Rašomon oko diverzija na megaplinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 na Baltiku se nastavlja. Zaplet je dostojan najuzbudljivijih krimića Agathe Christie, ali zasad nema ni naznaka tko bi mogao biti "ubojica".
Naime, sada je danski list Information objavio kako je koji dan prije eksplozije na plinovodima, upravo na tom području, bio brod ruske mornarice SS-750 koji je "primjeren" za podvodne operacije, a na njemu se nalazi i mini podmornica AS-26 Priz.
Iz stožera danske vojske potvrdili su tu informaciju Informationa jer je patrolni brod danske mornarice, koji se nalazio istočno od otoka Bornholm 22. rujna, samo četiri dana prije diverzije, napravio 26 fotografija ruskog broda, ali nisu željeli ustupiti snimke jer su one, kako su rekli, "obavještajnog karaktera". Danski vojni analitičar Jacob Kaarsbo izjavio je da je taj brod osposobljen provesti diverziju na plinovodu, a to je potvrdio i bivši švedski obavještajac Joakim von Braun, piše Jutarnji list.
Danski analitičar Oliver Alexander "dopušta mogućnost da je ruski brod tamo bio zbog nečega drugog" te da se jednostavno "poklopilo", ali ipak navodi kako je "vrlo zanimljiv trenutak". Iako je od "misterioznog" napada na važan geostrateški ruski plinovod Sjeverni tok, kojim se velik dio Europe trebao opskrbljivati ruskim plinom, prošlo sedam mjeseci, nikakve istrage još nisu pokazale tko bi mogao stajati iza tih napada, premda su se u medijima povremeno pojavljivale razne teorije o počiniteljima.
U Rusiji bez zadrške smatraju da iza napada stoje "Anglosasi", kako je to formulirao sam ruski predsjednik Vladimir Putin, upirući prst u SAD i Veliku Britaniju kojima to "jedinima odgovara". I američki novinar Seymour Hersh, dobitnik Pulitzera, u veljači je objavio, pozivajući se na anonimni izvor, da su "diverziju izveli američki ronioci uz pomoć Norveške". Nešto kasnije američki New York Times i njemački Die Zeit objavili su da iza terorističkog napada stoje "proukrajinske skupine", iako nikada nije pojašnjeno što pod tim podrazumijevaju i tko bi to mogao biti. I Washington i Kijev demantirali su bilo kakvu svoju upletenost u napad na plinovod. Rusija je tražila da sudjeluje u međunarodnoj istrazi, ali je to Danska odbila jer se napad dogodio u njihovoj "pomorskoj ekonomskoj zoni". Glasnogovornica ruskoga Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova objavila je da se, unatoč tome, "pitanje diverzije neće moći gurnuti pod tepih".
Prije početka ruske agresije na Ukrajinu Sjeverni tok 2 bio je predmet velikih političkih rasprava. Rusi su smatrali da Njemačka kao suvlasnik neće odustati od njega, ali na kraju on nikada nije proradio jer Nijemci nisu izdali uporabnu dozvolu, a i sama gradnja se odugovlačila. Sjeverni tok 1 je radio, ali je nakon izvedenih napada (danski i švedski seizmološki uredi zabilježili su te eksplozije) taj plinovod sada potpuno izvan funkcije.