Europske obavještajne službe upozoravaju da Rusija pojačava napore usmjerene na atentate na čelnike obrambenih kompanija, zbog čega tvrtke povećavaju sigurnosne mjere za svoje vodeće ljude. Prema informacijama dužnosnika pet europskih obavještajnih službi koje prenosi Financial Times, Kremlj širi sabotažne i takozvane hibridne operacije u Europi s ciljem slabljenja potpore Ukrajini.
Na meti su direktori velikih obrambenih kompanija, ali i zaposlenici manjih tvrtki koje proizvode dronove i njihove komponente. Prema obavještajnim izvorima, atentati na civilne mete, koji su se nekoć smatrali neprihvatljivima čak i za ruske obavještajne službe, postaju sve važniji dio tih operacija.
„Razina prijetnje u Europi je porasla. I prema imovini, ali i prema ljudima”, rekao je jedan visoki europski obavještajni dužnosnik.
Njemačka Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) znatno je pojačala kontakte sa zaposlenicima i upravama obrambenih kompanija te preporučuje angažiranje privatnih timova za neposrednu tjelesnu zaštitu.
„Rusija se namjerno bavi planiranjem nasilnih djela protiv pojedinaca, koja provode državni ili državno kontrolirani akteri”, upozorio je čelnik BfV-a Sinan Selen pred njemačkim zastupnicima. Dodao je da služba primjećuje promjene u odabiru meta, metodama i uključenim akterima, uključujući korištenje struktura organiziranog kriminala.
Cilj je i zastrašivanje obrambene industrije
Odgovornost za takve operacije uglavnom se pripisuje ruskoj vojnoj obavještajnoj službi GRU. Prema obavještajnim izvorima, njezini operativci sve više surađuju s kriminalnim skupinama, koriste prekogranične mreže suradnika te razdvajaju izviđanje, logistiku, planiranje i provedbu operacija među različite pojedince i skupine.
U nekim su slučajevima planovi već otkriveni i spriječeni, dok su u drugima zabilježene sumnjive aktivnosti, uključujući praćenje kretanja i svakodnevnih navika pojedinaca kod kuće i na radnom mjestu.
Moćni direktor kojeg je Putin htio ubiti stigao u Zagreb, slušao ga i Plenković: ‘U Hrvatskoj ćemo zaposliti 1000 ljudi!‘
Obavještajci upozoravaju da za ostvarivanje cilja nije nužno da atentat bude izvršen. Važan dio strategije je stvaranje straha među ljudima koji vode ili rade u tvrtkama koje podupiru Ukrajinu.
„Glavni cilj iz ruske perspektive i dalje je psihološki”, rekao je jedan obavještajni dužnosnik.
„Već samim time što se ljudi počinju osjećati kao moguće mete, postiže se željeni učinak. Žele da pojedinci dvaput razmisle prije nego što počnu poslovati s Ukrajinom.”
Predstavnici obrambene industrije upozoravaju da bi troškovi zaštite zaposlenika i proizvodnih pogona mogli postati ozbiljan financijski teret, osobito za manje tvrtke i start-upove. Jedan je direktor za Financial Times otkrio da je njegova kompanija nedavno preselila proizvodni pogon u zapadnoj Europi kako bi ga zaštitila od ruskih prijetnji.
Čelnici velikih proizvođača oružja pod pojačanom zaštitom
Zabrinutost traje još od početka 2024., kada su američke i njemačke obavještajne službe otkrile navodni ruski plan atentata na Armina Pappergera, direktora njemačkog proizvođača oružja Rheinmetall, koji je nedavno bio u Zagrebu. Papperger je otvoreno zagovarao naoružavanje Ukrajine u obrani od ruske agresije.
On je danas pod neprekidnom zaštitom privatnih zaštitara i policije. U međuvremenu, sigurnosne tvrtke bilježe sve veći broj upita obrambenih kompanija, ali i poduzeća iz sektora energetike i kritične infrastrukture, o tome kako zaštititi svoje zaposlenike
Claudine Fry iz međunarodne tvrtke za strateško savjetovanje i sigurnost Control Risks upozorava da je rizik od atentata postao znatno važnija tema za europske kompanije.
„Vidimo sve veći interes za procjenu ozbiljnosti prijetnje rukovoditeljima i za poduzimanje konkretnih koraka kako bi se tom prijetnjom upravljalo”, rekla je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....