Iako je jedinstveni australski način za korištenje tehnologije za prepoznavanje lica već izazvao brojne kontroverze i podstaknuo nove strahove vezane za narušavanje privatnosti, pojavila se mogućnost da bi ova zemlja mogla postati i svjetski lider u reguliranju korištenja ove tehnologije, piše BBC.
Kada se osoba u Zapadnoj Australiji razboli od covida-19, mora ostati u kućnoj karanteni narednih sedam dana, baš kao i njezini bliski kontakti. Policija provjerava njihovo kretanje tako što periodično šalje tekstualne poruke i zahtjeve za slanjem selfija koji se moraju poslati u roku od 15 minuta. Policija koristi tehnologiju za prepoznavanje lica i GPS praćenje, ne bi li utvrdila da je osoba koja je snimila selfie kući. Ako nije, ubrzo slijedi dolazak na adresu i potencijalno visoka kazna.
Aplikacija G2G koju je napravio lokalni startup Genvis je korištena više od 150.000 puta u ovoj državi od kada se pojavila u rujnu 2020. godine.
Ista ta tehnologija, iako od drugih kompanija, isprobana je i drugim dijelovima Australije.
Australija je i dalje jedina demokratska država koja koristi tehnologiju prepoznavanja lica u cilju primjene procedura zadržavanja zaraženih osoba, dok druge zemlje odbijaju ideju o takvoj vrsti nadzora građana.
San Francisco je bio prvi grad u Sjedinjenim Američkim Državama koji je uveo moratorij protiv policijskog korištenja prepoznavanja lica u maju 2019. Uskoro se tome pridružilo još nekoliko američki gradova, a Amazon, Microsoft, IBM i Google su objavili da neće prodavati algoritme za prepoznavanje lica agencijama za provođenje zakona dok se ne pojavi zakon koji bi to regulirao na federalnoj razini.
U studenom 2021., kompanija Meta je objavila da će Facebook izbrisati milijardu "otisaka lica" i prestati koristiti ovu tehnologiju u cilju tagiranja ljudi na fotografijama.
Australska Komisija za ljudska prava je pozvala na moratorij na korištenje ove tehnologije sve dok Australija ne dobije specifičan zakon koji će regulirati njeno korištenje.
Aktivisti koji se bore za ljudska prava kažu da postoji potencijalna opasnost da će se osobni podaci koji su dobiveni na ovaj način iskoristiti i u sekundarne svrhe, kao i da je to klizav teren koji može da dovede do uspostavljanja općeg nadzora.
Grupe kao što je Amnesty International upozoravaju i da korištenje tehnologije za prepoznavanje lica vodi k rasnoj diskriminaciji.
„Pandemija je stvorila čitav set novih opravdanja za korištenje tehnologije za prepoznavanje lica", kaže Marc Andrejević, profesor medijskih studija na Monash sveučilištu u Melbourneu i autor knjige pod imenom Prepoznavanje lica.
- Želimo li živjeti u svijetu u kojem se sve provjerava i u kojem ne postoje privatni prostori? To stvara čitavu novu razinu stresa koji ne vodi k zdravom društvu - ističe.
Bila je potrebna suglasnost da bi se aplikacija G2G mogla početi koristiti, ipak bilo je i slučajeva kada je tehnologija za prepoznavanje lica korištena tajno.
U listopadu je obznanjeno da je kompanija 7-Eleven narušila privatnost tako što je prikupila otiske lica svojih 1,6 milijuna korisnika dok su popunjavali ankete o dojmovima iz prodajnih objekata.
Navodno su ovi otisci nabavljeni ne bi li se stvorili demografski profili i da bi se osoblje trgovine spriječilo da manipulira anketom u cilju podizanja rejtinga kao prodavača. Kompanija nikada nije bila kažnjena zbog ovoga.
Australsko Ministarstvo unutarnjih poslova je počelo stvarati bazu podataka s otiscima lica 2016., odlučno izgurati ovaj projekt.
