Poput drugih zemalja sličnoga ranga i važnosti, Albanija u fokus medija dolazi rijetko. Nedavno je imala tu "čast" zbog nereda, pa čak i dimnih bombi u parlamentu, zbog čega su se mnogi zapitali što se događa s tom državom o kojoj se uglavnom govorilo tek u smislu turističkoga uspona posljednjih godina.
Plamen u zastupničkim klupama, barikade od stolaca ispred govornice i gust dim da se premijer Edi Rama jedva vidi: ovo su kaotične scene iz albanskog parlamenta u ponedjeljak, 20. studenoga 2023., tijekom pregovora o proračunu za 2024. godinu.
Odgovorni za nered: zastupnici oporbene Demokratske stranke (DP), potaknuti i vođeni od bivšeg premijera Salija Berishe. Takvi se incidenti ponavljaju već tjednima. Zastupnici su bacali dimne bombe i međusobno se tukli. Kad su izgrednici početkom studenoga izbačeni iz parlamenta, brzo su se kroz prozore popeli natrag u zgradu, piše Ani Ruci za Deutsche Welle.
Sam bivši premijer Berisha rekao je u ponedjeljak da je cilj parlamentarne blokade "vratiti ustavna prava parlamentarnoj oporbi i oporbenjacima koja je kršila većinska Socijalistička stranka u parlamentu". Ipak zašto?
DS je početkom studenoga pokrenuo kampanju političkog sloma pod sloganom "Borba u parlamentu, dijalog s građanima". Kao jedna od dvije glavne stranke, DP dominira politikom u Albaniji zajedno s vladajućom Socijalističkom strankom (SP) premijera Edija Rame.
Berishino javljanje policiji
Sali Berisha je desetljećima vodio stranku koju je osnovao 1990. sa studentima, intelektualcima i mladim radnicima. Godine 1992. Berisha je postao prvi nekomunistički predsjednik s DP-om nakon diktature Envera Hoxhe, a od 2005. bio je premijer u dva mandata.
Krajem listopada 2023. Berishu i njegovog zeta optužila je albanska Specijalna istražna jedinica protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK) za "pasivnu komunalnu korupciju". Navodno je došlo do nezakonitih dogovora prilikom privatizacije terena za trening sportskog kluba u Tirani. Na nekadašnjim sportskim terenima sada su izgrađene razne zgrade s više katova.
Zet bivšeg premijera uhićen je u listopadu. Samom Berishi, koji ima zastupnički imunitet, naređeno je javljanje vlastima dvaput mjesečno. Osim toga, više ne smije napustiti zemlju. Berisha tvrdi da su upute SPAK-a protuustavne. Nije se pojavio na svoja dva termina za prijavljivanje u studenom.
Umjesto toga, pozvao je na prosvjede u parlamentu. Protivnici unutar stranke tvrde da Berisha koristi svoju stranku za provođenje vlastitih interesa kroz parlamentarnu blokadu i građanske dijaloge - naime: zaštitu svoje obiteljske imovine od daljnjih istraga SPAK-a.
Aktualne političke napetosti i kaos u parlamentu se poklapaju ne samo s istragom protiv Berishe, već i sa sve dubljom krizom u njegovoj stranci.
Opozicija se raspada
"Apsurdna situacija u parlamentu nastala je zbog duboke krize unutar Demokratske stranke, najveće oporbene stranke u Albaniji, koja se trenutno de facto raspada", rekao je za DW Aleksander Cipa, predsjednik Udruge albanskih novinara (UAJ). "Glavni protagonist ove krize je Berisha", kaže on.
Sve je počelo prije dvije godine kada je Berisha izbačen iz zastupničkog kluba Albanske demokratske stranke nakon što ga je SAD optužio za korupciju i zabranio mu ulazak u zemlju. DP se tada podijelio u dvije skupine: pristaše bivšeg premijera - i njegove protivnike. Oko vodstva stranke izbila je ružna svađa koju je Berisha želio dobiti između ostalog i upadom u centralu stranke u siječnju 2022. godine. Od 2021. godine obje rascijepljene skupine nisu se uspjele ponovno ujediniti i umjesto toga nastavile su se međusobno uništavati.
"Berisha uzima za taoce i koaliciju i stranačku bazu. Njegovi postupci sugeriraju da se DP može okupiti samo pod jednim uvjetom: ili da se on sam vrati na vlast ili da je on sam povjeri nekom drugom", kaže Aleksander Cipa.
Fatos Tarifa, profesor sociologije i međunarodnih odnosa na Sveučilištu New York u Tirani, ne može zamisliti budućnost s Berishom.
