U filmu iz 2004. ‘The Day After Tomorrow‘ (‘Dan poslije sutra‘), svijet je zahvatila strašna oluja i prouzročila novo ledeno doba. No iako je taj filmski hit bio znanstvena fantastika, neki znanstveni elementi u tom zastrašujućem scenariju itekako su stvarni, piše Daily Mail.
Naime, kako se već dugo predviđa, za nekoliko desetljeća bi otapanje ledenjaka moglo prouzročiti zaustavljanje Golfske struje - velikog sistema morskih struja koji griju sjevernu hemisferu. Bez tog dodatnog izvora topline, prosječne temperature bi u Sjevernoj Americi i dijelovima Europe i Azije mogle pasti za nekoliko stupnjeva, a ‘ozbiljne posljedice bi se mogle osjetiti širom svijeta‘.
Znanstvenici upozoravaju da je naglo gašenje Golfske struje vjerojatnije nego ikad, jer računalna simulacija pokazuje vrlo strm prijelaz u skoroj budućnosti. Autori studije sa Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj, ne znaju kad će se kolaps točno dogoditi, iako neke prijašnje studije predviđaju da bi to moglo biti već sljedeće godine.
‘Sve smo bliže kolapsu, ali nismo sigurni koliko blizu‘, kazao je voditelj studije Rene van Westen, klimatski znanstvenik i oceanograf sa Sveučilišta Utrecht. ‘Približavamo se prijelomnoj točki.‘
Pitanje za milijun dolara je kad bi se točno mogla dogoditi onakva globalna vremenska nepogoda na kojoj se temelji radnja filma ‘Dan poslije sutra‘, kaže profesor van Vesten. ‘Nažalost, na to pitanje trenutno nema odgovora. Sve ovisi o brzini klimatskih promjena koje mi ljudi izazivamo.‘
Golfska struja je dio mnogo većeg sistema struja koji se naziva Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja (Atlantic meridional overturning circulation ili AMOC). Nazvana još i ‘pokretna traka oceana‘, ona transportira toplu vodu prema površini oceana na sjeveru, odnosno od tropskih krajeva prema sjevernoj hemisferi.
Kad ta topla voda dođe do Sjevernog Atlantika (oko Europe, Ujedinjenog Kraljevstva i istočne obale SAD-a), ona otpušta tu toplinu i potom se smrzava. Kako se formira led, sol zaostaje u morskoj vodi, a zbog velike količine soli, voda postaje gušća i tone na dno (poniranje) te se kreće prema jugu.
S vremenom ta voda bude ponovno povučena prema površini (uzdizanje) gdje se zagrijava i tako se čitav krug zatvara. Znanstvenici smatraju da AMOC na sjevernu hemisferu donosi dovoljno topline da bi se bez nje veliki dijelovi Europe zamrznuli.
Prijašnje studije već su pokazale da uslijed klimatskih promjena AMOC usporava. ‘Motor‘ te pokretne trake nalazi se kod obala Grenlanda, a zbog otapanja leda uslijed klimatskih promjena, sve više slatke vode dolazi u Sjeverni Atlantik što usporava čitavu stvar.
Nova studija predviđa da bi se naglo gašenje AMOC-a moglo dogoditi u sljedećih nekoliko desetljeća, a ne u sljedećih nekoliko stoljeća kako se dosad mislilo. Znanstvenici su osmislili računalnu tehniku simulacije i modeliranja te putem toga uspjeli izmjeriti naglo slabljenje cirkulacije oceana.
U simulaciji je slatka voda unesena u Atlantski ocean, i kao rezultat toga, snaga cirkulacije postupno se smanjivala dok nije dosegla kritičnu ‘točku preokreta‘ i kolabirala.
Prema rezultatima, europska će se klima hladiti za oko 1°C po desetljeću, a neke će regije čak doživjeti hlađenje od preko 3°C po desetljeću - puno brže od današnjeg globalnog zagrijavanja od oko 0,2 C po desetljeću. Osim što bi se mnoge zemlje zamrznule, to bi proširilo arktički led južnije i dodatno zagrijalo južnu hemisferu, promijenilo globalne obrasce oborina i poremetilo stanje u amazonskoj prašumi.
Drugi znanstvenici kažu da bi to bila katastrofa koja bi mogla uzrokovati globalnu nestašice hrane i vode. ‘Otkrili smo da će se ta pokretna traka ugasiti u roku od 100 godina nakon što dosegne kritičnu točku‘, rekli su autori. ‘Prenošenje topline prema sjeveru je već sada jako smanjeno, što dovodi do naglih klimatskih promjena.‘
‘Istraživanje prilično uvjerljivo pokazuje da se AMOC približava kritičnoj točki što je dokazano na temelju fizički utemeljenog indikatora ranog upozorenja‘, rekao je Tim Lenton, voditelj klimatskih promjena na Sveučilištu Exeter, koji nije bio uključen u studiju.
‘Ono što ne može reći (pa se u studiji i ne kaže) je koliko je blizu prijelomna točka, jer nema dovoljno podataka za takvu statistički pouzdanu procjenu.‘
Ako bi se AMOC urušio, puno manje topline stizalo bi do zapadne Europe i regiju bi zahvatile vrlo teške zime, što je scenarij koji je na ekstreman način prikazan u filmu ‘Dan poslije sutra‘. Do 1800-ih sve je bilo relativno stabilno, ali je struja usporila nakon što je 1850. završilo tzv. ‘Malo ledeno doba‘.
Temperature su pale dovoljno nisko da se rijeka Temza potpuno zaledila, a ostalo je zabilježeno da su stanovnici Londona bez problema prelazili s jedne na drugu stranu zaleđene rijeke. Posljednje gašenje vjerojatno je bilo na kraju posljednjeg ledenog doba, prije 12.000 godina, i potaknulo je pad temperature od 5°C do 10°C u zapadnoj Europi.
U slučaju još jednog kolapsa, ne samo da bi europske zime postale puno hladnije nego bi i ljetne suše, oluje i toplinski valovi vjerojatno postali češći. Razina mora mogla bi porasti do gotovo 50 centimetara oko sjevernoatlantskog bazena, uz istočnu obalu SAD-a i zapadnu obalu Europe.
Na kraju bi ljudi koji žive uz obalu morali preseliti u unutrašnjost kako bi izbjegli poplave. Također, došlo bi do kolapsa brojnih dubokomorskih ekosustava. U SAD-u bi posebno teško pogođena bila Florida.