StoryEditor
Svijetamerički koncept

Politolog Vedran Obućina: Ovo je objava rata - slijedi odmazda i kraj multikulturalnosti

Piše PSD.
15. studenog 2015. - 09:01
Kada je 25. srpnja 1995. godine eksplodirala bomba u metrou u centru Pariza, osam ljudi izgubilo je život, a 119 ih je bilo ozlijeđeno. Napad, pripisan alžirskim islamskim ekstremistima, bio je najsmrtonosniji u nizu od devet terorističkih akcija tog ljeta, kada je ranjeno više od 200 ljudi. Krajem 1996., opet u bombaškom napadu u pariškome metrou, poginule su četiri osobe, a 91 osoba bila je ranjena. Brutalna likvidacija ljudi u redakciji francuskog satiričnog lista “Charlie Hebdo” početkom ove godine sablaznila je Europu, možda na jednak način kao i pokolj izraelskih sportaša na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. godine.

Međutim, užasan napad bombaša samoubojica i jurišnika s kalašnjikovima, te likvidacija najmanje 150 ljudi – napad je bez premca. Ili, bolje rečeno – objava rata.

Ključno je pitanje hoće li se francuski šef države Francoise Hollande odlučiti na vojnu odmazdu prema ISIL-u ako se pokaže da su oni izveli udar na Pariz. Od svih europskih zemalja, najviše je Francuska vojno prisutna na afričkom kontinentu u borbi protiv islamističke radikalne grupe ISIL i zaostalih ćelija Al-Qa’ide, pa je samim time mnogo toga Pariz stavio na kocku. Početkom rujna francuski borbeni lovci udarili su na više lokacija Islamske države u Siriji.

Francuzi izbliza desetljećima prate sve što se događa u njezinim bivšim kolonijama i politika prema Africi kroji se u predsjedničkoj Elizejskoj palači, gdje postoji poseban “afrički ured” zadužen za savjetovanje šefa države prigodom povlačenja strateških poteza.

Vedran Obućina, politolog i jedan od najvećih domaćih stručnjaka za Bliski istok, kaže kako će odmazde sigurno biti.

– Siguran sam da će odmazde biti, i to najviše u dijelu pritiska na SAD i zemlje saveznice da se odlučno pristupi rješavanju problema džihadista u Siriji i Iraku. Pariz, s obzirom na vojne kapacitete, može samostalno izvesti ograničene vrste odmazde. Međutim, takva i slična vojna intervencija samo bi kratkoročno riješila problem ISIL-a, ali ne bi, što je najgore, uklonila asimetrične prijetnje terorizma od Francuske.

Po svemu sudeći, napade u centru Pariza izveli su “domaći” teroristi, odnosno muslimani koji već generacijama žive u Francuskoj. Dakle, rat bi se morao voditi i protiv dijela vlastitih građana, a to je neodrživa situacija za francusku multikulturalnost. Nema sumnje, jedan od poteza odmazde bit će i znatno smanjenje ljudskih prava, kao i viši stupanj nadzora po uzoru na američki koncept “domovinske sigurnosti” – predviđa Obućina.

Ukupno 10.000 francuskih vojnika sudjeluje u operacijama širom Malija, Mauritanije, Nigera, Burkine Faso i Čada, čiji je cilj pronalaženje i borba protiv islamskih ekstremista, uz upotrebu borbenih aviona, helikoptera i bespilotnih letjelica, dronova.

Francuske postrojbe kontinuirano su prisutne u bivšim francuskim kolonijama, poput Burkine Faso, Kameruna, Centralnoafričke Republike, Čada, Gabona, Džibutija, Gvineje, Bjelokosne Obale, Senegala, Nigera i Malija. Stalne vojne baze Francuska ima i u prekomorskim teritorijima: Gvajani, Francuskoj Polineziji, Novoj Kaledoniji, na otocima Martinique, Majot (otok u Mozambičkom kanalu), Reunion (u Indijskom oceanu), kao i na otocima Saint Piere i Miqelon, u sjevernom Atlantiku, i u nizu suverenih zemalja.

Nakon rijeke krvi koja je potekla pariškim ulicama, Hollande, po svemu sudeći, nema previše izbora. Koliko god koncept multikulturalnosti bio drag francuskom društvu, bez primjene oružanoga koncepta obuzdavanja Islamske države i njezinih ideja, sve drugo shvatit će se kao znak slabosti i još jedan nokaut.

Papa Franjo komentirao je pokolj, nazvavši napad dijelom Trećeg svjetskog rata, javio je Radio Vatikan. Na pitanje je li ovo početak Trećeg svjetskog rata, Papa je odgovorio “ovo je dio toga”.

D.K.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. rujan 2020 04:49