"Jedino rješenje za Demokratsku stranku je riješiti se Berishe jednom zauvijek, otvoreno se suočiti s kritikama, restrukturirati se, stati iza nepristranog i istinskog demokratskog vođe i aktivno sudjelovati u parlamentu i političkom životu zemlje", kaže on.
Sve autoritarnija Socijalistička stranka
Ali Berisha nije jedini odgovoran za nasilne incidente i kritično stanje u kojem se trenutno nalazi albanska demokracija.
"Trenutni oporbeni prosvjedi preklapaju se s raznim krizama u Albaniji", kaže Lutfi Dervishi, politolog i bivši čelnik Transparency Internationala Albanija. "Parlament ne funkcionira kako treba, a to je zbog bahatosti i namjernog ignoriranja ustava od Socijalističke stranke koja tamo ima većinu", kaže on. Na primjer, Socijalistička stranka odbacila je zahtjev DP-a za osnivanjem istražnog odbora koji bi trebao provjeriti istragu protiv Berishe. "To je ustavno pravo koje Socijalistička stranka uskraćuje oporbi", kaže Dervishi.
Ovaj politolog navodi čitav niz incidenata koji, po njegovom mišljenju, pokazuju da Socijalistička stranka vlada sve autoritarnije.
"Pojedinci imaju veliku moć i nema dogovora oko kontroverznih odluka", kaže Dervishi. "To je nedavno postalo jasno, primjerice, kada je riječ o sporazumu između albanskog premijera Edija Rame i talijanske premijerke Giorgije Meloni. Dogovorili su se da se u Albaniji uspostave dva centra za smještaj tisuća migranata iz Sjeverne Afrike i Bliskog istoka koji bježe preko Sredozemnog mora u Italiju i koji bi u tim centrima trebali čekati dok se ne odluči o njihovom zahtjevu za azilom. Ostali političari su potpuno ostali neobaviješteni o sporazumu, nije bilo nikakve transparentnosti", kaže Dervishi.
Raskol u DP-u znači da Albanija ostaje bez snažne oporbe. Stručnjaci se slažu da u tri desetljeća postkomunizma albanska oporba nikada nije bila tako slaba kao sada. Ni u kaotičnoj sjednici u ponedjeljak DP s dimnim bombama i barikadama od stolaca nije uspio spriječiti Socijalističku stranku da sa svojom parlamentarnom većinom usvoji proračun za 2024. godinu.
Institucije još ne rade svoj posao
"U Albaniji trenutno nema političkih alternativa. Premijer Edi Rama trenutno je jači nego ikad prije. Jedina oporba koja se protivi njegovoj vladi je SPAK", kaže politolog Dervishi.
SP premijera Rame sada je treći put zaredom u vladi. To ne samo da izaziva nezadovoljstvo oporbe, nego i glavobolje u EU-u.
U izvještaju Europske komisije o napretku Albanije prema članstvu u EU-u, objavljenom u listopadu 2023., izražena je "zabrinutost zbog neograničene moći vlade i nedostatka ograničenja te moći od strane parlamenta, pravosuđa i albanskog društva".
Kao rezultat približavanja Albanije EU-u, zemlja je proteklih godina prošla kroz razne reforme pravosuđa kako bi otvorila put za članstvo u Uniji. Neki se Albanci sada nadaju da takav reformirani pravosudni sustav više neće dozvoljavati da korumpirani političari prođu nekažnjeno u budućnosti.
Ali za to je potrebno vrijeme, smatra politolog Lutfi Dervishi. "Reformirani pravosudni sustav još uvijek je u ranoj fazi. Trebat će vremena dok Albanija ne dobije pravosudni sustav koji dobro funkcionira sa sucima koji su izvan svake sumnje. U ovom trenutku, pravi heroji su tužitelji i tijela za provođenje zakona. SPAK je uspio u tome da se dužnosnici prvi put plaše", kaže Dervishi. On misli kako postoje znakovi da posebna istražna jedinica uspijeva u borbi protiv široko rasprostranjene kulture nekažnjivosti. "Ali protiv korupcije se ne mogu boriti samo SPAK i tužitelji. Vlada, mediji, društvo, svećenstvo - svi se oni moraju boriti protiv korupcije. Jer tužitelji poduzimaju mjere tek kada je kriminal već počinjen", kaže Dervishi.
Slučaj Berisha bit će prvi veliki test za reformirani pravosudni sustav. Politolog Fatos Tarifa oprezno je optimističan. "Mislim da reforma pravosuđa napreduje. Nadamo se da će istrage protiv Berishe i njegove obitelji to dokazati", kaže on, piše Deutsche Welle.
Pred Albanijom stoji podvlačenje crte pod vladavinu Salija Berishe, ali i Edija Rame, kao i put prema izgradnji neovisnih institucija, što bi ih trebalo dovesti i do Europske unije. Dimne zavjese u tome teško da će pomoći.
