje je žarište dezinformacija - 2019. godine, Balkanska linija, dugometražni film rusko-srpske produkcije, prikazao je rusku vojsku koja upada u prištinsku zračnu luku Slatina kako bi spriječila da ona padne u ruke kriminalnih skupina. U stvarnosti su ruske snage nakratko zauzele zračnu luku u znak odmazde što je Moskva izostavljena iz mirovnog sporazuma.
Kibernetičko ratovanje također izaziva zabrinutosti, rekao je Kurti. Ranije ovog mjeseca, kosovska vlada pretrpjela je veliki distribuirani napad uskraćivanjem pristupa uslugama na ključnim sustavima (oblik kibernetičkog napada kojim se nastoji preopteretiti sustav s ciljem da dođe do njegova pada), koji je izazvao nefunkcioniranje službenih internetskih stranica u periodu od oko sat vremena te se vjeruje da su ga izveli ruski hakeri.
