StoryEditor
SvijetIZBORNI MARATON

Proslavio se kao borac protiv korupcije i zagovornik vladavine prava; Rumen Radev ponovno izabran za predsjednika Bugarske - evo zašto je to zapravo prekretnica...

Piše PSD
25. studenog 2021. - 18:08

.Rumen Radev ponovno je izabran za bugarskog predsjednika. Proslavio se kao borac protiv korupcije i zagovornik vladavine prava. Sporan je njegov odnos prema Rusiji. Njegove pozicije nisu jasne,  javlja Deutche Welle.

Bugarska je u posljednjih nekoliko mjeseci doživjela mnoga politička iznenađenja - višestruke parlamentarne izbore, meteorski uspon novih stranaka i odbijanje izbornih pobjednika da formiraju vladu. Ali u nedjelju (21.11.) nije bilo ničeg spektakularnog: Rumen Georgiev Radev (58) ponovno je izabran za predsjednika zemlje u drugom krugu, kao što su predvidjela istraživanja javnog mnijenja. Bivši zapovjednik bugarskih zračnih snaga i vojni pilot dobio je oko 67 posto glasova. Njegov protukandidat, konzervativac i sveučilišni profesor Anastas Gerdžikov, dobio je samo 32 posto glasova.

'Izlaz iz slijepe ulice'

Ovo označava kraj povijesnog izbornog maratona u Bugarskoj: Bugari su ove godine morali tri puta izaći na izbore za novi parlament - prvi put na redovnim izborima u travnju, a zatim u još dva navrata jer je prethodna vlada zakazala. Prvi krug redovnih predsjedničkih izbora održan je paralelno s parlamentarnim izborima 14. studenoga. Međutim, Radev je za dlaku propustio apsolutnu većinu.

Nakon pobjede u drugom krugu, Radev je proglasio kraj političke ere s nebrojenim aferama oko zloupotrebe ovlasti i korupcije i najavio novi početak za Bugarsku. Građani su glasali "za promjene, za raskid s korupcijom, pljačkama i bezakonjem ali i za zbacivanje mafije s vlasti”, poručio je stari i novi šef države. "Bugarska izlazi iz slijepe ulice", obećao je Radev.

image
Rumen Radev s potpredsjednicom Ilijanom Jotovom
AFP

Iako je dužnost predsjednika u Bugarskoj reprezentativna i povezana s manjim brojem ovlasti, ponovni izbor Radeva zapravo predstavlja prekretnicu. Predsjednika su podržale one reformske stranke, koje su na izborima 14. studenoga dobile većinu, uključujući i stranku Nastavljamo promjene (PP), koja je osnovana tek u ljeto. One sada žele formirati koaliciju koja namjerava progurati radikalne pravosudne i antikorupcijske reforme. Radev im je u tome obećao svoju podršku.

U Bugarskoj se okončava i sukob između predsjednika i bivšeg premijera, koji je trajao godinu dana. Radev je bio ogorčeni protivnik premijera Bojka Borisova, koji je bio na toj dužnosti do travnja, ali i njegove stranke GERB (Građani za europski razvoj Bugarske). Na početku je ova stranka bila umjereno konzervativna i proeuropska, ali za mnoge Bugare je ona već dugo oličenje korupcije i zloupotrebe moći. "Na predsjedničkim izborima birači su ponovno poslali istu poruku kao i na svim prethodnim izborima ove godine", kaže politolog Daniel Smilov iz DW-ovog Sofijskog centra za liberalne studije (CLS). "Većina odbacuje prethodni model vlasti pod Borisovim i želi nešto novo."

Relativizacija totalitarne prošlosti

Upitno je međutim može li Radev u potpunosti ispuniti želju za promjenom. Bivši vojni pilot nekada je bio član Bugarske komunističke partije (BKP) - poput bivšeg premijera Borisova - i više puta je relativizirao totalitarnu prošlost Bugarske. Političku karijeru započeo je 2016. uz potporu socijalista (BSP), stranke koja je naslijedila Komunističku partiju, koja je dugo upadala u oči po svom nacionalizmu, homofobiji i simpatiziranju Putina.

