StoryEditorOCM
SvijetStrateške točke

Pitanje oko kojeg se lome koplja: kome će ledena zima donijeti prednost na bojištu? Izvlače se povijesni događaji, neki baš i ne idu u prilog Rusima...

Piše Marko Didić
25. studenog 2022. - 21:34

Kome će zima donijeti prednost na ukrajinskom bojištu pitanje je oko kojeg vojni stručnjaci lome koplja, a ide se toliko daleko da se izvlače i povijesni događaji koji ne idu naruku Rusima.

Rusi kontinuirano raketiraju energetsku infrastrukturu Ukrajine, koja ostaje bez struje i vode, nadajući se tako da će razbiti borbeni moral stanovništva, dok pravog pomaka na bojištima nema ni na jednoj ni na drugoj strani. Ukrajinsko tlo, slažu se svi stručnjaci, sada je u fazi rasputice. To je ruski izraz za pojavu tijekom dva godišnja doba, u proljeće i jesen, kada putovanje neasfaltiranim cestama ili preko zemlje postaje otežano zbog blata koje stvaraju tada izrazito česte jake kiše, koje tlo ne uspije brzo upiti.

Ukrajinci su vratili područje Hersona i Harkiva i stvorili su dobru “zimnicu”, dok Rusi na istočnom dijelu bojišta (Bahmut, Avdejevka) nastoje napraviti snažan prodor i zauzeti ta mjesta te barem donekle popraviti lošu situaciju nakon gubitka više važnih gradova.

Rževska bitka

Da je zima uvijek dobar saveznik Rusima, navode mnogi analitičari spominjući njihove bitke protiv Napoleona 1812. i Hitlera tijekom 1941., ali neki ističu i primjere gdje je zima Rusima nanijela probleme i odnijela mnoge žrtve, i to uvijek kada su napadali.

Jedna od takvih bitaka je Rževska bitka, kada su se Nijemci utvrdili nakon što su ih Rusi prethodno odbacili dvjesto kilometara od Moskve. Umjesto da krenu u kontranapad, Rusi su od listopada 1941. do ožujka 1943. na području Ržev-Vjazma imali velike probleme s njemačkom obranom.

Nijemci su izgradili 559 malih i velikih bunkera i iskopali sedam kilometara protutenkovskih rovova, a Rusi su do zauzimanja ovog područja imali ogromne gubitke.

U ratu protiv Finske 1939. godine, koji je poznat i pod nazivom Zimski rat, Finska je odbijala sovjetske napade više od dva mjeseca i nanijela im znatne gubitke dok su temperature bile niže od −43 Celzijeva stupnja.

Neprijateljstva su prestala u ožujku 1940. potpisivanjem Moskovskog mirovnog ugovora, u kojem je Finska prepustila devet posto svog teritorija Sovjetskom Savezu.

Međutim, sovjetski su gubici bili teški, pa je stradao i međunarodni ugled zemlje, što je na kraju nagnalo Hitlera da pomisli kako bez većih problema može napasti Rusiju.

Igor Tabak, analitičar portala “OBRIS – Obrana i sigurnost”, smatra da je bespredmetno neke povijesne događaje u kojima zima uistinu nije bila Rusima saveznik dovoditi u sadašnji kontekst rata u Ukrajini.

– To su jako daleki povijesni primjeri, jako uvjetno primjenjivi u ovom ratu. U Donbasu sada ima kiše, ali još nema mnogo snijega i temperature su iznad nule, tako da je na tom dijelu bojišta prava rasputica.

image

Mrtvi ruski vojnici na bojištu u Finskoj, gdje su pretrpjeli stravične gubitke

Text & Bilder/Svt/Tt News Agency Via Afp

Strateške točke

I s jedne i s druge strane ima strateških točaka koje su zanimljive za osvajanje, pa ondje kopnene borbe aktivno traju, ali pomaka na frontu nema.

Ne može se govoriti o tome pomaže li zima kome ili ne pomaže, jer ako protivnička strana uoči neku trenutnu pukotinu ili grešku u protivničkoj obrani ili organizaciji borbenih snaga, ona će nastojati djelovati bez obzira na rasputicu. Sada pred prave hladnoće koje će uslijediti dolazi do izražaja opremljenost i logistika jedne i druge vojske, a tu mislim da je Ukrajina u značajnoj prednosti nakon svih pomoći u zimskoj opremi koju je posljednjih mjeseci dobila.

Nasuprot tome, ruske snage su posljednjih mjeseci prilično kaotično logorovale na fronti, a njihovi rezervisti izgleda da su općenito loše opremljeni. Sve to će itekako utjecati na borbeni učinak u hladnoćama koje dolaze.

Ovo granatiranje infrastrukturnih postrojenja više je problem civilnog stanovništva Ukrajine, a ne vojske, koja se odvojeno opskrbljuje i ima sve što joj je potrebno za daljnje ratovanje. Tako da to manje utječe na situaciju na bojištu. Ukrajinci žele osloboditi cijelu svoju zemlju i to je jasna poruka, tako da ne mislim da će Rusi s ovim išta postići.

A što se tiče hipotermije, ljudi od nje umiru i kad temperatura u okolišu nije ekstremno niska – dovoljno je da se njihova vlastita tjelesna temperatura jako spusti, a to se može na razne načine, od dugog boravka u rovu, na mokrome, uz konzumiranje alkohola, do neadekvatne opskrbe, umora i slično.

Teško je sada reći kome će zima u konačnici donijeti prednost jer kad počnu prave hladnoće, a to tek dolazi, tlo će se zalediti i onda će pokreti vojnog ljudstva i tehnike biti bitno intenzivniji – kazao je Tabak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. siječanj 2023 22:57