StoryEditor
SvijetEKSKLUZIVA IZ MOSKVE

Pulmolog Boljević prvi je čovjek s Balkana koji je primio rusko cjepivo protiv korone. Otkrio nam je kako se osjeća i kako je tekao postupak

13. studenog 2020. - 09:09
Profesor Sergej Boljević prima cjepivoPRIVATNA ARHIVA

Mediji u regiji objavili su da je crnogorski liječnik Sergej Boljević, inače specijalist patofiziologije i pulmologije te šef Katedre za patologiju na Sečenovskom sveučilištu u Moskvi, primio rusko cjepivo protiv koronavirusa SARS-CoV-2, koje je u toj zemlji registrirano 11. kolovoza.

Naveli su da je taj liječnik prvi čovjek s Balkana koji je primio rusku vakcinu. 

Došli smo do profesora Boljevića i u četvrtak poslijepodne napravili telefonski intervju.

Kako se osjećate?

- Jako dobro. Cjepivo sam primio 11. studenoga, nemam nikakvih nuspojava. Prva i druga doza primaju se u razmaku od 21 dan. I onda još za 21 dan imate potpuni imunitet.

Je li bilo straha?

- Jest, što je i normalno. Ali ja sam patofiziolog i bio sam uvjeren da je cjepivo sigurno, znam na kojem principu i po kojim mehanizmima djeluje. Iz ove situacije možemo izaći jedino uz pomoć cjepiva. Ne možemo živjeti u strahu od zaraze. A taj strah je opravdan jer niste sigurni kakve sve posljedice možete imati od ove bolesti. Čak pet do šest posto ljudi imaju zaista tešku kliničku sliku. Mislim da će za dvije godine korona biti pobijeđena.

Bilježe li se kod drugih osoba kakve nuspojave od cjepiva?

- Bilježe, ali su nuspojave blage, recimo kao i kod ljudi koji primaju cjepivo protiv gripe. Temperature od 38°C, slabost. I to prođe za jedan dan. Ja takvih simptoma nisam imao.

Jeste li vi u rizičnoj skupini?

- Imam 56 godina, ali imam viška kilograma. A pretili su također na listi onih koji bi se trebali što prije cijepiti.

image
Profesor Vladimir Jakovljević, akademik Aleksandar Gincburg i profesor Sergej Boljević. Gincburg je šef tima koji je stvorio cjepivo 'Sputnik', a kojeg je 11. studenog primio i crnogorski liječnik
PRIVATNA ARHIVA

Kakvo je stanje u Moskvi?

- Zaraženih ima, ali što se tiče smrtnosti, dobro stojimo. Na 40. mjestu smo po smrtnosti od COVID-a. U bolnicama ima dosta oboljelih, ali zdravstvo normalno funkcionira i ima još dosta "lufta", nema velikog pritiska. Sada se vidi da rusko javno zdravstvo dobro funkcionira, posebno u usporedbi s onim američkim koje je puklo. Nema "lockdowna", ali je svima naređeno da se nose maske i drži distanca.

"Pfizer" tvrdi da je njihovo cjepivo sigurno 90 posto, a Rusi da je njihovo - 92 posto?

- Kad usporedimo ova dva cjepiva, ona su zapravo ista po efikasnosti. Ali ovo "Pfizerovo" treba čuvati na -75 do - 80 °C. Uvjete čuvanja bit će teško ispuniti, ne znam tko će sve to plaćati, kako će se smrzavati, gdje... Rusko cjepivo "Sputnik" treba se čuvati na -18°C, što je puno lakše za transport, skladištenje. Ja sam sjeo, izvadili su cjepivo, čekao sam 15 minuta da se rastopi i tada sam ga primio.

Europski i američki stručnjaci kažu da su skeptični prema ruskom cjepivu i brzini kojom je napravljeno.

- Ovo cjepivo koje su Rusi napravili stvoreno je na vektorskom principu drugog virusa - adenovirusa. I u sebi sadrži genetski materijal koronavirusa. Kada se unese u ljudsko tijelo, stvaraju se antitijela. To je ta grupa vektorskih cjepiva koja su već poznata znanstvenicima, stotine tisuća ljudi već su dobivale takva cjepiva. Ono je 99 posto kao i druga cjepiva, osim što ima "dodatak" bjelančevine, tj. genetski materijal koronavirusa koji izaziva reakciju i proizvodnju antitijela. Dakle, cjepivo je u principu staro, isprobano i sigurno. A ovo "Pfizerovo" je novo i nije do kraja proučeno. Ne kažem da će to cjepivo biti loše, samo ističem jasnu razliku. I sada je na državi, na pojedincima, da izaberu što žele za sebe.

Postoji velik otpor prema ruskom cjepivu i na Balkanu.

