Evo lijepog primjera kako se upravljanjem medijima vodi krizna diplomacija. Narodna Republika Kina odbija susret ministra obrane Li Shangfua s američkim Lloydom Austinom jer je administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa kineskom generalu nametnula sankcije zbog prodaje oružja Rusiji - piše Jutarnji list.
Washington je predložio da se sastanu u Singapuru, gdje se održava azijski sigurnosni summit Shangri-La. Beijing/Peking odbija, nastojeći pokazati oštar stav prema američkim zahtjevima.
A onda u petak navečer The Financial Times objavi kako je William Burns, direktor američke središnje obavještajne agencije (CIA), u svibnju bio u NR Kini i razgovarao s nizom dužnosnika. I tako je kineska taktika navodno zatvorenih vrata američkim dužnosnicima doživjela brodolom na globalnoj javnoj sceni.
William Burns je čovjek posebnih zadataka američke administracije. Dugogodišnji karijerni diplomat, bivši ambasador u Rusiji, govori ruski, francuski i arapski, dao je potpuno novi ton položaju šefa CIA.
Dao je više intervjua nego bilo koji raniji direktor, otvorio javnosti niz tajnih dokumenata koji su potvrdili da Rusija laže kad je tvrdila da ne priprema invaziju Ukrajine i bio u Moskvi u studenom 2021. kako bi pokušao uvjeriti predsjednika Vladimira Putina da odustane od planova.
Nije uspio, ne bi nitko, ali je nakon jednosatnog telefonskog razgovora s kremaljskim carem, koji je bio u Sočiju, donio važnu poruku: rat je neminovan, a Putin se promijenio.
"Njegov uspon malo je vjerojatan preokret za visoku, diskretnu figuru pronicljivih očiju, pepeljaste kose i podrezanih brkova, kakvu biste lako mogli zamisliti u romanu Johna Le Carréa kako šapuće na uho dostojanstveniku na zabavi u ambasadi da grad pada u ruke pobunjenicima, a brod će u ponoć čekati u luci."
Živopisna je to slika koju je u New York Timesu izložio Robert Draper.
Dobro nam došao
Odnosi Washingtona i Beijinga su loši i američki predsjednik Joe Biden je Burnsa opet poslao u tajnu misiju. Nedvojbeno je u naišao na dobrodošlicu, slaže se dvoje dobrih poznavatelja kineske politike. "Kao iskusan diplomat i viši obavještajni dužnosnik, Burns je u jedinstvenoj poziciji da se uključi u dijalog koji potencijalno može pridonijeti cilju Bidenove administracije da stabilizira veze", rekla je Bonnie Glaser, stručnjakinja za Kinu u Marshallovoj zakladi The Financial Timesu.
"Znaju ga kao sugovornika od povjerenja i svakako bi diskretni angažman s Burnsom vidjeli savršenom prilikom", rekao je Paul Haenle, koji je u Bijeloj kući bio zadužen za odnose s NR Kinom.
Globalni je stav da Washington i Beijing moraju, u interesu globalnog razvija i mira, imati otvorene komunikacijske kanale kako ne bi došlo do nerazumijevanja koje bi izazvalo krizu. Obje sile dijele to mišljenje, što je dobro, dok analitička kuća Rand donosi još jednu varijablu u tu jednadžbu: "Ako bi američko-kineski odnosi postali konstruktivniji, Moskva bi mogla osjetiti veću nesigurnost u pogledu svog globalnog položaja i mogla bi pristupiti pregovorima s Washingtonom iz konstruktivnije perspektive."
Austin je govorio kao general, ali general koji želi izbjeći rat (jedna od ključnih poruka Sun Tzua u "Umijeću ratovanja"). Kaže tako američki ministar obrane da nam "ruska invazija pokazuje sve pogibelji meteža i cijenu kaosa".
Sloboda plovidbe
Ministar Austin poruke Kineskoj komunističkoj partiji zaključuje čvrsto: "Da budemo jasni, ne tražimo sukob. Ali, nećemo ustuknuti pred maltretiranjem ili prisilom … Sukob nije neminovan ni neizbježan. Odvraćanje je danas snažno - i naš je posao da tako i ostane. Cijeli svijet želi održavanje mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu - cijeli svijet. O tome ovisi sigurnost komercijalnih brodskih putova i globalnih lanaca opskrbe. Kao i sloboda plovidbe širom svijeta. I nemojte pogriješiti: sukob u Tajvanskom tjesnacu bio bi poguban."
Zbog toga je pozvao čelnike kineskog obrambenog sustava na otvaranje kanala komunikacije: "Bilo kad je pravo vrijeme razgovora odgovornim vođama obrane."
Kineski general Jing Jianfeng je nakon govora rekao da je SAD odgovoran zbog teškoća u vojnim odnosima i ponovio tezu o jedinstvu Tajvana, gdje navodno žele ujedinjenje s maticom zemljom.
Bonnie Glaser je New York Timesu iznijela intrigantnu tezu: "Žele privući našu pozornost. Kinezi - a to je već dugo istina - doista nisu zainteresirani za mjere smanjenja rizika jer misle da ćemo održavanjem određene razine rizika biti oprezniji." - piše Jutarnji list.