Otkad su ruski tenkovi, prije 20 mjeseci u hladnoj zimskoj noći pokrenuli masovnu invaziju na Ukrajinu, moskovski propagandisti imaju pune ruke posla. Svojoj javnosti su odavno isprali mozak, ali ne i zapadnoj pa stalno smišljaju nove planove kako bi opravdali agresiju na suverenu zemlju, unijeli nemir među zapadne saveznike i izazvali strah i dvojbe europskog i američkog stanovništva. Sad im je glavni cilj povećati potporu kandidatima koji se protive slanju pomoći Ukrajini.
Kod Europljana na sve načine nastoje ojačati antiamerički i antinatovski osjećaj pokušavajući brutalni napad na Ukrajinu i aneksiju dijela njezina teritorija predstaviti kao civilizacijsko-kulturološki sukob Amerike protiv Rusije.
Kako navodi ugledni The New York Times agitatori Vladimira Putina snažno pojačavaju aktivnosti koristeći špijunske agencije za širenje propagande u korist proruskih političkih stranaka i raspirujući teorije zavjere novim tehnologijama. Ruske dezinformacije imaju zadaću povećati potporu političkim kandidatima koji se protive pomoći Ukrajini s krajnjim ciljem zaustavljanja međunarodne vojne pomoći Kijevu.
Američki dužnosnici za list su izjavili kako je Rusija frustrirana što su Sjedinjene Države i Europa uglavnom ostale ujedinjene u kontinuiranoj vojnoj i gospodarskoj potpori Ukrajini, zahvaljujući kojoj su izvorni ciljevi Rusije da zauzme Kijev i Odesu ostali neostvareni, a zastao je i njen skromniji cilj da kontrolira kompletnu regiju Donbas u istočnoj Ukrajini.
No, Putin nije bacio koplje u trnje nego i dalje vjeruje kako može utjecati na američku politiku da oslabi podršku Ukrajini i potencijalno obnovi svoju prednost na bojnom polju. Jedan od glavnih propagandnih narativa glasi da problemi koje ima Europa nisu nastali zbog ruske agresije na Ukrajinu, nego upravo obratno, da sve tegobe Europe proizlaze - iz ukrajinskog otpora, američke pomoći i antiruskih sankcija. Visoki američki dužnosnici uvjeravaju kako Kremlj pomno prati američke političke rasprave o pomoći Ukrajini. Kao što je poznato protivljenje republikanaca slanju više novca u Ukrajinu prisililo je čelnike Kongresa da u subotu usvoje Zakon o privremenoj potrošnji koji ne uključuje dodatnu pomoć za zemlju.
Visoki izvori The New York Timesa smatraju kako će Moskva također pokušati potaknuti proruske kandidate u Europi, vidjevši potencijalno plodno tlo kao na izborima u Slovačkoj gdje je u nedjelju pobijedio proruski kandidat.
„Uz nacionalne izbore, Rusija bi mogla pokušati utjecati na izbore za Europski parlament sljedeće godine – piše list napominjući kako Kremlj stalno koristi svoje obavještajne službe kako bi utjecala na demokratsku politiku diljem svijeta.
Procjene američkih obavještajnih službi 2017. i 2021. zaključile su da je Rusija pokušala utjecati na izbore u korist Donalda Trumpa. Tako je 2016. godine Rusija hakirala i objavila e-poštu Demokratskog nacionalnog odbora koja je naštetila kampanji Hillary Clinton i gurnula poruke razdora na društvene medije. Prije tri godine na sve su načine nastojali širiti informacije koje ocrnjuju Bidena, iako su mnogi republikanci u Kongresu tvrdili da je cilj Rusije bio intenzivirati političke borbe, a ne podržati Trumpa.
Rusija, prema američkim dužnosnicima, neprestano provodi informacijske operacije čiji je cilj ocrnjivanje politike NATO-a i SAD-a. Konačni cilj Putina je potkopati političke kandidate koji podržavaju Ukrajinu i promijeniti američku politiku. Čak ako Moskva i ne može utjecati na konačni izborni rezultat, Rusi se nadaju da mogu potaknuti rasprave o pomoći Ukrajini da bi budućem Kongresu moglo bilo još teže izglasati dodatnu potporu.
