StoryEditorOCM
Svijetcop27

Ovogodišnja UN-ova klimatska konferencija sliči na parodiju: odvija se u državi koja brani pristup internetu, na njoj se sklapaju naftni poslovi, a sponzor je Coca Cola

Piše Marin Prvan
12. studenog 2022. - 16:04

Svjetski čelnici ovog tjedna raspravljaju o mjerama za rješavanje klimatskih promjena na summitu COP27 na Crvenom moru u egipatskom odmaralištu Sharm el-Sheikh. Ovo će biti peti put da se COP održava u Africi, a tamošnje vlade se nadaju skrenuti pozornost na pogubne klimatske utjecaje na njihov kontinent, za koje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) kaže da je jedna od najranjivijih regija na svijetu. Naime, procjenjuje se da se trenutačno 20 milijuna ljudi suočava s nedostatkom hrane u istočnoj Africi zbog suše.

Ovaj sastanak, usmjeren više na provedbu politika koje su dogovorene na onim prijašnjim nego nove sporazume, dolazi pred kraj godine obilate klimatskim katastofama i oborenih temperaturnih rekorda. Globalne temperature porasle su za 1,1 stupanj i, polako ali sigurno, se kreću prema 1,5 stupnju - granici nakon kojeg će neki negativni utjecaji i štete postati trajni. A ako temperature porastu za 1,7 do 1,8 stupnja iznad razine iz 1850-ih, IPCC procjenjuje da bi polovica svjetske populacije mogla biti izložena toplini i vlazi opasnima po život.

No, osim sastančenja koje će se uglavnom sastojati od palamuđenja i govora nakićenih ispraznim frazama, već je i sami izbor Egipta kao mjesta održavanja izazvao mnogobrojne kontroverze. Amnesty Internationala kaže da je Egipat u jeku "krize ljudskih prava", a Human Rights Watch (HRW) je poručio da je ta zemlja ozbiljno ograničila rad ekoloških skupina, dok je preko 100 međunarodnih nevladinih organizacija već je potpisalo peticiju koju je organizirala Egipatska koalicija za ljudska prava.

"Naglašavamo da učinkovita klimatska akcija nije moguća bez otvorenog građanskog prostora", stoji u peticiji koju je pokrenula koalicija. "Kao domaćin Cop27, Egipat riskira kompromitiranje uspjeha summita ako se hitno ne pozabavi tekućim proizvoljnim ograničenjima civilnog društva. Štoviše, naglašavamo važnost prava na slobodu izražavanja i neovisno izvješćivanje kako bismo potaknuli napore u rješavanju klimatske krize."

image
Anwar Amro/Afp

Pod egipatskim predsjednikom Abdulom Fattahom al-Sissijem došlo je do značajnog gušenja ikakve prosvjedne riječi ili aktivizma. Grupe za ljudska prava procjenjuju da ova država ima čak 60.000 političkih zatvorenika, od kojih su mnogi pritvoreni bez suđenja. Vjeruju i da su takvim djelovanjima aktivisti rutinski zastrašivani te da novi zakoni praktički onemogućuju djelovanje mnogih skupina civilnog društva.

Da ti pozivi nisu bez osnove, otkrili su i sami sudionici klimatskog sastanka, i to već po samom dolasku, primjetivši da internetska veza konferencije blokira pristup stranici HRW-a, kao i drugim ključnim informativnim portalima. Na popisu nedostupnih stranica nalaze se i blogerska platforma Medium, jedina nezavisna novinska kuća u Egiptu Mada Masr i katarska novinska kuća Al Jazeera.

"Egipatske su vlasti blokirale pristup oko 700 web stranica, uključujući neovisne medije i skupine civilnog društva. Ovo ozbiljno ograničava pristup informacijama o kojima treba raspravljati, uključujući pitanja okoliša i ljudskih prava. Učinkovito klimatsko djelovanje zahtijeva više ljudi koji izražavaju svoja mišljenja, a ne manje," rekao je direktor HRW-a za okoliš Richard Pearshouse.

A navedeno gašenje ljudskih prava je, zapravo, savšeni prikaz gašenja nade u klimatski oporavak kakav svijet doživljava svakim novim Cop-om. Tako su, uoči ovoga, zemlje zamoljene da dostave ambiciozne nacionalne klimatske planove. Samo 25 ih je to učinilo do danas, iako je UN nedavno najavio "beskrajnu patnju" ako pređemo 2,5 stupnja zatopljenja - što je najvjerojatniji scenarij pod trenutnim obećanjima.

