Što biste učinili da čujete kako neki nasilnik ometa sud u provođenju pravde i prijeti sucima tog suda? Kako biste reagirali da saznate kako je taj nasilnik zapravo jedna država, a da taj sud nije običan sud, nego Međunarodni kazneni sud (ICC) u Haagu?
Bi li vam možda palo na pamet da bi Amerika, kao „svjetski policajac” i „svjetlo slobodnog svijeta”, trebala reagirati i urazumiti tu odmetničku državu, vjerojatno neku diktaturu iz Trećeg svijeta?
Jer tko bi drugi napadao instituciju koja se bavi procesuiranjem najtežih kaznenih djela međunarodnog značaja, uključujući genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti?
U ovom slučaju, međutim, ne možete zvati Ameriku. Jer upravo je Amerika ta država o kojoj govorimo: Zastupnički dom Kongresa SAD-a izglasao je u utorak zakon o uvođenju sankcija protiv ICC-a ako procesuira američke državljane ili državljane zemalja saveznica koje nisu članice suda.
Kako javlja BBC, prijedlog je odobren s 247 glasova „za” i 155 glasova „protiv”. Zakon su podržali svi prisutni republikanci u Zastupničkom domu i 42 demokratska zastupnika.
Dakako, razlog za donošenje ovog anticivilizacijskog zakona je Izrael, odnosno činjenica da je ICC nedavno optužio izraelske čelnike za ratne zločine u Gazi.
Podsjetimo, tužitelj ICC-a Karim Khan zatražio je od suda naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ministra obrane Yoava Gallanta, kao i za tri vodeća čelnika Hamasa. Iako sud još nije odobrio taj zahtjev, američki zakonodavci nisu ni skrivali da ovim zakonom žele provesti pritisak na sud.
- ICC mora biti kažnjen za ovaj postupak. Ne možemo dopustiti da ovo ostane. Ako je ICC-u dopušteno učiniti ovo i krenuti na čelnike zemalja s čijim se postupcima ne slažu, zašto ne bi krenuli na Ameriku? - rekao je u utorak republikanski predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson.
‘Ismijavamo međunarodni poredak‘
Nacrt zakona predviđa putne i financijske sankcije protiv svih dužnosnika ICC-a koji su uključeni u ovaj slučaj. Konkretno, zakon bi poništio sve američke vize koje posjeduju dužnosnici ICC-a, a također bi im ograničio transakcije nekretninama u SAD-u. Pritom se predsjedniku SAD-a omogućava da ukine sankcije ako ICC prestane istraživati Amerikance ili njihove saveznike, odnosno ako „trajno prekine” istrage protiv zaštićenih pojedinaca.
Za razliku od republikanaca, nisu svi zastupnici Demokratske stranke uspjeli „progutati” poruku i smisao ovog zakona. Jedan od onih koji su glasali „protiv” bio je demokratski zastupnik Jim McGovern iz Massachusettsa, koji je osudio izglasavanje zakona:
- Ovaj prijedlog zakona ismijava međunarodni poredak utemeljen na pravilima koji je Amerika pomogla izgraditi – rekao je McGovern, kako prenosi BBC.
Neki od demokratskih zastupnika koji nisu podržali zakon ukazali su, pak, da bi takav zakon mogao prisiliti SAD da sankcionira i svoje vlastite saveznike koji su – za razliku od SAD-a - ratificirali Rimski statut i prihvatili nadležnost ICC-a.
Naime, ako suci ICC-a odluče prihvatiti Khanov zahtjev i izdaju naloge za uhićenje Netanyahua i Gallanta, u tom bi slučaju svaka od 124 države koje prihvaćaju nadležnost ICC-a morale provesti taj nalog ukoliko Netanyahu ili Gallant stupe na njihov teritorij, a tada bi se te zemlje našle na udaru ovog američkog zakona.
- To bi sankcioniralo čelnike nekih od naših najjačih saveznika: Britanije, Italije, Njemačke, Japana. Zakon je toliko širok da postaje vrlo opasan za nas - rekao je newyorški kongresmen Gregory Meeks, član Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma.