Beth Sanner, bivša visoka dužnosnica obavještajne službe, ocijenila je da će umjetna inteligencija i druge nove tehnologije promijeniti način na koji Rusija provodi propagandu. Prema nedavnoj analizi s koje je skinuta oznaka tajnosti Rusija će vjerojatno pokušavati oprati ruke od svog utjecaja neizravno šaljući poruke američkoj javnosti preko saveznika unutar nominalno neovisnih organizacija.
"Rusija neće odustati od kampanja dezinformiranja. Ali ne znamo kako će to izgledati. Trebali bismo pretpostaviti da Rusi postaju pametniji u tom pogledu, kazala je Beth Sanner.
Za predsjedničke izbore 2024. godine, američke obavještajne agencije vjeruju da će ulozi za Vladimira Putina biti puno veći. Američke obavještajne agencije upozorile su da nekoliko zemalja nastoji utjecati na američku politiku. Godine 2020. obavještajci su predstavili iransku shemu utjecaja na glasovanje na Floridi. Kuba je također provodila obavještajne operacija niže razine, a Venezuela je imala namjeru, ali ne i mogućnosti, utjecati na glasovanje.
„Ali Rusija je bolja od bilo koje druge zemlje u kombiniranju državnih medija, vojske trolova i drugih operacija obavještajnih službi za napade u digitalnom prostoru, navode američki dužnosnici podsjećajući kako Rusi stalno usavršavaju svoje propagandne tehnike. Mnogi stručnjaci za dezinformacije koji su nekoć radili za Agenciju za istraživanje interneta, rusku farmu trolova aktivnu na američkim izborima 2016. i 2018., migrirali su u nove tvrtke ili se pridružili ruskoj vojnoj obavještajnoj službi. A internet je, rekao je jedan američki dužnosnik, jedino mjesto gdje Rusiji nikada neće ponestati streljiva.
Preusmjeravanje rasprave u Europi i Americi toliko je važno za Putina da bi Rusija mogla odlučiti još odriješiti kesu i dati dodatnu financijsku potporu proruskim političkim strankama u Europi ili poduprijeti niz tajnih operacija u Europi s ciljem slabljenja potpore ratu u Ukrajini.
„I u tome ih ne treba nimalo podcijeniti - smatraju američki obavještajci. Ruske dezinformacije koje su lažno tvrdile da Amerika ima laboratorije za biološko oružje u Ukrajini i dalje primjerice padaju na plodno tlo kod mnogih diljem svijeta.
Rusija je iskoristila te optužbe kako bi opravdala svoju invaziju na Ukrajinu i opetovano je od Ujedinjenih naroda tražila istrage svojih lažnih tvrdnji. Ali krajnje desničarske skupine, uključujući QAnon, proširile su i pojačale ruske optužbe o biološkom oružju. U današnjem svijetu teorije zavjere imaju plodnije tlo nego ikad prije.
Joe Biden poslao je milijarde dolara pomoći Ukrajini i obećao da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici podržavati Kijev "koliko god bude potrebno". No dužnosnici administracije američkog predsjednika zabrinuti zbog korupcije u Ukrajini više nego što javno priznaju što sugerira povjerljivi strateški dokument SAD-a do kojeg je došao Politico.
Neklasificirana verzija dugoročnog plana SAD-a iznosi brojne korake koje Washington poduzima kako bi pomogao Kijevu da iskorijeni zloporabe i na drugi način reformira niz ukrajinskih sektora. Američka administracija želi pritisnuti Ukrajinu da zaustavi korupciju, ne samo zato što su u pitanju dolari američkih poreznih obveznika. Preglasan stav o tom pitanju mogao bi ohrabriti protivnike američke pomoći Ukrajini, poput mnogih republikanskih kongresmena koji pokušavaju blokirati takvu pomoć.
Bilo kakva percepcija oslabljene američke potpore Kijevu također bi mogla navesti više europskih zemalja da dvaput razmisle o svojoj ulozi.
