StoryEditor
Svijetvladari svijeta

Pandemija nejednakosti: Deset najbogatijih ljudi na svijetu u posljednje je dvije godine udvostručilo svoje bogatstvo. Naravno, netko je morao i platiti cijenu za to

Piše Damir Pilić
25. siječnja 2022. - 14:59

Pokazalo se da je COVID-19 nekome rat, a nekome brat: dok je 160 milijuna ljudi u svijetu u zadnje dvije godine palo u siromaštvo, 10 najbogatijih Zemljana udvostručilo je svoje bogatstvo – sa 700 milijardi na 1,5 bilijuna USD. Tako kaže netom objavljeni izvještaj Oxfama, organizacije za borbu protiv nejednakosti i siromaštva.

"Ono što se događa ove godine je izvan kontrole. Tijekom ove pandemije skoro svaki dan se stvara novi milijarder, dok je 99 posto svjetske populacije u gorem položaju zbog karantene, manje međunarodne trgovine, manje međunarodnog turizma, a kao rezultat toga dodatnih 160 milijuna ljudi je potisnuto u siromaštvo", rekao je u povodu objave izvještaja izvršni direktor Oxfama za Britaniju Danny Sriskandarajah.

Brojka od 160 milijuna ljudi koji su zbog pandemije pali u siromaštvo nije "isisana iz malog prsta". Polazeći od kriterija Svjetske banke, za koju je u zemljama s višim srednjim dohotkom siromašna svaka osoba koja dnevno raspolaže s manje od 5,50 dolara (4,02 funte), Oxfam je ustvrdio da je takvih ljudi danas 160 milijuna više nego što bi ih bilo bez utjecaja pandemije.

"Postoje duboki nedostaci u našem gospodarskom sustavu. Čak i tijekom globalne krize naši nepravedni ekonomski sustavi uspijevaju isporučiti nevjerojatne rezultate za najbogatije, ali ne uspijevaju zaštititi najsiromašnije", sumira Sriskandarajah.

'Nejednakost ubija'

Oxfamov izvještaj – naslovljen s "Nejednakost ubija" – navodi da su nedostatak pristupa zdravstvenoj skrbi, glad, rodno uvjetovano nasilje i klimatski slom pridonijeli jednoj smrti svake četiri sekunde, odnosno da su smanjeni prihodi najsiromašnijih na svijetu svakog pandemijskog dana pridonijeli smrti 21.000 ljudi. Autori izvještaja pišu da sve veće ekonomske, rodne i rasne nejednakosti, kao i nejednakosti između zemalja – "razdiru naš svijet".

"To nije slučajno, nego je izbor: 'ekonomsko nasilje' se provodi kad se biraju strukturalne politike za najbogatije i najmoćnije ljude. To nanosi izravnu štetu svima nama, i najsiromašnijim ljudima, ženama i djevojkama, a najviše etničkim i rasnim manjinama", stoji u izvještaju.

"Pandemija COVID-19 je otvoreno otkrila i motiv pohlepe i mogućnost bogaćenja političkim i ekonomskim sredstvima, čime je ekstremna nejednakost postala instrument ekonomskog nasilja", kaže izvršna direktorica Oxfam Internationala Gabriela Bucher.

Stoga Oxfam predlaže oporezivanje novca koji su milijarderi zaradili od početka pandemije.

"Nikad nije bilo toliko važno početi ispravljati nasilne nepravde ove opscene nejednakosti tako što će elita vratiti moć i ekstremno bogatstvo, uključujući kroz oporezivanje – vratiti taj novac u realnu ekonomiju i spasiti živote", dodala je Bucher.

Oxfamovi stručnjaci su izračunali da bi se uvođenjem poreza od 99 posto na pandemijsku dobit 10 najbogatijih ljudi svijeta prikupilo dovoljno novca za plaćanje cjepiva za čitav svijet – i još bi ostalo za financiranje raznih socijalnih mjera u više od 80 siromašnih zemalja.

image
Epidemija je produbila razlike između bogatih i siromašnih 
Oli Scarff

Tehnokmetovi šute

"Jednokratni porez na dobit od 99 posto na dobitke 10 najbogatijih ljudi od COVID-19 generirao bi 812 milijardi dolara. Ova sredstva bi se mogla isplatiti za proizvodnju dovoljno cjepiva za cijeli svijet i financiranje klimatskih mjera, univerzalne zdravstvene i socijalne zaštite te napora za rješavanje rodno uvjetovanog nasilja u više od 80 zemalja", navodi se u izvještaju.

Oxfamovi autori dodaju da bi čak i nakon takvog oporezivanja 10 najbogatijih ljudi svijeta i dalje bili milijarderi, te bi njihovo ukupno bogatstvo i dalje bilo osam milijardi dolara veće nego na početku pandemije.

"Kad bi ovih deset muškaraca sutra izgubilo 99,99 posto svog bogatstva, i dalje bi bili bogatiji od 99 posto svih ljudi na ovom planetu", rekla je Bucher.

U izvještaju se zaključuje da bi svjetske vlade, osim jednokratnog poreza na dobit, također morale primijeniti ili povećati trajne poreze na bogatstvo i kapital kako bi "temeljno i radikalno smanjile nejednakost bogatstva", što je poručio i ranije spomenuti direktor Oxfama za Britaniju Danny Sriskandarajah.

"Politički čelnici sada imaju povijesnu priliku podržati hrabrije ekonomske strategije kako bi promijenili smrtonosni kurs na kojem se nalazimo. To bi trebalo uključivati progresivnije porezne režime koji nameću veće namete na kapital i bogatstvo, s prihodima koji se troše na kvalitetnu univerzalnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu za sve", rekao je Sriskandarajah.

Tako zbori Oxfam, a nejednakost u svijetu je svake godine sve veća. Čini se da svjetski moćnici – na čelu s ovih deset najbogatijih, koji se iz neoliberalnih kapitalista polako pretvaraju u tehnofeudalce – ne shvaćaju dramatičnost situacije. A tehnokmetovi još uvijek šute, iako ih ima milijardu puta više.

image
Elon Musk 
Britta Pedersen/AFP
Elon Musk na čelu kolone, slijedi Bezos...


Prema podacima Forbesa koje Oxfam citira, 10 najbogatijih Zemljana su šef Tesle i SpaceXa Elon Musk, Amazonov Jeff Bezos, osnivači Googlea Larry Page i Sergey Brin, šef Facebooka Mark Zuckerberg, bivši izvršni direktori Microsofta Bill Gates i Steve Ballmer, bivši izvršni direktor Oraclea Larry Ellison, američki investitor Warren Buffet i čelnik francuske grupe LVMH Bernard Arnault.
Iako su se u pandemiji svi do jednog izrazito obogatili, među njima postoje i značajne razlike, pa je tako Musk postao bogatiji više od 1000 posto, dok je bogatstvo Billa Gatesa poraslo ​"samo" za 30 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. svibanj 2022 03:37