U siječnju se pojavio i natječaj kojim se tražila kompanija koja će "stvoriti i razvijati" ovakvu bazu podataka.
"Prepoznavanje lica je samo vrh ledenog brijega relativno raširenog modela", kaže Andrejević.
Zakon koji bi regulirao tehnologiju za prepoznavanje lica je predložen još 2019, ali je zaboravljen jer je otkriveno da mu nedostaju adekvatne mjere za zaštitu privatnosti, piše BBC.
Među najvećim kritičarima ovakvog zakona je bio Edward Santow, tadašnji povjerenik za ljudska prava u Australiji.
- Sada se nalazimo u najgoroj mogućoj situaciji u kojoj ne postoji namjenski zakon, tako da se korak po korak bavimo zaštitama koja nisu u punoj mjeri efikasne i koje svakako nisu sveobuhvatne. A tehnologija se, bez obzira na sve, razvija - kaže Santow.
On se sada, sa svojim timom s Tehnološkog fakulteta u Sydneyju, bavi načinima koji bi osigurali snažnu zaštita privatnosti.
Dio projekta se bavi i izučavanjem načina na koji druge zemlje pokušavaju regulirati tehnologije za prepoznavanje lica.
Pristupi se drastično razlikuju širom svijeta. Najuobičajenije je oslanjanje na ograničene mehanizme za zaštitu privatnosti za koje Santow kaže da ne uspijevaju da adekvatno pristupe problemu; takav je slučaj i u Australiji.
"Niti jedna zemlja na svijetu nije uspjela pronaći pravi put. Kada bi se prema zaštiti privatnosti ophodili na ispravan način, ovaj zakon bi bilo veoma jednostavno napisati", kaže Santow.
Najistaknutiji dobavljač tehnologije za prepoznavanje lica, američka kompanija Clearview AI, kao da nije obeshrabrena pravnim mjerama i pozamašnim kaznama koje se gomilaju na najrazličitijim instancama.
Oni su prvi put privukli pažnju medija kada je jedan milijarder iskoristio tehnologiju ne bi li saznao s kim je na večeru izašla njegova kćerka, a trenutno je koristi ukrajinska vlada za identifikaciju mrtvih ruskih vojnika.
Njihove obitelji se potom obavještavaju o njihovoj smrti putem društvenih mreža, a uz poruku se ponekada šalje i sama fotografija.
Tehnologija je tražena i u školama u SAD-u kao sustav za kontrolu posjetitelja.
Smatra se da ona može biti od pomoći u sprječavanju oružanih napada u školama prepoznavanjem lica učenika koji su, recimo, izbačeni iz škole.
Tehnologija za prepoznavanje lica i predmeta različitih dobavljača je već isprobana u nekim školama, a u ovu grupu spada i tehnologija za prepoznavanje predmeta koji bi mogli biti skriveno oružje.
Prepoznavanje lica u realnom vremenu se već koristi u nekim policijama širom svijeta. Tako, primjerice Gradska policija u Londonu tehnologiju koristi za promatranje nekih gradskih četvrti tražeći ljude s već postojećih lista za nadzor onih koji bi mogli predstavljati opasnost za javni red.
Bez obzira na izazove koji se pojavljuju na putu prema regulaciji podataka, Santow je optimist da će Australija postati svjetski lider po pitanju regulacije prepoznavanja lica.
- Ne mogu govoriti u ime savezne ili federalne vlade, ali znam da je i njim jasno da postoji ozbiljna rezerva po tom pitanju u lokalnoj zajednici i da je neophodno izgraditi povjerenje u tehnologiju. Australija je iz mnogo razloga u stanju izraditi dobar model - ističe on.
Dodaje kako država ima snažno institucijsko i korporativno poštovanje prema ljudskim pravima.
- Sve to možda i nije savršeno, ali je osnovno da spoznamo tko smo mi kao država. Mi usvajamo ovu tehnologiju, ali je i razvijamo. Mislim da najveći izazov leži u tome da ne stvaramo "čvrsti" zakon, već da budemo sigurni da se zakon ne izigrava - zaključuje za BBC.