Zakon o invaziji na Haag
Upravo iz tih razloga dobar dio analitičara smatra da zakon neće proći u Senatu - gdje demokrati imaju tijesnu većinu - a ako i prođe, da ga predsjednik SAD-a Joe Biden neće potpisati. Drugi, pak, ukazuju da Amerika ima kontinuitet prijetnji prema ICC-u od samog osnivanja tog suda.
ICC je osnovan 1. srpnja 2002. ugovorom UN-a, a na temelju Rimskog statuta. Već mjesec dana kasnije, 2. kolovoza 2002., tadašnji američki predsjednik George W. Bush potpisao je savezni Zakon o zaštiti pripadnika američke vojske (ASPA), opisan kao „zakon o zaštiti vojnog osoblja Sjedinjenih Država i drugih izabranih i imenovanih dužnosnika vlade Sjedinjenih Država od kaznenog progona od strane Međunarodnog kaznenog suda”.
Prema tom zakonu, predsjednik SAD-a ima ovlasti da upotrijebi „sva potrebna i prikladna sredstva za oslobađanje bilo kojeg pripadnika američkog ili savezničkog osoblja koji je pritvoren ili zatvoren od strane, u ime ili na zahtjev Međunarodnog kaznenog suda”.
Stoga se taj zakon neslužbeno naziva Zakon o invaziji na Haag (The Hague Invasion Act), jer američkom predsjedniku doslovno dopušta da naredi vojnu akciju, poput invazije na Nizozemsku, kako bi zaštitio američke dužnosnike i vojno osoblje od kaznenog progona, odnosno kako bi ih spasio iz pritvora.
Štoviše, zakon dopušta upotrebu vojne sile ne samo za oslobađanje bilo kojeg Amerikanca iz pritvora u Haagu, nego i za oslobađanje bilo kojeg državljanina zemlje saveznice SAD-a.
Taj zakon je prije 22 godine u Senatu usvojen sa 75 glasova „za” i 19 glasova „protiv” (podržalo ga je 45 republikanskih i 30 demokratskih senatora), dok je u Zastupničkom domu prošao s 280-138.
Putin može, Netanyahu ne može
Zanimljivo je da taj zakon iz 2002., među ostalim, zabranjuje vojnu pomoć SAD-a zemljama koje su članice ICC-a. Jasno, dopuštene su iznimke, pa se taj dio zakona ne odnosi na članice NATO-a i američke saveznike izvan NATO-a, poput Tajvana. Ta iznimka se proteže i na one zemlje koje su s Amerikom potpisale bilateralne sporazume da ICC-u neće izručivati američke državljane ako sud to zatraži.
Spomenuti zakon su 2002. osudile organizacije za ljudska prava, poput Human Rights Watcha (HRW), koji je tada poručio da novopečeni zakon „pokazuje da Busheva administracija neće prezati ni pred čime u svojoj kampanji protiv suda”.
„Države koje su ratificirale ovaj ugovor pokušavaju ojačati vladavinu prava. Busheva administracija pokušava ih kazniti zbog toga”, objavio je tada Richard Dicker, direktor Programa međunarodne pravde pri HRW-u.
I druge su institucije osudile spomenuti zakon. Koalicija za Međunarodni kazneni sud nazvala ga je „opasnim simboličkim protivljenjem međunarodnoj kaznenoj pravdi”, Europski parlament je donio i rezoluciju protiv tog zakona, a u prosincu 2022. američki think-tank Institut Brookings, sa sjedištem u Washingtonu, ocijenio je da takav zakon „hladi napore SAD-a da podrži rad ICC-a u Ukrajini”.
Međutim, sve te kritike nisu omele američke zakonodavce da 22 godine kasnije taj zakon dopune ovim najnovijim zakonom o sankcioniranju ICC-a, pa je i BBC morao primijetiti da se radi o dvostrukim kriterijima:
„Gnjev SAD-a zbog same mogućnosti da bi ICC mogao optužiti izraelsko vodstvo izvukao je optužbe za licemjerje, budući da je lani Washington klicao sudu kada je krenuo na ruskog predsjednika Vladimira Putina”, navodi BBC.
Kako ono nedavno reče Biden, da je rat u Ukrajini „sukob između demokracije i autokracije”? S obzirom na ovakve zakone i ovakav odnos prema Međunarodnom kaznenom sudu, ostaje nejasno u kojem se od ta dva tabora nalazi Amerika.