Ovako nešto u Velikoj Britaniji nije viđeno još od 80-ih godina prošlog stoljeća. Uslijed naglo rastuće inflacije, koju ne prati adekvatni rast radničkih plaća, zemlja se ove zime suočava s valom industrijskih akcija i štrajkova koji paraliziraju razne sektore, od željezničke mreže do zdravstvenog sustava.

„Kraj 2022. obilježili su masovni industrijski nemiri jer su štrajkali zaposlenici diljem prometne mreže, NHS-a (britanski zdravstveni sustav, op. a.), Kraljevske pošte, škola i državnih službi. Početak 2023. donijet će dodatne zastoje od strane željezničara, vozača autobusa, učitelja u Škotskoj, medicinskih sestara, radnika hitne pomoći i državnih službenika”, piše ovog tjedna britanski Guardian.

Dnevni List Independent donosi pak još opširniji popis pogođenih sektora:

„Medicinske sestre, željezničko osoblje, timovi hitne pomoći, poštanski radnici, zaposlenici G4S-a, vozači londonskih autobusa, Eurostarovo sigurnosno osoblje, agenti graničnih snaga, osoblje zračne luke Heathrow, škotski učitelji, ispitivači vožnje i radnici na nacionalnim autocestama - svi su zadnjih tjedana poduzeli ili najavili industrijske akcije i štrajkove u borbi za veće plaće u vrijeme dok je Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje zaglibljeno u ekonomskoj krizi”, piše ovaj list, uz realistički zaključak:

„Nakon što je mjesec dana žestokih štrajkova zaustavilo zemlju u prosincu, čini se da će se britanska ‘zima nezadovoljstva‘ nastaviti i u ovoj godini.”

‘Štrajkat ćemo koliko treba‘

I drugi otočki mediji javljaju o prolongiranoj britanskoj „zimi nezadovoljstva”, neviđenoj još od vremena kada je zemlju vodila konzervativna premijerka Margaret Thatcher. Osnovni razlog masovne radničke pobune je najveća inflacija u zadnjih 40 godina, koja je u studenome iznosila gotovo 11 posto.

U ime radničke klase Velike Britanije burnu tekuću godinu najavili su tamošnji željezničari, čiji je jednotjedni štrajk – izveden od 3. do 8. siječnja – paralizirao zemlju: otkazano je 80 posto vožnji, pa je polovica željezničkih linija u državi privremeno izvan funkcije.

Sindikalni vođa Mick Lynch, glavni tajnik Sindikata željeznice, pomorstva i prometa (RMT), najavio je da će industrijske akcije i štrajkovi željezničkih radnika trajati mjesecima, sve dok sindikat ne dobije „razumnu ponudu” od vlade:

- Ako to ne dobijemo, morat ćemo poduzeti više akcija, a naš mandat traje do svibnja ove godine. Ako budemo morali štrajkati i dalje, to ćemo i učiniti – poručio je Lynch u govoru održanom ispred željezničke stanice Euston u Londonu.

Slične je poruke uputio i njegov kolega Mick Whelan, šef Sindikata strojovođa ASLEF - koji okuplja 96 posto strojovođa u Engleskoj, Škotskoj i Walesu - koji se priključio ovotjednom štrajku:

- Ne želimo štrajkati, ali kompanije su nas gurnule u ovo. Nisu ponudile našim članovima u tim tvrtkama ni peni, a ti ljudi nisu imali povećanje plaća od travnja 2019. godine. Tvrtke moraju dati odgovarajući prijedlog kako bi pomogle našim članovima, njihovim vozačima, da i ove godine kupe ono što su mogli kupiti prošle godine. To je način da se spriječi novi štrajk i svi poremećaji koji ga uzrokuju. I pozivamo vladu da pomogne, a ne da koči pregovarački proces – poručio je Whelan.

Muke po građane Londona

Štrajkom prometnog osoblja naročito su pogođeni građani Londona, gdje su štrajku željezničara pridružili i vozači autobusa. No to je tek mali dio predviđenih radničkih akcija: britanski listovi masovno objavljuju popise svih glavnih štrajkova javnih službi zakazanih za siječanj, kako bi se građani mogli pripremiti na

predstojeće tjedne i mjesece radničkih protesta, koji će izazvati mnoge poremećaje u svakodnevnom životu.

Britanski sindikati pak najavljuju eskalaciju svojih protestnih akcija ukoliko ministri ne potvrde povećanja plaća. Sindikalni lider Paul Nowak, novi glavni tajnik Sindikalnog kongresa (TUC), upozorio je britansku vladu na mogućnost „kotrljajućeg vala” štrajkova, te je u pismu upućenom premijeru Rishiju Sunaku pozvao vladu na „promjenu smjera”, ustvrdivši da su javne službe u krizi nakon godina „nedovoljnog financiranja i manjka osoblja”.

„Ne možemo riješiti ove probleme bez poštenog dogovora za ljude na prvoj crti”, napisao je šef TUC-a premijeru Sunaku.

U međuvremenu, čini se da Sunak doista planira „promjenu smjera” svoje vlade u odnosu na radničke zahtjeve, ali ne na način koji priželjkuju sindikati. Britanski premijer je, naime, ovog tjedna najavio donošenje zakona o – ograničavanju štrajkova.

Premijer prijeti sindikatima

Konkretno, Sunak namjerava donijeti zakon o provođenju „minimalne razine usluga”, kojem je cilj suzbijanje štrajkova. Kako piše The Times, zakon će obuhvaćati šest sektora - uključujući zdravstvo, željeznicu, obrazovanje, protupožarnu i graničnu sigurnost - a zahtijevat će da dio članova sindikata tijekom štrajkova nastavi raditi kako bi se zadržala „minimalna razina usluge”.

Ako sindikati to odbiju, štrajkovi bi se smatrali nezakonitima, a poslodavci će u tom slučaju moći tužiti sindikate i otpuštati radnike.

Budući da su ove Sunakove intencije u dramatičnoj suprotnosti sa sindikalnim zahtjevima, nije isključeno da ćemo tijekom 2023. godine u Britaniji gledati reprizu „vrućih osamdesetih”, kada se s britanskom radničkom klasom jednako surovo obračunavala jedna od Sunakovih prethodnica, notorna Margaret Thatcher.