StoryEditor
Svijetpomama za burkama

Šerijatski zakon: za krađu ti odsijeku ruku, preljubnike kamenuju do smrti, a ako par ima seksualne odnose prije vjenčanja onda ih - bičuju! Djevojčicama brane školovanje

Piše Tihana Marović
17. kolovoza 2021. - 16:13

Vapaji afganistanskih žena pod talibanskom vladavinom obilaze svijet. Novinarima u Kabulu, uglavnom anonimno, svjedoče kako su u očaju i smrtnom strahu, ostavljene bez pomoći, vjere i nade. Sve su u potrazi za burkama, koje je ovih dana u Kabulu gotovo nemoguće pronaći. Prije nekoliko mjeseci cijena burke kretala se oko 200 AFS, što iznosi oko 18 kuna. Sada se cijene kreću od dvije do tri tisuće AFS.

Iako talibanske vođe u svijet šalju poruku tolerancije i mira, te obećanja kako će poštivati žene u skladu sa šerijatskim zakonom, poprilično je jasno kako je tjeskoba žena, posebice onih koje su se u zadnja dva desetljeća aktivno borile za ženska prava u toj većinski muslimanskoj zemlji, itekako opravdan.

Kada su talibani posljednji put vladali Afganistanom, od 1996. do 2001., ženama je bio zabranjen rad, djevojčice starije od 12 godina nisu mogle pohađati školu. Morale su nositi burku, dakle, biti pokrivene od glave do pete, i nisu smjele izlaziti iz kuće bez pratnje brata, muža ili srodnika.

Ako bi prekršile neka od ovih pravila bile su izložene poniženju: pretukla bi ih talibanska vjerska policija u skladu sa striktnom primjenom islamskih zakona. Zabranjeni su bili televizija, glazba, umjetnost i sport. Uvedene su kazne poput kamenovanja i amputacija, a kasnih 1990-ih bilo je i javnih egzekucija na stadionima.

image
Ovakav prizor više nećete moći vidjeti u Kabulu - žene šetaju ispred modnih reklama
Sajjad Hussain/AFP

Pokret talibana rođen je u vjerskim školama u Pakistanu, gdje su se obrazovali mladi Afganistanci, a taliban znači učenik. U tim školama propovijedao se tvrdokorni oblik sunitskog islama kao rješenje za patnje i podjele među afganistanskim narodom. Većina islamskog svijeta ne slaže se s tim rigoroznim, najstrožim na svijetu, tumačenjem šerijatskog zakona.

Očekivano, prvog dana talibanske vladavine u Kabulu, žene se nisu mogle susresti na ulicama grada. Reporteri Guardiana i CNN-a izvještavaju kako su se gradom kretali tek naoružani muškarci, većina poslovnica bilo je zatvorena, iako su talibani dali upute stanovnicima da se vrate na posao i nastave s normalnim životom. Otvoreno je bilo tek nekoliko pekarnica, trgovina i restorana.

Žene su, izvještavaju reporteri, ostale u kućama, jer su u strahu da će biti pretučene ako nisu u potpunosti pokrivene ili ako nisu u pratnji muškarca. U nekim, prethodno osvojenim dijelovima Afganistana, sve je više slučajeva prisilnih brakova, odnosno udaje za talibanske vojnike. Prisilno se u brak šalju i djevojčice stare svega 12 godina. Ženu, koja se vozila prekrivene glave i tijela, ali u sandalama u kojima joj se vide noge, prije nekoliko dana na ulici su javno pretukli za kaznu u gradiću nedaleko od Kabula.

- Nitko ne podržava novinarke u Afganistanu, sve smo u velikom strahu, pretpostavljamo da nas čeka sigurna smrt pronađu li nas talibani. Čak i da nas ostave na životu, neće nas pustiti da se vratimo na posao, što je za mene, ženu koja živim sama, veliki izazov. Velika je pomama za burkama, moram je nabaviti što prije, spašava živote, ali i spašava prijetnje - kazala je za Guardian iskusna reporterka.

Talibanski režim poznat je po brutalnosti od koje se ledi krv u žilama ženama diljem svijeta. U gradovima i selima kojima vladaju, talibani uvode ekstremnu verziju ionako nasilnog šerijatskog zakona.

BBC je nedavno objavio reportažu u kojoj je situaciju objasnio talibanski sudac Hajij Badruddin.

- U našem šerijatu je jasno: za one koji imaju spolne odnose i nisu u braku, bilo da se radi o djevojci ili mladiću, kazna je 100 udaraca bičem u javnosti. A za onoga koji je oženjen, moraju ga kamenovati do smrti... Za one koji kradu: ako se to dokaže, onda mu treba odrezati ruku.

Yalda Hakim, BBC-jeva dopisnica iz Afganistana posljednjih deset godina, objavljuje potresne poruke koje joj svakodnevno šalju afganistanske žene.

