StoryEditor
Svijetu strahu od katastrofe

Prijeti li Europi ‘novi Černobil‘? Zabrinuti radnici upozoravaju: ‘Rusi koriste atomske reaktore kao štit, a zbog stalnog terora inženjeri bježe pa već sad imamo problem manjka ljudi za održavanje nuklearke‘

16. kolovoza 2022. - 13:48

Šest radnika najveće europske nuklearke u okupiranom dijelu Ukrajine posvjedočilo je iz prve ruke Washington Postu kako u zadnje vrijeme izgleda život i rad u elektrani koju se sve češće spominje u kontekstu novoga Černobila.

Svakodnevni teror, koncentriranje topništva i masovno rusko granatiranje iz kruga nuklearke, kao i korištenje atomskih reaktora kao štita od ukrajinske odmazde, ionako oskudan personal elektrane Zaporožje sve češće tjeraju na uzmak i prelazak na oslobođeni teritorij.

Situacija je, tvrde, najlošija od početka okupacije u ožujku. Samo u zadnjih tjedan dana iz nuklearke je otišlo najmanje pet stručnjaka, a sa svakim novim manjkom inženjera i članova operativnih timova planina brige oko daljnjega funkcioniranja ove tvornice energije postaje sve zlokobnija i veća.

Jedan od izbjeglih operativaca priča kako je prilikom servisiranja opreme u zadnje vrijeme bio potpuno onemogućen raditi uslijed detonacija i vibracija tla nastalih ruskim topničkim punjenjima.

Rusku vojsku sigurnosna situacija u elektrani ne da nimalo ne zabrinjava, nego u njoj prilično mazohistički i uživaju: nadaju se da će međunarodni strah od nuklearne kataklizme natjerati vlasti u Kijevu na teritorijalne ustupke Moskvi. Od početka okupacije prošlo je već šest mjeseci i od tada su mnogi članovi osoblja nuklearke odvedeni ili nestali.

Telefoni s kamerama su u elektrani najstrože su zabranjeni, a predstavnici ruske državne tvrtke za nuklearnu energiju, Rosatoma, prisutni su na doslovno svim sastancima zaposlenika. Permanentni višemjesečni stres sad je nadopunilo i borbeno djelovanje ruskih trupa iz neposredne blizine reaktora, odakle gađaju Nikopolj i druge ukrajinske gradove s druge strane Dnjepra.

image
Dmytro Smolyenko/Nurphoto Via Afp

Šest reaktora elektrane Zaporožje već desetljećima servisira personal iz grada Enerhodara, izgrađenog 1970. za potrebe nuklearke i prateće joj termoelektrane. Među njegovih 50 tisuća stanovnika malo je onih koji nemaju veze s proizvodnjom energije.

Prilikom prvih okupacijskih aktivnosti u ožujku zaposlenici kompleksa na kamerama su pratili nadiranje ruskih trupa. Većina građana tad je pokorno ostala na svojim radnim mjestima, usprkos evidentnom riziku: godinama su obučavani da u slučaju nesreće zadnji napuštaju kompleks, i ta vrsta odgovornosti pobijedila je čak i strah od ruske represije.

S vremenom su, međutim, Rusi postajali sve paranoičniji i sumnjičaviji, odvodeći sve češće ljude u nepoznato. Zaposlenici nuklearke mjesecima su nerijetko zatočeni na svojim radnim mjestima, bez ikakvog kontakta s obiteljima. Osipajući se na razne načine, personal se rapidno prorijedio i postao nedostatan za uredno poslovanje energetskog sustava.

Na sve se nadovezao i početak ruskog topničkog djelovanja iz neposredne blizine atomskih kapsula i skladišta radioaktivnog otpada: strah od curenja radijacije obuzeo je cijelo okolno područje.

Ukrajinske trupe kažu da na rusku vatru iz nuklearke uzvraćaju s krajnjim oprezom i samo kad imaju čist pogodak, no takve izjave svi uzimaju s krajnjom rezervom. Glasnogovornik južnog sektora ukrajinske vojske rusku stranu često proziva za nuklearni terorizam, odbijajući pritom komentirati pitanja pucaju li i Ukrajinci na ciljeve u neposrednoj blizini reaktora.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je nedavno da će ruski vojnici koji pucaju iz zaklona elektrane ili prema njoj postati "specijalna meta" za ukrajinsku tajnu službu i vojsku. Činjenica je da se Rusi uporno koriste atomskim štitom, sklanjajući se od ukrajinskih dronova i raketnih bacača čak i unutar reaktorskih betonskih hala.

image
Ed Jones/Afp

Za razliku od prilično nezaštićenih reaktora u Černobilu, šest lakovodnih reaktora pod tlakom u Zaporožju skriveno je pod kućištem od armiranog betona i čelika, ponegdje debelim i preko 10 metara. Čak i da borbeni avion padne na njih, u stanju su podnijeti udar bez rizika, tvrdi Olga Košarna, ukrajinska nuklearna stručnjakinja i bivša članica uprave ukrajinskog nuklearnog regulatora.

Ona vjeruje da je u ruskom interesu da ova elektrana ostane funkcionalno netaknuta, jer će je sigurno pokušati spojiti na mrežu kojom se napaja okupirani Krim. No, visokostresno okruženje po radnike u nuklearki jako je povećalo opasnost od neplaniranog incidenta prouzročenog ljudskom pogreškom. U kompleksu Zaporožje sad već postoji fatalan manjak ljudstva i za servisiranje protokola za hitne situacije.

Jedan od radnika koji je razgovarao s novinarima Washington Posta povjerio im se kako je dosad ostao na dužnosti isključivo iz patriotskih razloga, nadajući se skoroj ukrajinskoj pobjedi. No, s vremenom je njegovih istomišljenika u NE Zaporožje ostalo jako malo. Možda je došlo vrijeme da svi ipak odemo, tvrdi, i prepustimo Rusima punu odgovornost za budući razvoj događaja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. rujan 2022 12:37