Globalne emisije moraju se prepoloviti do 2030. ako postoji ikakva šansa da se izbjegne zagrijavanje od 1,5 stupnja ili više. Međutim, po sadašnjim obrascima, vjerojatno će porasti za više od 10 posto, u usporedbi s razinama iz 2010. godine. Na Cop26 su se 103 zemlje obvezale da će do kraja desetljeća zajednički smanjiti emisije metana na 30 posto ispod razine iz 2020. Tijekom prošle godine, još 19 zemalja pridružilo se ovom paktu, koji sada pokriva polovicu globalnih emisija metana. Tome unatoč, prošle godine je zabilježeno najveće povećanje globalnih razina ovog opasnog plina.

U Glasgowu je 145 zemalja obećalo da će zaustaviti i preokrenuti krčenje šuma do 2030. godine, a od tada su se još četiri zemlje pridružile ovom obećanju. Nakon toga je posječeno gotovo 7 milijuna hektara šume. A od 100 milijardi dolara godišnje obećanih za zelenu tranziciju zemljama u razvoju, od kojih se mnoge bore s prilagodbom na štetu prouzročenu klimatskom krizom, je mobilizirana samo 21 milijarda dolara, od čega je 70 posto u obliku zajmova, kaže Oxfam.

Što se tiče najvećih zagađivača, Sjedinjene Države su napravile veliki korak naprijed ove godine kada su usvojile opsežne nove zakone za suočavanje s klimatskim promjenama, a koji bi mogli smanjiti tamošnje emisije stakleničkih plinova i za 40 posto do 2030. godine. Ipak, nakon kontroverznog posjeta Nancy Pelosi Tajvanu, Kina je prekinula klimatsku suradnju sa SAD-om, što bi moglo ozbiljno utjecati na međunarodne pregovore o klimi. Također, kao odgovor na energetsku krizu, predsjednik Joe Biden pustio je na tržište 15 milijuna barela nafte iz rezervi i odobrio nove ugovore o najmu za bušenje nafte i plina.

S druge strane, Kina je daleko najveći investitor u obnovljivu energiju, a njenih čak četvrtina novoregistriranih automobila su električni. Ujedno, Kinezi imaju velike ambicije riješiti emisije ugljika sadnjom bilja, pa je tako predsjednik Xi Jinping obećao posaditi 70 milijardi stabala do 2030. Indija je jedna od rijetkih zemalja koje su objavile ažurirane klimatske ciljeve za 2022. U njima se obećava smanjenje intenziteta emisija za 45 posto do 2030. i da polovina instalirane energije bude obnovljivo. Ali indijski plan da ponovno otvori 100 rudnika ugljena mogao bi se pokazati kao prepreka tim ambicijama.

Europska unija je povijesno predvodnik u rješavanju klimatskih promjena, ali ruska invazija na Ukrajinu i utjecaj na opskrbu energijom to su potkopali. Europski lideri su produljili vijek trajanja elektrana na ugljen pa su lokalne emisije zapravo porasle za oko dva posto u prvih šest mjeseci ove godine. Tako će ovogodišnja potrošnja lignita izjednačiti onu iz 2013. Zbog toga, Climate Action Tracker sada ocjenjuje klimatske ciljeve, politike i financiranje EU-a kao "nedovoljne".

image
Bernd Wustneck/Dpa Picture-alliance Via Afp

Ono što svakako raduje jest da je Brazil, gdje je 2021. krčenje šuma poraslo je za 48 posto, dobio starog/novog predsjednika, Luiza Inácija Lulu da Silvu, što je potencijalno promijenilo budućnost Amazone preko noći. "Brazil je spreman ponovno preuzeti vodstvo u borbi protiv klimatske krize", rekao je Lula nakon pobjede. Latinoamerički div je dosad koristio hidroenergiju za dobivanje velikih količina zelene energije, no prošlogodišnja suša je ostavila njegove brane bez vode. Kao odgovor na to, investirao je u fosila goriva, a predviđa se da će se njegova upotreba nafte povećati za 70 posto do 2030.