- Molim te da mi pomogneš da se maknem odavde. Producirala sam emisije u kojima se brane ženska prava, afganistanska vojska i napredak Afganistana. Ne znam hoću li ostati živa ili će me ubiti! - stoji u poruci koju je objavila. Budući da je u posljednje vrijeme razgovarala s nizom talibanskih zapovjednika, ali i običnih vojnika, navodi kako su joj potvrdili da su odlučni u uvođenju šerijata.

S druge strane, Talibani su, pomalo neočekivano, pozvali upravo žene da se pridruže njihovoj vladi.

- Islamski Emirat ne želi da žene budu žrtve. One trebaju biti u strukturi vlasti u skladu sa šerijatskim zakonom - istaknuo je član talibanske kulturne komisije Enamullah Samangani.

image
Sajjad Hussain

Svijet je svakako najviše potresao tekst studentice iz Kabula koji je ustupila Guardianu, a u kojem je opisala događaje netom prije nego što su talibani ušli u grad.

- Jučer rano ujutro krenula sam na nastavu. U jednom trenutku je iz studentskog doma istrčala grupa žena. Pitala sam što se dogodilo, a jedna od njih mi je rekla da ih policija evakuira jer su talibani stigli u Kabul te da će tući žene koje nemaju burku. Sve smo htjele kući, ali nismo mogle koristiti javni prijevoz. Vozači nas nisu puštali u automobile jer nisu htjeli preuzeti odgovornost za prijevoz žene. Bilo je još gore za žene iz studentskog doma, koje su izvan Kabula i bile su uplašene i zbunjene oko toga kamo trebaju ići.

U međuvremenu, muškarci koji su stajali naokolo ismijavali su djevojke i žene, smijući se našem strahu.

- Idi i odjeni svoju burku; posljednji su vam dani na ulici; oženit ću vas četiri u jednom danu! - dobacivali su.

Malo mi nedostaje da dobijem dvije diplome s dva najbolja sveučilišta u Afganistanu. U studenom sam trebala diplomirati, ali jutros je sve nestalo. Toliko sam dana i noći radila kako bih postala osoba kakva sam danas, a jutros kad sam stigla kući, moje sestre i ja smo prvo sakrile osobne iskaznice, diplome i svjedodžbe. Bilo je to poražavajuće. Zašto bismo trebale skrivati ​​stvari kojima bismo se trebale ponositi?

U Afganistanu sada ne smijemo biti poznati kao ljudi kakvi jesmo. Kao žena, osjećam se kao da sam žrtva ovog političkog rata koji su započeli muškarci. Osjećala sam se kao da se više ne mogu glasno smijati, više ne mogu slušati svoje omiljene pjesme, više se ne mogu sastajati s prijateljima u našem omiljenom kafiću, više ne mogu nositi svoju omiljenu žutu haljinu ili ružičasti ruž. I više ne mogu ići na posao ili završiti fakultet na kojem sam godinama radila.

Nisam očekivala da će nam opet biti oduzeta sva osnovna prava - dio je njenog potresnog pisma.

image
Wakil Kohsar
Šerijatski zakon nije u skladu s Islamom

Nekoliko djevojaka se vraćalo iz škole kući i talibani su ih na putu zaustavili i išibali jer su nosile sandale u kojima su im se vidjela stopala. Optužili su ih da to nose kako bi privukle mlade muškarce", kazala je Nilofar, izbjegla učiteljica iz pokrajine Takhar, prenosi Dnevnik.hr.

Pokret talibana rođen je u vjerskim školama u Pakistanu, gdje su se obrazovali mladi Afganistanci iz većinski paštunskih područja. Na paštunskom jeziku taliban znači učenik. U tim školama propovijedao se tvrdokorni oblik sunitskog islama kao rješenje za patnje i podjele među afganistanskim narodom.

"Mnogi islamski teolozi govore kako to nema veze niti s islamom niti s bilo kakvim religijskim učenjem, pogotovo zato što se bazira i na nasilju. Bazira se i na isključivosti, što nijedna religija ili barem neka velika svjetska religija ne prakticira", rekao je Vedran Obućina, politolog i stručnjak za Bliski istok.

Talibanski režim koji je srušen tek nakon američke invazije 2001., uveo je najstroži šerijatski zakon na svijetu. Kazna za ubojstvo i preljub bila je javno smaknuće, a za krađu rezanje ruke. Zabranjeni su televizija, glazba, umjetnost i sport. Muškarci nisu smjeli brijati brade, a žene su morale burkama potpuno prekrivati tijela. Žena nikamo nije smjela ići bez muške pratnje

"U eri talibana majka me izvela na sladoled. Vidjela sam kako talibani šibaju moju majku jer je na nekoliko minuta otkrila lice", prisjetila se Zarmina Kakar, aktivistica za ženska prava.

