Vođa ruskih plaćenika Jevgenij Prigožin rekao je u ponedjeljak, u prvom javnom istupu otkako je u subotu okončao jednodnevnu pobunu Wagnerovih snaga, da je namjera bila iskazati prosvjed zbog neučinkovitog vođenja rata u Ukrajini, a ne da se sruši vlast u Moskvi, piše Jutarnji list.
Jedanaestminutna audioporuka Prigožina objavljena je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. Prigožin u toj objavi nije otkrio gdje se nalazi. Neki su mediji izvijestili da se nalazi u Bjelorusiji.
On je kazao kako je pobunom želio spasiti svoju paravojsku kojoj je prijetilo da će je vojska apsorbirati. "Svrha mimohoda bila je ne dopustiti uništenje Wagnerove skupine", rekao je Prigožin. On je ustvrdio da nijedan pripadnik Wagnerove skupine nije potpisao ugovor za vojsku.
Wagnerovo spektakularno napredovanje prema Moskvi u subotu otkrilo je "ozbiljne sigurnosne probleme" u Rusiji, rekao je dodajući da su njegovi ljudi prešli 780 kilometara uz slab otpor.
"Marš je pokazao da postoji ozbiljna zabrinutost za sigurnost u zemlji", rekao je vođa Wagnera u prvoj audio poruci otkako je pobuna okončana u subotu navečer.
Razlog za marš bio je želja da odgovorni odgovaraju za pogreške u vojnoj operaciji u Ukrajini, pojasnio je.
"Stali smo kad je postalo jasno da će se proliti mnogo krvi. Zato smatram da je demonstracija onoga što smo planirali napraviti bila dovoljna. Naša odluka da odustanemo počivala je na dva faktora: nismo htjeli proljevati rusku krv i marširali smo kako bismo prosvjedovali", rekao je Prigožin.
Prigožin je ponovno Ministarstvo obrane Rusije optužio za napadanje njegovih boraca te rekao da je to bio okidač da odmah krenu.
"Cilj marša bio je očuvanje plaćeničke vojske Wagner i pozivanje na odgovornost dužnosnika koji su napravili mnogo grešaka. Društvo je to zahtijevalo", rekao je Prigožin.
Šef Wagnera priznao je da su njegovi borci tijekom pobune ubili pripadnike Ruskog ratnog zrakoplovstva te rekao da mu je žao što je Wagner morao napasti letjelice. "Međutim, napadali su naše snage bombama i raketama", dodao je Prigožin.
Rekao je i da je Wagnerov ulaz u Rusiju bio "udžbenički" te da je Rusija tako 24. veljače trebala upasti u Ukrajinu.
Prigožin je rekao da je Wagner bio protiv toga da ga se 1. srpnja 2023. ugasi te integrira u redovnu rusku vojsku.
Šef Wagnera rekao je i da su zapovjednici u njegovoj plaćeničkoj vojsci odbili potpisati ugovore s Ministarstvom obrane Rusije. Prigožin tvrdi da je zbog toga stradalo 30 njegovih boraca.
Prigožin je rekao i da je bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko odigrao ulogu u okončavanju njegove pobune te da je dao nekoliko prijedloga koji su se ticali nastavka legalnog rada Wagnera. Nije, međutim, otkrio kakve je točno prijedloge Lukašenko dao.
Šef Wagnera rekao je da su njegove snage tijekom pobune uspjele blokirati "sve" ruske vojne jedinice i letjelice na koje su naletjele. Prigožin je rekao da su žitelji gradova kroz koje su njegovi borci prošli podržali Wagner.
Ustvrdio je da su njegove trupe tijekom pobune prevalile put od 780 kilometara. Usporedbe radi, to je udaljenost koju su ruske snage prevalile kada su 24. veljače 2022. krenule u invaziju na Ukrajinu i stigle do Kijeva.
Dodao je i da bi "specijalna vojna operacija" u Ukrajini završila ranije da je Wagner predvodio napad.