Amerikanci su odlučili poslati Ukrajincima kazetne bombe nakon konzultacije sa saveznicima, potvrdila je Bijela kuća u petak. Ukrajinci su dali "pisane garancije" da će koristiti streljivo na način da se na minimum svede rizik za civile, tvrdi Washington. Kazetne bombe zabranjene su u više od 120 zemalja, jer godinama nakon završetka rata zaostali "zvončići" nastavljaju ubijati ljude.
"Trebalo mi je neko vrijeme da se uvjerim da to napravim", priznao je predsjednik SAD-a Joe Biden u intervjuu CNN-u. Istaknuo je da se odlučio na to jer Ukrajincima ponestaje streljiva. Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da su odluku odgađali koliko god dugo su mogli. Odluku kritiziraju udruge za ljudska prava i dio demokrata, piše Jutarnji list.
Kazetne bombe se rasprskavaju u zraku, oslobađajući na stotine i tisuće zvončića, malih eksplozivnih naprava, raspršenih na velikom području radi uništavanja više ciljeva odjednom.
U ratu u Ukrajini kazetne bombe koriste i Rusi i Ukrajinci, prenosi BBC. Sullivan je na brifingu u petak rekao novinarima da su američke kazetne bombe koje se šalju u Ukrajinu daleko sigurnije od onih koje koristi Rusija, odnosno da drastično manje zvončića ostaje neeksplodirano na tlu, kao prijetnja civilima godinama kasnije.
Na početku rata iz Bijele kuće su poručili da bi to bio ratni zločin kad bi Rusija koristila kazetne i vakuumske bombe, podsjeća BBC.
Vijest o slanju kazetnih bombi u Ukrajinu, tjedan dana prije summita NATO-a u Vilniusu, prva je dan ranije objavila agencija AP. UN je osudio korištenje kazetnih bombi. Ispred UN-ovog ureda za ljudska prava Marta Hurtado upozorila je u petak da odmah treba prestati s korištenjem takvih bombi. Kazetne bombe predstavljaju "ozbiljnu prijetnju životima civila, dugo nakon završetka sukoba", upozorio je Amnesty International. Američka koalicija za kazetnu municiju, udruga koja je dio velike svjetske koalicije nevladinih udruga koje se bore protiv upotrebe kazetnih bombi, poručila je da će uzrokovati veliku patnju, danas i u desetljećima koja dolaze.
Rusi su osudili odluku Washingtona, dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio američkom predsjedniku na "pravovremenom, širokom i prijeko potrebnom" paketu vojne pomoći u vrijednosti od 800 milijuna dolara, što će "približiti Ukrajinu pobjedi nad neprijateljem, a demokraciju pobjedi nad diktaturom".
Prošlog tjedna, zapovjednik glavnog stožera ukrajinske vojske Valerij Zalužni upozorio je da je ukrajinska ofanziva ometena nedostatkom odgovarajuće borbene moći i izrazio frustraciju sporim isporukama obećanog oružja sa Zapada. Iz Pentagona već neko vrijeme govore da razmišljaju o slanju kazetnih bombi.
I neki američki demokrati tu su Bidenovu odluku nazvali užasnom pogreškom. U zajedničkom priopćenju republikanski čelnici u odborima za vanjske poslove Predstavničkog doma i Senata poručili su da će Bidenov potez omogućiti ukrajinskim snagama da učinkovitije ciljaju i eliminiraju ruske snage.
Do završetka pisanja ovog članka nije bilo drugih međunarodnih reakcija: glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da NATO nije zauzeo stav o kazetnom streljivu. SAD, Ukrajina i Rusija nisu potpisale sporazum o nekorištenju kazetnih bombi, na što se obvezalo 120 zemalja. Među tih 120 zemalja je Njemačka.
No Nijemci su izrazili razumijevanje za odluku Washingtona. Sigurni smo da naši američki prijatelji nisu olako donijeli odluku o isporuci takvog streljiva, rekao je glasnogovornik njemačke vlade. Više od dvije trećine od 30 članica NATO-a potpisnice su konvencije o kazetnom streljivu iz 2010. godine, piše Jutarnji list.
Agencija Associated Press, koja je prva objavila vijest, javlja da je Washington donio odluku usprkos velikoj zabrinutosti oko te vrste streljiva, ograđujući se da će poslati bombe s bitno manjom stopom neispravnosti, što znači da će nakon ispaljivanja ostati puno manje neeksplodiranih zvončića koji naknadno odnose živote. Bidenov savjetnik Sullivan rekao je da američke kazetne bombe imaju stopu neispravnosti manju od 2,5 posto, a ruske između 30 i 40 posto. To znači da će odluka predsjednika Bidena o slanju kazetnih bombi Ukrajini zaobići američki zakon koji zabranjuje proizvodnju, korištenje ili predaju kazetnog streljiva s više od 1 posto neispravnosti, navodi BBC.
U novom paketu američke vojne pomoći Ukrajini su oklopna vozila Bradley i Stryker, streljivo za haubice te topnički raketni sustav visoke mobilnosti HIMARS. Republikanski zastupnik Michael McCaul, predsjednik Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma američkog Kongresa, pozdravio je slanje kazetnih bombi Ukrajini, ističući da se na taj potez dugo čekalo.
"Sada je vrijeme da SAD i njegovi saveznici opskrbe Ukrajinu sustavima koji su joj potrebni, od kazetnog streljiva do F-16 i ATACMS-a, kako bi pomogli ključnoj protuofenzivi.
Svako daljnje odgađanje koštat će života nebrojenih Ukrajinaca i produžiti ovaj brutalni rat", upozorio je McCaul. S taktičkim raketnim sustavom ATACMS Ukrajinci bi mogli gađati ruske mete na udaljenosti od 300 kilometara.
Pentagon tvrdi da su Amerikanci zadnji put znatno koristili kazetne bombe tijekom invazije na Irak 2003. godine. Po udruzi za ljudska prava Human Rights Watch, američka vojska je u prve tri godine invazije na Afganistan bacila više od 1500 kazetnih bombi.