- To je više političko pitanje. Rusi su pokazali da to mogu napraviti, tu je radilo nekoliko instituta. Imaju jaku ekipu. Osobno poznajem direktora Nacionalnog istraživačkog centra "Gamaleja" Aleksandra Gincburga koji je s kolegama razvio ovo cjepivo.

Oni su godinama radili na drugim cjepivima, što je bila podloga i ovom protiv koronavirusa. Osim što je to političko pitanju, tu je i novac. Ako EU i druge zemlje kupe rusko cjepivo, onda će tvrtke iz Amerike izgubiti velik novac.

Lako je zbrojiti dva i dva. Ali Rusi nisu napravili cjepivo prvenstveno da ga prodaju, nego da spriječe ovu zarazu koja je pogubna i za ljude i za gospodarstvo. Zato se u izradu cjepiva uključila država i ona preko svojih mehanizama kontrolira njegovu kvalitetu i razvoj. Također, Rusi predlažu da zajedno s drugim državama proizvode ovo cjepivo. Evo, recimo, kada bi Hrvatska pristala, moglo bi se to i u vašoj zemlji raditi. Oni bi, uvjeren sam, dali licenciju da se to radi. Ovdje je sasvim druga ideja što bi se trebalo s tim cjepivom.

A ta je ideja...

- Da se pomogne čovječanstvu, a ne da se samo zaradi.

Koliko je cjepiva "Sputnik" naručeno?

- Kažu oko milijardu doza.

Onda će i Rusi zaraditi?

- Hoće, naravno, ali ne pod svaku cijenu. Ponavljam, oni pozivaju i druge države da sudjeluju u procesu razvoja, proizvodnje i distribucije cjepiva koje je razvila ruska država. Ne žele sebično za sebe zadržati ono što su napravili, nego to i podijeliti sa svijetom. Dvije doze cjepiva koje se primaju u razmaku od 21 dana koštaju samo oko 10 dolara.

Ima ljudi koji ne vjeruju u koronu?

- Ima ih, da. Nažalost, postoje uvijek ljudi koji to govore, ali neka pogledaju ljude koji umiru od korone. To je strašno gledati. A tek da vide što ostaje od pluća kad taj čovjek umre i kad ga obduciraju. Klinička slika se kod bolesnika zna mijenjati iz sata u sat. Ljudi se guše, zapomažu... Respirator može spasiti samo manji dio bolesnika, tek oko 20 posto od onih koji dospiju na mehaničku ventilaciju. To je virus koji se razlikuje od svih drugih virusa po svojim mehanizmima.

On tjera organizam čovjeka da radi u njegovu korist, a protiv vlastitog organizma. Naše zaštitne mehanizme iskorištava za svoj napad. Primjerice, kod nekih pacijenata događa se citokinska oluja, a to je burna, izuzetno snažna i nekontrolirana upalna reakcija ljudskog organizma i našeg imunosnog sustava koja rezultira oštećenjem tkiva na brojnim organima, a posljedično dovodi i do neugodne smrti.

image
Profesor Sergej Boljević
PRIVATNA ARHIVA

Koliko traje imunitet nakon što smo preboljeli bolest?

- Sadašnje su spoznaje da to traje oko šest mjeseci. Ali imamo sve više ljudi koji su imali bolest na proljeće, a sada su se opet zarazili.

Od Zagreba do Moskve

Profesor Boljević je 1983. počeo studirati na Prvom moskovskom državnom medicinskom sveučilište Sečenovski. Tamo je i doktorirao, a posljednjih deset godina šef je Katedre za patologiju. Idućih godina, očekuje, bit će primljen i u rusku Akademiju znanosti. Rodio se u Zagrebu.

Gincburg: Cjepivo ne škodi

Čestice u cjepivu protiv COVID-19 ne mogu naškoditi organizmu, to je za televizijski kanal 'Rosija 24' izjavio direktor Nacionalnog istraživačkog centra 'Gamaleja' Aleksandar Gincburg.
Prema njegovim riječima, čestice pomoću kojih se cijepi organizam napravljene su na bazi adenovirusa i nisu žive.
'Žive su one čestice, oni objekti koji mogu proizvesti sebi slične. Ove čestice ne mogu se razmnožavati. Zato nema nikakva straha da one mogu nešto loše učiniti našem organizmu', objasnio je ruski stručnjak, prenosi Rusisa Beyond.
Jedino što su ove čestice u stanju učiniti, dodao je, to je izazivanje neugodnog osjećaja, jer prilikom ubacivanja stranog antigena počinje djelovati imunosni sustav i neki ljudi dobiju povišenu temperaturu. Osim toga, on je istaknuo da će za 1,5 do 2 godine postati jasno hoće li biti potrebno svake godine mijenjati antigeni sastav cjepiva ili će jedno cijepljenje biti dovoljno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. travanj 2021 03:17