Rusija je lani uz aktivnu pomoć Kineza počela proizvoditi novu bespilotnu letjelicu dometa čak 1500 kilometara i zlokobnog imena Harpija, objavila je agencija Reuters na temelju nekoliko izvora iz europskih obavještajnih službi. Ubojitu napravu pogone kineski motori i dijelovi te se već koristila u ratu u Ukrajini, a što je očito poslužilo i forenzici, koja je krivce za nju naknadno pronašla u Kini.
Nakon nedavnih oštrih zapadnih sankcija koje su uvedene Iranu zbog navodne bliske suradnje s Moskvom oko proizvodnje i isporuke raketa Fath 360, sličan udar zbog potpomaganja ruske agresije očito ubrzo može očekivati i Peking.
Obavještajni podaci, koji uključuju ugovor o proizvodnji nove bespilotne letjelice, korespondenciju tvrtke s naručiteljem o fazama u procesu proizvodnje te prateće financijske dokumente, pokazuju da je IEMZ Kupol, podružnica ruskog državnog proizvođača oružja Almaz-Antej, u posljednjih godinu dana proizvela više od 2500 Harpija. Postojanje nove ruske bespilotne letjelice koja uključuje kinesku tehnologiju ruski su vojni izvori pomno krili. No, koristeći snimke ruskog pogona za proizvodnju dronova s aplikacije Telegram, Reuters je uspio identificirati lokaciju ruske tvornice u Iževsku na temelju boje i dizajna arhitekture zgrade. Barem dva obavještajna izvora potvrdila su novinarima da su Harpije više puta djelovale po vojnim i civilnim ciljevima u Ukrajini. Novi dronovi napravili su značajnu štetu na kritičnoj infrastrukturi, a prouzročili su i ljudske žrtve, kako vojne, tako i civilne.
Samuel Bendett, pomoćni viši suradnik u Centru za novu američku sigurnost, think tanku sa sjedištem u Washingtonu, rekao je za Reuters da postojanje Harpije svjedoči o odstupanju od dosadašnjega ruskog oslanjanja isključivo na iranske bespilotne letjelice dugog dometa. Uđe li Harpija u masovniju proizvodnju, Rusija će se moći više osloniti na domaće pogone i Kinu. Iran je dosad isporučio Rusiji više od tisuću dronova kamikaza tipa Šehid, koji su se masovno koristili za iscrpljivanje ukrajinske protuzračne obrane i udare na kritičnu infrastrukturu daleko od prve linije. Iran je uporno negirao slanje bespilotnih letjelica Rusiji za upotrebu u Ukrajini, baš kao što negira i isporuku balističkih projektila Fath 360.
Kineska Harpija izgledom vrlo nalikuje iranskom Šehidu, ali ima nekoliko specifičnosti, uključujući jedinstvenu stabilizacijsku "peraju" i motore Limbach L-550 E, rekli su europski izvori u izjavi za Reuters. Motor letjelice je izvorno dizajnirala i proizvela njemačka tvrtka, a sada se proizvodi u Kini. Uzletna težina Harpije je oko 300 kilograma, a maksimalni domet joj je 1500 kilometara. Ti se parametri poklapaju s iranskim dronovima Šehid-136, koje je Moskva dosad vrlo masovno koristila.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg prošlog je tjedna znakovito pozvao Kinu da prestane podržavati ruski rat u Ukrajini.