Ali nisu samo države krupni zagađivači. Naime, investicije samo 125 milijardera emitiraju 393 milijuna tona CO2 svake godine – što je ekvivalent Francuskoj – u pojedinačnom godišnjem prosjeku koji je milijun puta veći od nekoga u donjih 90 posto ekonomske hijerarhije čovječanstva. Ipak, stvarna će brojka vjerojatno biti još viša, jer se pokazalo da objavljene emisije ugljika od strane kompanija sustavno podcjenjuju njegovu stvarnu razinu.

"Rijetko se raspravlja o velikoj i rastućoj odgovornosti bogatih ljudi za sveukupne emisije ili se ona uzima u obzir u kreiranju klimatske politike. Ovo se mora promijeniti. Ovi milijarderi investitori na vrhu korporativne piramide imaju ogromnu odgovornost za izazivanje sloma klime. Predugo su bježali od odgovornosti", izjavio je Nafkote Dabi, voditelj klimatskih promjena u Oxfamu.

Svakako, još jedan faktor, koji itekako diskreditira ovaj summit, je što mu je glavni sponzor - Coca Cola, po Greenpeaceu "najveći svjetski zagađivač plastikom". I prošle godine u Glasgowu, na Cop26, civilno društvo žalilo se na sveprisutnost sponzora i njihovih logotipa, uključujući one Microsofta. Tri godine ranije, konferencija u Katowicama u Poljskoj kritizirana je jer ju je sponzoriralo nekoliko nacionalnih kompanija za ugljen i plin.

Ali postoji još jedan, možda i ključni faktor, zbog kojeg su međunarodni sporazumi o klimi, poput onih s Cop-ova, najvjerojatnije besmisleni, a svakako licemjerni. Naime, oni se ne dotiču vojne potrošnje fosilnih goriva, a koja čini šest posto one ukupne čitavog svijeta. Uzgred, budi rečeno, čitava Afrika proizvodi svega četiri posto. 

A kako establišment zemlje, koja na vojno-industrijski kompleks troši više od njenih devet pratitelja zajedno, reagira na najave svog predsjednika da će "zatvoriti rudnike ugljena" i da "više neće biti bušenja", svjedoči saniranje štete tajnice za tisak Bijele kuće. "Predsjednikove riječi su bile izvrnute. Svatko tko poznaje Joea Bidena zna da dolazi iz zemlje ugljena, iz Scrantona u Pennsylvaniji. Njegov djed je bio rudarski inženjer. Predsjednik zna da su muškarci i žene iz zemlje ugljena izgradili ovu naciju i proveo je svoje predsjedništvo boreći se za zajednice ugljena."

Emanuel Maduro, predsjednik Venecuele:

"Biti će besmislen, kao što je i bio do sada, bilo koji napor kojim pokušamo ukloniti posljedice ove ekološke katastrofe, ukoliko nemamo hrabrosti prepoznati da je ovo, i samo ovo, uzrok od nadolazeće propasti: konzumeristički, proždrljivi, predatorski i rušilački kapitalizam."

Isto tako, jedan drugi predsjednik zna da je uslijed energetske krize pametno biti dobar s onim tko raspolaže velikim rezervama nafte: čak i ako si odabir iste osobu prije svega tri godine nazivao ‘nelegitimnim‘. Zato je u Sharm el-Sheikhu Emmanuel Macron dvije minute čvrsto držao stisnutu ruku Nicolasa Madura, venecuelanskog predsjednika, pritom ga pokušavajući šarmirati riječima: "Bio bih sretan kada bismo mogli dulje razgovarati kako bismo se uključili u koristan bilateralni rad za regiju. Predsjedniče, nazvati ću vas."

Gaženje prethodno izrečenog pred kamerama dok se na summitu o štetnom utjecaju fosilnih govora dogovarate o pojačanju trgovine fosilnih goriva - možete li zamisliti bolji prikaz besmisla Cop-ova i njihovu ljepšu dobrodošlicu u notorni klub 27, uz prigodne stihove jednog od članova, Jima Morrisona: Vrijeme za oklijevanje je prošlo, nema vremena za valjanje u blatu. Pokušaj sad, možemo samo izgubiti i naša ljubav postaje pogrebna lomača. Hajde, dušo, zapali moju vatru...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. rujan 2023 22:28