Nakon što je Radev u studenome 2016. prvi put izabran za šefa države, njegovo protivljenje režimu Borisova dugo je imalo političko-stranački prizvuk. To se promijenilo prošle godine: u srpnju 2020. istražitelji su pretresli njegovu službenu rezidenciju. Ova politički motivirana akcija dogodila se po nalogu kontroverznog glavnog državnog odvjetnika Ivana Geševa, čije je imenovanje Radev uzaludno pokušavao spriječiti i koji je više puta blokirao istrage o korupciji.

image
AFP

Pretres predsjedničke rezidencije dogodio se u vrijeme kada su deseci tisuća ljudi izašli na ulice Bugarske i prosvjedovali protiv režima Borisova i kada je u civilnom društvu nastajao masovni pokret za reforme. Radev se nakon pretresa pozicionirao kao snažan glas prosvjeda. Politolog Smilov smatra da to nije bila samo politička računica. "Otada je on stvarno vjerodostojan borac protiv korupcije i mislim da je stvarno ozbiljan."

Politologinja Vesela Černeva iz ureda Europskog vijeća za vanjsko-političke odnose (ECFR) u Sofiji kaže za Deutche Welle da Radev sada mora dokazati koliko je vjerodostojan. "On to može učiniti tako što će podržati reformske zakone nove koalicije, ali prije svega bi trebao simboličkim gestama stati iza nove reformske koalicije."

Upitan odnos prema Rusiji

Vjerojatno najkontroverzniji aspekt u dosadašnjem mandatu bugarskog predsjednika je njegova pozicija prema Rusiji. Na početku svog predsjedničkog mandata smatran je proruskim, osobito u inozemstvu. Iako je ta percepcija tada bila neprecizna, on u više navrata izaziva sukobe sumnjivim izjavama o Rusiji. Nekoliko puta poziva na ukidanje antiruskih sankcija. Prošli tjedan je u televizijskom sučeljavanju s protukandidatom Gerdžikovom izjavio je da se mora imati "pragmatičan odnos prema Rusiji". Zatim je formulirao značajnu rečenicu: "Krim je trenutno ruski, što drugo?" Time je izazvao ne samo ogromna unutarnjopolitička previranja, već i diplomatsku krizu s Ukrajinom.

Politologinja Černeva smatra da je Radev nehotice dopustio da ga namame na tanak led tokom rasprave. Bez obzira na to, on ovim zastupa vanjskopolitičku ideju koja je raširena u Bugarskoj, naime "da mala zemlja treba držati balans u odnosu na glavne geopolitičke aktere". U prvih nekoliko godina na poziciji predsjednika Radev je "djelomično krivo procijenio" kako bi ova ravnoteža trebala izgledati. "Ali tada je pokazao da on zapravo nije proruski orijentiran i da se Bugarska drži svog transatlantskog, prozapadnog kursa".

image
Radev na glasačkom mjesto u prvom krugu izbora
AFP

Uskoro samo druga violina?

Daniel Smilov iza proruskih izjava Radeva vidi izborno-taktičke razloge, budući da mnogi Bugari osjećaju velike simpatije prema Rusiji, što se, međutim, ne smije miješati s odobravanjem Putinove politike. "U svakom slučaju, postoji nejasnoća u stavu Radeva o Rusiji i to je najupitniji dio njegovog predsjedničkog mandata."

Zasad je upitno i to koju će političku ulogu Radev zastupati na unutarnjopolitičkom planu nakon reizbora. U krizi koja traje mjesecima i koja je rezultirala vakuumom vlasti, on je politički akter u Bugarskoj s najvećim utjecajem – koji međutim, prema Ustavu, ne posjeduje. Nejasno je hoće li se povući s pozicije snažnog i politički vrlo aktivnog predsjednika.

Politologinja Vesela Černeva kaže da je zasad otvoreno pitanje hoće li Radev svoju političku podršku, koja je znatno prerasla podršku socijalista, stranačko-politički instrumentalizirati. Njen kolega Daniel Smilov, s druge strane, vjeruje da će Radev morati popustiti: "Ne vjerujem da će čelnici reformskih stranaka odustati od svojih projekata. Radev će se uskoro morati pomiriti s tim da je samo druga violina.", rekao je za Deutche Welle.

item - id = 1146070
related id = 0 -> 1145976
related id = 1 -> 1145972
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. studeni 2021 21:27