Poljski premijer pronašao neočekivanog neprijatelja, dabrove, optužio ih je i za poplave, ekolozi se ne slažu

Jaroslaw Kaczynski može predahnuti, Donald Tusk je pronašao novog neprijatelja.

Dok se Poljska muči s posljedicama raznornih poplavama prouzročenih obilnim kišama diljem srednje Europe, poljski premijer okrivio je dabrove za pogrošavanje problema, piše Politico.
Donald Tusk je na nedavnom kriznom sastanku rekao da dabrovi ugrožavaju brane i nasipe.
Dabrovi grade vlastite brane ne bi li stvorili udobne domove za svoje obitelji koji će ih štititi od grabežljivaca. Međutim, prema nekim znanstvenicima s kojima se Tusk očito slaže, dabrovi pritom mogu kopanjem oštetiti obale rijeka i oslabiti nasipe. 
"Nekada morate birati između ljubavi prema životinjama i sigurnosti gradova, sela i stabilnosti nasipa", kazao je Tusk, dodavši da je potrebno braniti infrastrukturu od dabrova te da će vlada dozvoliti bilo kakvo djelovanje, unutar zakona, kako bi se nasipi zaštitili od tih glodavaca. 
"Učinite što god je potrebno, branit ću te odluke. Nasipi su danas apsolutni prioritet", poručio je Tusk.

Izuzetna količina oborina u rujnu je dovela do katastrofalnih poplava diljem srednje Europe. Najmanje 16 osoba je izgubilo živote, evakuirani su gradovi u Češkoj i Poljskoj, zatvorene su prometnice i otkazani događaji.
Poljska vlada je rasporedila vojsku na najpogođenija područja, što je podsjećalo na slične katastrofalne poplave 1997. i 2010.
Andrzej Czech, znanstvenik o okolišu i stručnjak za dabrove, rekao je da su Tuskovi komentari "besmislice" i vlada u Varšavi koristi dabrove za "čisto političke" ciljeve.
"To je najavljeno samo kako bi se pokazalo da je vlada pronašla učinkovito i brzo žrtveno janje za poplave", kazao je Czech za Politico.
Štoviše, lovci i farmeri čine snažan lobi u sklopu jednog od Tuskovih koalicijskih partnera, seljačko-konzervativne stranke PSL, smatra Czech.

"Farmeri su uglavnom protiv dabrova jer ponekad poplavljuju polja i usjeve", nastavio je znanstvenik, dodavši da je problematično tek "dva posto staništa dabrova".
"Lovci žele popraviti svoju lošu sliku u javnosti tako što će se prikazati kao izbavitelji koji rješavaju probleme i nadaju se da će dobiti novac poreznih obveznika za tamanjenje dabrova, baš kao što su dobili za pucanje na divlje svinje tijekom virusa afričke svinjske kuge", kazao je Czech.
"Narod će biti sretan jer se nešto brzo poduzima, a lovci će dobiti novac poreznih obveznika".

Czech je predložio jednostavniji način da se nasipi zaštite od dabrova: postavljanjem mreža oko njih. Stručnjak je priznao da to nije rješenje kojim bi se moglo pretjerano hvaliti, no tvrdi da je ono mnogo jeftinije nego plaćati ljudima da love dabrove.
Ekolozi tvrde da dabrovi ne pridonose prirodnim nepogodama poput poplava, šumskih požara i suša, već da su ključan dio rješenja jer potpomažu zdrava močvarna područja koja zauzvrat apsorbiraju ugljikov dioksid i usporavaju rijeke.
Dabrovi su krajem 90-ih bili na rubu izumiranja u Europi, ali zahvaljujući naporima konzervatora, sada ih diljem kontinenta ima preko 1,2 milijuna.
"Dabrovi rade besplatno, rade vikendima, rade danonoćno - povećavajući podzemne vode i potičući bioraznolikost", rekao je Gerhard Schwab, stručnjak za dabrove iz Bavarske.