Europska unija i njezine ključne članice u strogoj tajnosti razrađuju obrambene i logističke planove za potencijalni izravni vojni sukob s Rusijom, pripremajući se za takozvani "scenarij iz noćne more" na svojim istočnim granicama. Unatoč javnim nastojanjima da se izbjegne širenje panike među građanima, visokopozicionirani obrambeni i diplomatski izvori u Bruxellesu upozoravaju da rizik od oružanog incidenta ili otvorene agresije nikada nije bio veći te poručuju kako je "samo pitanje vremena kada će pasti prve žrtve".
Kako navodi Politico, iako se godinama smatralo da bi potencijalni ruski napad na neku od članica NATO-a bio nezamisliv, europske obavještajne službe posljednjih mjeseci bilježe zabrinjavajući porast hibridnih prijetnji, sabotaža i namjernih provokacija. Od presijecanja podmorskih optičkih i energetskih kabela u Baltičkom moru, preko učestalih kibernetičkih napada na kritičnu infrastrukturu i zračne luke, pa sve do masovnog ometanja GPS signala iznad sjeverne i istočne Europe – Bruxelles sve te događaje više ne promatra kao izolirane incidente, već kao sustavno testiranje obrambenih kapaciteta i reakcije Zapada.
Razgovori su se intenzivirali nakon što je u kolovozu na zračnoj luci u Leipzigu pronađen dron s eksplozivom, rekli su za Politico diplomati i dužnosnici kojima je zajamčena anonimnost kako bi mogli govoriti o povjerljivim razgovorima.
EU godinama razmatra takve scenarije, a predstavio je i "hibridni alat" usmjeren na koordinaciju odgovora na kibernetičke napade, miješanje u izbore i sabotaže. Međutim, najnoviji razgovori usredotočili su se na rizik od ozbiljnijih napada koji bi mogli uzrokovati velik broj žrtava.
Testiranje granica i hibridni rat bez presedana
Posebnu zabrinutost među vojnim planerima izaziva stanje duž granice koje baltičke zemlje i Poljska dijele s Rusijom i Bjelorusijom. Ondje se, prema navodima sigurnosnih stručnjaka, već mjesecima odvija "tihi rat".
Pritisak instrumentaliziranih migracijskih valova, misteriozni preleti neidentificiranih dronova te učestale vojne vježbe s ruske strane granice prisilili su države poput Finske, Estonije i Poljske na drastično podizanje razine vojne pripravnosti i podizanje čvrstih fizikalnih barijera.
"Nismo više u fazi teoretiziranja. Nalazimo se u sivoj zoni u kojoj ruske snage konstantno opipavaju naš puls. Pitanje više nije hoće li se dogoditi ozbiljan incident s ljudskim žrtvama, nego kako ćemo reagirati kada do njega dođe", navodi neimenovani visoki dužnosnik EU-a u razgovoru s obavještajnim analitičarima.
Prema njegovim riječima, najveća opasnost leži u mogućnosti krive procjene na terenu – situacije u kojoj bi slučajni prelet ili lokalni oružani incident mogao u roku od nekoliko sati eskalirati u sveopći sukob širih razmjera.
U sklopu priprema za krizni scenarij, Europska komisija u suradnji s NATO savezom intenzivno radi na projektu takozvane "Vojne Schengena". Riječ je o masovnom uklanjanju administrativnih i infrastrukturnih prepreka kako bi se u slučaju izbijanja rata teško naoružanje, tenkovi i stotine tisuća vojnika mogli u najkraćem mogućem roku prebaciti sa zapada Europe – iz luka u Njemačkoj, Nizozemskoj i Francuskoj – izravno na istočno krilo Saveza.
Dosadašnje analize pokazale su poražavajuće podatke: mnogi mostovi, tuneli i željezničke pruge diljem srednje Europe jednostavno ne mogu izdržati težinu modernih tenkova, dok bi birokratske procedure dobivanja dozvola za prelazak granica u mirnodopskim uvjetima trajale danima. Zbog toga se u najvećoj tajnosti radi na jačanju cestovnih i željezničkih pravaca te usklađivanju pravnih okvira kako bi se u izvanrednom stanju vojne konvoje propuštalo bez ikakvih zastoja.
Priprema civilnog sektora i koncept ‘totalne obrane‘
No, tajne pripreme ne odnose se samo na oružane snage. Puno veći izazov za Europsku uniju predstavlja priprema civilnog društva i gospodarstva na uvjete sveopćeg rata. Zbog toga se unutar Unije sve glasnije zagovara koncept "totalne obrane", po uzoru na skandinavske zemlje, gdje svaki građanin, javna ustanova i privatna tvrtka imaju unaprijed definiranu ulogu u slučaju nacionalne ugroze.
Iza zatvorenih vrata razrađuju se krizni protokoli koji uključuju osiguravanje strateških zaliha hrane, lijekova i energenata, planove za masovnu evakuaciju civilnog stanovništva iz pograničnih područja te zaštitu ključnih energetskih mreža od potpunog kolapsa. Poseban naglasak stavljen je i na suzbijanje dezinformacijskih kampanja i unutrašnje destabilizacije koje bi Moskva, prema procjenama obavještajaca, aktivirala istodobno s bilo kakvim vojnim potezom kako bi paralizirala političko odlučivanje u Bruxellesu.
Uplakani mir i utrka s vremenom
Iako europski lideri u javnosti i dalje naglašavaju važnost diplomacije i odvraćanja, realnost na terenu pokazuje da se Europa ubrzano naoružava i sprema za najgori mogući razvoj događaja. Vojni proračuni članica Unije dosežu povijesne rekorde, a europska vojna industrija radi u tri smjene kako bi nadoknadila godinama zanemarivane zalihe streljiva i opreme.
Jaz između mirnodopske svakodnevice europskih građana i tmurnih predviđanja u vojnim zapovjedništvima nikada nije bio veći. Dok se većina Europe i dalje nada da do najcrnjeg scenarija neće doći, europski planeri nemaju luksuz nade. Oni, utrkujući se s vremenom, slagaju mozaik obrane za trenutak kada bi se "noćna mora" s papira mogla preliti na europske ulice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....