A da šerijatski zakon (onaj dio koji se ne odnosi na vjeru, nego na život)  i nije u skladu s islamom, kažu i drugi muslimanski svećenici. 

Šeik Khaled Omrad, glavni tajnik Vijeća za fatvu Sveučilišta Azhar u Kairu, čije smjernice slove kao općevažeće za sve sunitske muslimane za DW nedvosmisleno odgovara na pitanje moraju li muslimanke pokrivati lice.

Šeik Khaled Omran nosi odjeću koja priliči njegovoj službi. Njegova glava je ukrašena crvenim fesom koji je omotan bijelim platnom. Nosi kaftan i tamni ogrtač. Fes i kaftan pokazuju da je on vjerski učitelj na Azharu i to nije odjeća koju privatno nosi. Jer, privatna odjeća je, smatraju učenjaci sa sveučilišta u Kairu, privatna stvar. Kada je riječ o ženama, šerijatski zakon, rekao je Šeik Khaled u intervjuu za DW u 2016., propisuje samo tri stvari.

Šeik Khaled Omran: U svetom Kuranu i suni, u predaji sačuvanim izjavama proroka Muhameda, postoje pravila odjevanja - posebno za žene. Odjevni predmet ne smije isticati liniju tijela, ne smije otkrivati tjelo i na smije biti usko pripijen uz tijelo. I da odjeća ne bi trebala pokrivati ruke i lice.

Dakle, ne nikab? Ne burka? Ne veo koji pokriva lice?

Što se tiče vela koji potpuno pokriva lice, takozvanog nikaba, ni Kuran ni suna ne obvezuju ženu da ga nosi. Zato kažemo da je nikab tradicija, običaj koji potječe iz nekih zemalja i koji se u njima uvriježio, ali to ne stoji u načelima šerijatskog prava. Samo su žene proroka Muhameda morale pokrivati lice. To je bila iznimka koja je važila prije 1.400 godina.

Ne bi li se moglo iz toga zaključiti da muslimanke danas - bilo da se radi o Bliskom istoku ili Europi - žele biti što bliže Muhamedu i zbog toga tvrde da je veo koji pokriva lice simbol islama?

Ova iznimka nije opravdanje za kopiranje! Iznimka važi samo za prorokove žene. Ako šerijatsko pravo kaže da ovo posebno pravilo, da se pokriva lice, važi samo za proroka i njegove žene, onda druge muslimanske žene to ne smiju koristiti za opravdanje da to oponašaju. Radi se samo o proroku!

Znači li to da je veo koji pokriva lice antislamski? Znači li to da je žena koja nosi nikab prekršila pravila vaše vjere?

Žena koja je odrasla u društvu u kojemu je uobičajeno nošenje nikaba, ima pravo s vjerskog stanovišta sama odlučiti hoće li nositi nikab ili ne. Ali to ne smije gledati kao vjerski čin. Jer bi to onda bio problem.

Traži li onda Sveučilište Azhar od svih potpuno pokrivenih žena širom svijeta da odbace burku i nikab?

Sve što smo mi u istraživanjima o potpunom pokrivanju žena u islamskoj filozofiji našli nas je dovelo do zaključka da je to tradicija. Učenjaci su različitog mišljenja o nikabu kada su u pitanju sigurnost i zaštita žena. Jedni kažu da ih on štiti. Drugi kažu: ne, to je vjerski fanatizam! Neki od njih kažu da je nikab, štoviše, izmišljotina koje u našoj vjeri uopće nema. I da on nije dozvoljen ni ženama niti muškarcima. Postoje, doduše, krajevi, na primjer pustinje, gdje je to u određenim okolnostima dozvoljeno i to zato što ih to štiti, recimo u pješčanoj oluji. U ostalim slučajevima je nikab izraz vjerskog fanatizma koji se ne može prihvatiti!

Treba li onda veo kojim se pokriva lice biti zabranjen?

Neki učenjaci smatraju da u nekim društvima nikab za žene predstavlja zaštitu. U tom slučaju bih rekao: dobro, neka ga nose. Ali kad nikad nanosi štetu nekom društvu, kada on služi kao krinka za izvođenje terorističkih napda, onda sam za to da se zabrani.

Na Sveučilištu u Kairu je predavačicama zabranjeno pokrivati lice...

Zabrana je naprosto neophodna jer kada neka predavačica stoji pred studentima kako bi im prenijela nastavni sadržaj, onda u sredstva komunikacije sa studentima spadaju i mimika i gestika. Osim toga je mimika primarni međuljudski način komunikacije, a mimiku možemo razumijeti samo ako vidimo lice žene. Dekan Sveučilišta u Kairu je stoga donio ispravnu odluku i mi ga u njoj podržavamo.

item - id = 1120657
related id = 0 -> 1137822
related id = 1 -> 1137723
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. listopad 2021 08:05