Unatoč sankcijama bez presedana, Rusija bi trebala imati dovoljno novca za nastavak rata još najmanje godinu dana, navodi se u deklasificiranom američkom obavještajnom izvješću koje je nedavno procurilo u javnost, piše Jutarnji list.
Visoki dužnosnici ruskog režima, vladine agencije i tvrtke osjetili su utjecaj restriktivnih mjera, ali im se pokušavaju prilagoditi, a iako se neki članovi ruske ekonomske elite možda ne slažu s politikom Kremlja prema Ukrajini i sankcije su naštetile njihovim poslovima, malo je vjerojatno da će odustati od potpore Vladimiru Putinu, procijenile su početkom ožujka obavještajne službe SAD-a, a sada je to objavio Washington Post.
Ruske vlasti, kaže se u dokumentu, za ublažavanje učinka sankcija "računaju na više korporativne poreze, sredstva iz Fonda nacionalnog bogatstva, povećanje uvoza i sposobnost tvrtki da se prilagode kako bi pomogle ublažiti ekonomske pritiske". Američko izvješće ne procjenjuje učinkovitost najnovijih restriktivnih mjera, ni dugoročne posljedice uvođenja gornje granice cijena ruske nafte, ali napominje da sankcije ne bi trebale imati samo izravan utjecaj na gospodarstvo, nego i poslati određeni signal ruskoj eliti.
Ovih dana pojavilo se još nekoliko analiza koje otkrivaju kako se režim Vladimira Putina pokušava othrvati sankcijama. Na primjer, ubrzo nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, zapadne su zemlje najavile da će zamrznuti zlatne rezerve Ruske središnje banke. Mjera je utjecala na oko 300 milijardi dolara jer su ta sredstva bila pohranjena u zemljama koje su uvele sankcije protiv Moskve. Međutim, ta se imovina ne može zaplijeniti zbog zakonskih prepreka, a samo jednoj trećini tog novca uspješno se ušlo u trag. U međuvremenu je Rusija uspjela povećati svoje "rezerve u sjeni" na europskim računima za do 100 milijardi dolara tijekom prošle godine, otkrila je Novaya Gazeta Europe.
Iako su SAD, EU, Japan i druge zemlje zamrznuli ruske rezerve, a zapadni političari povremeno otvaraju tu temu kako bi pomogli Ukrajini da ponovno stane na noge, jedva da je bilo ikakvih pomaka u pravnom smislu. "Namjera postoji, ali pravno nije beznačajna; ima još puno posla na tome", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u ljeto 2022. godine. U kasnijim izjavama Zapad je ispuštao nejasne nagovještaje i očito da je malo vjerojatno da će Ukrajina dobiti barem dio ruske rezerve dok traje rat. "Ruska imovina u našim jurisdikcijama ostat će imobilizirana sve dok ne dođe do rješenja sukoba koje se odnosi na rusko kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Svako rješenje sukoba mora osigurati da Rusija plati štetu koju je prouzročila", ipak je najavio G7 u izjavi ovaj mjesec.
S privatnim fondovima i nekretninama mnogo je lakše raditi. SAD je već prešao s blokiranja bankovnih računa na konfiskaciju imovine ruskih oligarha na meti sankcija. Na primjer, sud u New Yorku donio je odluku o zapljeni 5,4 milijuna dolara u vlasništvu ruskog biznismena i medijskog mogula Konstantina Malofejeva i transferu tog iznosa kao pomoć Ukrajini. To je prvi takav slučaj otkako je Ministarstvo pravosuđa SAD-a u proljeće 2022. osnovalo KleptoCapture, radnu skupinu za održavanje sankcija i izvoznih ograničenja protiv Rusije te za uzvraćanje udarca "korumpiranim ruskim oligarsima". SAD je također donio zakon koji omogućava predaju zaplijenjene imovine "ruskih oligarha" Ukrajini kao humanitarnu i vojnu pomoć.
Ruski proračunski deficit dosegao je 2,4 bilijuna rubalja (26,5 milijardi eura) u prvom tromjesečju 2023., premda je ruska vlada planirala deficit od samo tri bilijuna rubalja (33,1 milijardu eura) za cijelu 2023. godinu. Javni rashodi ubrzali su se na 122 milijarde rubalja (1,35 milijardi eura) dnevno u prvoj polovici travnja, nakon 75 milijardi (830 milijuna eura) u ožujku i gotovo 100 milijardi (1,1 milijarda eura) u veljači i siječnju. No, prerano je zaključiti da bi u travnju moglo doći do deficita jer ovaj skok troškova može biti privremen i nije jasno što se događa s prihodima.
Ali, Rusija ima i tajne rezerve pa je Bloomberg izračunao da od 227 milijardi dolara viška bilance plaćanja, oko jedne trećine (80 milijardi dolara) ostaje u inozemstvu. Kremlj ih drži kao gotovinu ili ulaganja u nekretnine i tvrtke, što je razlog da zapadni ekonomisti smatraju da ruske rezerve neće presušiti u skorije vrijeme. A ako ih Kremlju i ponestane, to neće biti zbog sankcija. "Kronični proračunski deficit sigurno može postati stvarnost, a vlasti će tražiti načine da ga pokriju. Ali, to nije situacija kada više nema novca. To će se dogoditi tek ako svjetske cijene nafte padnu na manje od 50 dolara", prognozirali su za Bloomberg.
Osim toga, zapadne sankcije nametnute Moskvi znače velike poslove drugdje u bivšem Sovjetskom Savezu, a posrednici se utrkuju kako bi zaradili na preprodaji nedostupne robe Rusiji, piše Jutarnji list.
Ti novi opskrbni lanci, koji Ruse drže dobro opskrbljene alkoholom, luksuznom robom i drugim zapadnim proizvodima, potkopavaju napore Europe da kazni Moskvu i trebali bi biti blokirani, ovih dana je upozorio Gabrielius Landsbergis, ministar vanjskih poslova Litve.
Njegovu tezu potvrdile su brojke. Gruzija je doživjela porast obujma svoje trgovine s Rusijom za gotovo 22 posto u prošlih godinu dana, dok je količina alkohola koju izvozi u Rusiju porasla za više od 120 posto. Kazahstanski izvoz u Rusiju naglo je porastao u istom razdoblju, porastavši za oko 57 posto. Armenija, koja održava bliske trgovinske veze s Rusijom, zabilježila je rast BDP-a od neočekivanih 11 posto prošle godine, dok je izvoz u Rusiju porastao pet puta, a transferi iz Rusije sedam puta na godišnjoj razini, prema podacima Svjetske banke. Pritom je zabilježila proračunski suficit, a njezina valuta, dram, bila je jedna od najboljih u svijetu.